Magazin
POPULIZAM PRIJE IZBORA (I)

Prevladao razum,
nema razloga za štrajkove
Objavljeno 3. veljače, 2024.
Pregovaranje je proces: nakon desetak dana “bijeli štrajk” se prekida. Pomirljivi tonovi s obje strane...

Svi bi u štrajk, uz suce i državne odvjetnike, koji su dva tjedna bili u "bijelom štrajku", i liječnici, medicinske sestre i tehničari, sudski službenici i namještenici i prosvjetari. Premijer Andrej Plenković poručio im je, pak, da ucjene neće proći. A situacija nije laka, jer oni koji primaju čak i izdašne plaće iz državnog proračuna, uoči izbora bi još više... A onda je u četvrtak postignut dogovor pa se tzv. bijeli štrajk prekida, što je odlučeno nakon sastanka ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice sa čelnicima Udruge hrvatskih sudaca (UHS) i Udruge hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika.



No bez obzira kako je "bijeli štrajk" završio, opravdanim se čini ponoviti neke stvar u širem kontekstu koje su se zbivale proteklih desetak dana. Krenimo od aktualne Uredbe o koeficijentima za obračun plaća u državnim i javnim službama, koja izaziva sporove, pa je zbog objektivnosti izvještavanja uputno i ovom prigodom navesti ključne podatke, između ostalog i činjenicu da Uredba donosi povećanje gotovo svim zaposlenicima u prosjeku za 13,5 posto, znatnije za VŠS i deficitarna zanimanja te jednake plaće za poslove iste složenosti. Prijedloge su, uoči Vladine sjednice, predstavili ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. Kako je rečeno, reformom sustava plaća objektivno se vrednuju radna mjesta i uspostavlja središnje tijelo za praćenje sustava plaća. Za povećanje plaća zbog povećanja koeficijenata predviđeno je izdvojiti 880 milijuna eura, a kumulativan učinak zajedno s prošlogodišnjim povećanjima iznosi ukupno 1,5 milijardi eura, naglasio je ministar. Predstavljene su i konkretne brojke, no o tome svemu možete saznati na web-stranicama Vlade i ministarstava...

GRAĐANI O PLAĆAMA


Valja podsjetiti i kako su se prema "bijelom štrajku" odnosili građani. Evo što su, primjerice, odgovorili na pitanje podržavaju li štrajk: "Ne pratim, ne znam. Štrajk sudaca? A ne znam, nisam upoznata. Ma kakvi, bezveze! Pa mislim da su oni vrlo dobro plaćeni u odnosu prema liječnicima, koji imaju puno odgovorniji posao. Ne podržavam. Treba se malo dogovoriti i vidjeti koliko ima novca u proračunu jer kad jedni krenu, onda svi traže", samo je dio od onoga kako su se izjasnili građani o (ne)vrijednosti plaća za pojedina zanimanja. A pitanje je i ispolitiziranosti sindikata te utjecaja oporbenih stranaka na prosvjednike. Inače, "bijeli štrajk" sudaca i državnih odvjetnika počeo je s ponedjeljkom, 22. siječnja i pod mjerama upozorenja, kako to zovu suci, da će se raditi samo na hitnim slučajevima, te da će, primjerice, razvodi i ostavinske rasprave biti na čekanju.

U međuvremenu, Vlada nije slala poboljšane ponude, a ministar pravosuđa Malenica, uz tvrdnju da su plaće već znatno povećane, jasno je poručio da ne pristaje na ucjene i ultimatume te je odgovornost za posljedice štrajka prebacivao na suce. "Moram istaknuti da je Udruga sudaca odbila ponudu Vlade za povećanje plaća, i to bi zapravo, s onim što je bilo prošle godine, bilo povećano za 700 eura mjesečno neto i mi smo već sada, kada govorimo o plaćama sudaca, došli do toga da je plaća sudaca prvog stupnja tisuću eura veća od prosječne hrvatske plaće", poručio je Malenica.

A da se treba razgovarati jer štrajk je najlošija opcija, kazao je i predsjednik Odbora za pravosuđe Mišel Jakšić (SDP): "Povijest ove zemlje, a i posljednji štrajk, bez obzira na to što su se svi kleli da se to neće dogoditi, pokazuje nam da u takvim situacijama oni mali ljudi nagrabuse jer ne mogu riješiti svoje osobne potrebe, a velike ribe iz biznisa i politike, pa makar bio štrajk, svoje uspiju riješiti." I dok je ministar ponavljao koliko im je Vlada povećala plaće, iz Udruge sudaca odgovarali su da oni ne traže to, nego drugi sustav formiranja plaća, što im je obećano od početka ove godine. Iz Vlade su tvrdili da su druge plaće prioritet. Zašto - očito je. U javnoj i državnoj službi je oko 250.000 potencijalnih glasova na izborima, a među sucima samo oko 1680. No ni ta reforma koja je u fokusu ne ide prema planu. Sve više sindikata najavljuje štrajk ako Vladinim prijedlogom ne budu zadovoljni. "Vlada, kada je odlučila da će samostalno podizati koeficijente sada pred izbore preuzela je odgovornost da to napravi dobro. Ako to ne bude dobro, naravno da mi kao sindikati moramo štititi interese i našeg sustava, ali i naših članova. Sve su opcije na stolu", bio je naglasio glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin. Što je, u tom trenutku, očito u "prijevodu" značilo da je štrajk sudaca tek početak, a da će do izbora jačati pritisci drugih službenika.

PRITISCI I IZBORI


Prof. dr. sc. Viktor Gotovac komentirao je raspravu koja se povela o tome imaju li suci pravo na štrajk te što znače "mjere upozorenja". "Staro je načelo rimskog prava da nešto možete nazvati kako hoćete, ali sadržaj će definirati o čemu se radi. Činjenica da se ne obavljaju neki poslovi sudaca za vrijeme mjera - uskraćivanje je jednog dijela rada. Uskraćivanje rada, kojim se namjerno drugoj strani u izvjesnost stavlja nastanak štete, jednostavna je i jasna definicija štrajka", rekao je Gotovac, te dodao: "Mi se, naravno, vjerojatno nikad nećemo naći u poziciji da to nedvojbeno utvrdimo jer bi to trebali utvrditi sudovi. Oni bi trebali utvrditi je li to štrajk te je li zakonit ili ne. Ova situacija nije predviđena. Ovdje imamo oblik poduzimanja jedne državne vlasti protiv druge dvije. U tom pogledu ovdje se radi o nečem što ide u dublju teoriju funkcioniranja države. Ne radi se o radnom pravu". Gotovac još navodi: "Kada bi se dogovorili da je ovo štrajk, to ne bi mogao biti zakoniti štrajk. Postoji puno pretfaza koje nisu poduzete... Mogu se složiti da je ovo ustavnopravno, a ne radnopravno pitanje. Zakon o radu ne odnosi se na suce. Prava i dužnosti sudaca regulirani su Zakonom o sudavima, jasno su propisani, a stegovni postupak propisan je Zakonom o državnom sudbenom vijeću."

- Ovo, dakle, nije štrajk kako profesor tumači, nego se radi o mjerama upozorenja. Suci žele da se konačno donese zakon koji će regulirati njihove plaće, da to ne ovisi o volji Vlade, nego da to bude propisano zakonom - uzvratio je Gotovcu predsjednik Hrvatske udruge sudaca Damir Kontrec. Ponovimo i to kako je predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Robert Travaš ustvrdio da odvjetnici i stranke u nastaloj situaciji nisu igrači, nego žrtve: "Ne sudjelujemo u pregovorima, ali su stranke i odvjetnici kolateralne žrtve." Travaš je još napomenuo kako svako odgođeno ročište odvjetnicima znači gubitak prihoda te podsjetio da su prošle godine zbog štrajka bez prihoda bili tri mjeseca. Govoreći o zaostacima izazvanima odgodom ročišta, rekao je kako se oni broje u mjesecima.

Govoreći o indeksaciji, profesor Gotovac kazao je kako je to legitiman stav, ali i predviđa kako je ovo prvi u nizu štrajkova s kojima će se Vlada morati nositi budući da se bližimo parlamentarnim izborima. "To je stvar dogovora. Mislim da je stav sudaca legitiman, kao i stav Vlade. Suci su u svom broju razmjerno mali. Oni su tek početak nečeg što će se događati. S obzirom na približavanje izbora, jačat će pritisci. To će se ponajprije ticati plaća javnih i državnih službenika. Suci su započeli jedan proces koji će za vlast biti traumatičan", zaključio je Gotovac.

BIJELO NA CRNOM


Sve u svemu, teško se oteti dojmu da se puno toga sa štrajkom u svezi, bio on bijeli, crni ili i u nekoj sivoj zoni, zbivalo (i zbivat će se u slučaju budućih štrajkova) i u kontekstu nadolazećih parlamentarnih izbora. Propaganda prije izbora, naime, uobičajena je pojava ne samo u nas nego i u mnogim drugim zemljama zapadnjačke demokracije. Problem koji se pritom javlja svodi se uglavnom na sljedeće: kako se pravo na štrajk koje podrazumijeva odgovornost izokreće u svoju suprotnost - u neodgovornost i ucjene koji destabiliziraju državu, institucije i i funkcioniranje sustava. To je čini se bilo i ostalo ključno pitanje. Uz dakako i ono koje se može povezati i s uobičajenom populističkom praksom opstrukcije i destrukcije iz redova oporbe, kad se radi o političkom kontekstu, koja svakom, pa i ovom proteklom štrajku uperenom protiv vlasti (vlade) daje bezrezervnu podršku ne mareći puno za logiku stvari i objektivnost, kao ni za odgovornost. Drugim riječima, da zaključimo temu u pomalo ciničnom tonu - vlada im je dala što su tražili, a oni su išli u štrajk, pa smo imali povišene tonove zbog povišice, recimo tako, što se doima kako apsurd, u nekoj mjeri. Ili, jednostavnije rečeno - imali smo bijeli štrajk s crnim referencama! Srećom, dogovor kuću gradi, pa je, zasad, "bijeli štrajk" okončan, kažu na obostrano zadovoljstvo. No pregovori i dogovori se nastavljaju...

Damir Gregorović
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: DVIJE GODINE UKRAJINSKE DRAME

Nikola Petrović: Situacija je nalik na prvi svjetski rat

UREDNIKOV IZBOR: KNJIŽEVNO PROLJEĆE ZA ČITANJE I RAZMIŠLJANJE...

Stvarnost bez mašte je kao svijet bez ljudi

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana