Novosti
KUGA B. ERHARDTA UČINILA "REKORDEROM"

Alat iz auta i ne vadi: Svaki vikend odradi pet svinjokolja
Objavljeno 4. prosinca, 2023.
Za Brunu doslovno vrijedi - kolje po kućama, alat nosi sa sobom

Sve je manje (relativno) mlađih ljudi koji se intenzivno bave svinjokoljama - obradom mesa i izradom autohtonih delicija.



Jedan od njih zasigurno je Bruno Erhardt, 44-godišnji stanovnik belomanastirskog prigradskog naselja Branjinog Vrha. U posljednjih mjesec i pol otišao je na više od 30 svinjokolja prijateljima i poznanicima. Iako se svinjokoljama bavi već niz godina, ne sjeća se kada ih je u ovom dijelu godine bilo toliko. Svemu je, dakako, ‘‘krivac‘‘ afrička svinjska kuga…

- Svinjokolje su počele ranije. Ljudi čiji svinjci nisu u određenim kategorijama uplašili su se i odlučili svinje poklati nešto ranije. Dio ih je meso stavio u zamrzivače, pa će kobasice i kulenje izrađivati nešto kasnije, a dio je to učinio odmah, sve ovisno o temperaturi - kaže Bruno, koji već tjednima ne zna za ‘‘slobodne dane‘‘. Radnim dijelom tjedna radi na jednom baranjskom OPG-u koji se bavi proizvodnjom pčelinjih matica, a vikendi su rezervirani za svinjokolje.

- Alat iz auta i ne vadim. Noževe, doduše, naoštrim i pripremim ih za sutra ujutro, a u prtljažniku mi je stalno punilica (top) za kobasice s laganim prijenosom, kapaciteta 7 kilograma mesa, mašina za mljevenje mesa koju sam osobno izradio, te miješalica koju sam kupio kako bih si olakšao posao. S pravom se može reći da koljem po kućama, a alat nosim sa sobom - šali se.

Nakon ‘‘standardnih‘‘ kavice i rakijice, njegov je posao na svinjokoljama izmamiti svinju i ‘‘pustiti joj krv‘‘. Budući da je ‘‘glavni majstor‘‘, šurenja je u većini slučajeva pošteđen.

- Nastupam ponovno kada polutke budu na vješalima. Obično radim francusku obradu. Za raskomadati polutku, točnije izvući karmenadlu, plećku, šunku i slaninu treba mi približno četiri minute - objašnjava, nastavljajući kako slijedi fina obrada na stolu, ‘‘pandlovanje‘‘ i obrađivanje. Vičan je i pravljenu kobasica, seka i kulena. Tvrdi kako svaki gazda ima svoj recept kojega se pridržava, premda i sam ima svoju recepturu koja je njegova ‘‘mala tajna‘‘. Ističe samo kako uvijek koristi baranjsku papriku. O kvaliteti njegovih proizvoda svjedoči i nekoliko nagrada koje je osvojio.

- Na natjecanja baš i ne volim ići. Draže mi je kada svoje proizvode donesem na druženje s prijateljima - skroman je Bruno.

Na svinjokolje je počeo odlaziti još kao dijete. Prvo u roditeljskoj kući, a kasnije s raznim majstorima po selu. Od svakog je "pokupio‘‘ određeno znanje i usavršio se. U polušali kaže kako u budućnosti razmišlja o otvaranju uslužnog obrta jer - ima sve više prijatelja.

Velika ljubav su mu pčele, kojima se također bavi još od djetinjstva, stoga već 23 godine radi u pčelarskom OPG-u. Svojevremeno je u vlasništvu imao 70-ak košnica koje je prodao kako bi obnovio staru kuću u Branjinom Vrhu u kojoj su živjeli njegovi baka i djed i sa suprugom i dvoje djece preselio se u nju.

Ivica Getto
U Baranji porastao broj svinjokolja
U Baranji, barem zasad, nema afričke svinjske kuge. No u listopadu i studenome nikada nije bilo više svinjokolja nego ove godine. Kako ističe Vinko Benić, direktor Veterinarske stanice Beli Manastir, tijekom protekla dva mjeseca u ambulatni te veterinarske stanice obavljena su 448 trihineloskopska pregleda, što znači da je je zaklano i toliko svinja. U istom razdoblju prošle godine obavljena su 293 pregleda, a 2021. godine njih 354. Slično je i u ostalim baranjskim veterinarskim stanicama, što znači da je broj svinjokolja u odnosu na prošlu godinu znatno veći. Benić ističe kako su u ovom trenutku na područu Baranje dozvoljene svinjokolje za osobne potrebe onima koji imaju treću kategoriju, dok ostali više ne smiju klati niti imati svinje u svinjcima. ‘‘Na području pod našom ingerencijom gotovo svi koji nisu imali treći kategoriju svinje su poklali, osim u Općini Darda, gdje je ostalo još 300-tinjak svinja‘‘, kaže Benić, naglašavajući kako je tabela poslana nadležnim službama koje sada treba poduzeti određene korake.

Možda ste propustili...

IMA LI EUROPSKA POLJOPRIVREDA BUDUĆNOST?

Nužni krupnija zemljišta i racionalnija poljoprivreda

ISTRAŽIVANJE STAVOVA OPĆE POPULACIJE

Pozitivni stavovi o transrodnosti

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TURISTIČKA SEZONA NEĆE USPJETI BEZ UVOZA RADNE SNAGE

Jadranu je potrebno čak 70 tisuća sezonaca, stižu i radnici iz Meksika

2

FENTANIL ZABRINJAVA EUROPU

Sve veći strah od širenja
i posljedica zombi-droge

3

NA TOJ ĆE DUŽNOSTI ZAMIJENITI ADMIRALA ROBERTA HRANJA

Kundid na čelu Glavnog stožera