Magazin
DIJALEKTIKA, RAD I KAPITAL: NOVI POGLEDI NA STARE IZAZOVE

Budućnost je u sadašnjosti, kapitalizam je to prvi shvatio
Objavljeno 2. prosinca, 2023.
Klasne razlike i klasne bliskosti: Međuodnos fizičkog i virtualnog prostora...

Trenutno se čovječanstvo nalazi u postindustrijskom i postfordističkom dobu, a to je doba kvalitativno drukčije od industrijskog doba. Sadašnje doba naziva se i informacijsko doba jer proizvodnja, širenje i korištenje informacija utječu na sve gospodarske i društvene aktivnosti. To omogućuje digitalna tehnologija, koja se inače naziva informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) - navodi doc. dr. sc. Marko Šundov, ekonomist, znanstvenik i ekologist iz Splita, te u nastavku svoga priloga za Magazin piše:


- Izraz "informacijsko doba" koristili su tijekom hladnog rata američki sociolozi koji su htjeli zamijeniti pojam "kapitalizam" neutralnijim narativom. Može se tvrditi da informacijsko doba ima važnu komponentu s kapitalizmom. Castells (2000.) kaže: neoliberalni režim koji omogućuje liberalnu međunarodnu trgovinu preko međunarodnih granica uz pomoć ICT-a karakterizira trenutno informacijsko doba. Ovaj ICT omogućio je neoliberalni režim da potiče privatizaciju diljem svijeta. U ovo informacijsko doba ne bi bilo pretjerano reći da globalni ICT konglomerati predstavljaju avangardu globalnog kapitalizma. Gospodarstvo informacijskog doba visoko je financijalizirano, a ICT je jedan od pokretača financijalizacije.

ELITA I PLEBEJCI


U informacijskom dobu, dijalektiku kapital - rad potrebno je preoblikovati kao dijalektiku između elitne klase koja je bliska kapitalu i plebejske klase koja je smještena dalje od kapitala i stoga pati od tog nedostatka. U informacijskom dobu klasa kao koncept postaje diferencirana. Dakle, postoji više klasa, ovisno o njihovoj blizini ili udaljenosti od kapitala. Ta je tendencija bila prisutna čak i u industrijskom dobu, ali je kvalitativno pojačana u postindustrijskom informacijskom razdoblju.

Tehnološki razvoj ubrzano mijenja strukturu vlasnika sredstava za proizvodnju i kapitala kao i same radne snage. PID (Post industrijsko doba) je visoko financijalizirano te stoga kapital zauzima ključnu ulogu u upravljanju društveno-ekonomskim procesima. Ovako visokokapitalizirana ekonomija omogućava "mrvljenje" radne snage te klasna podjela postaje sve diferenciranija (segmentiranija). Tako jedan dio stvaratelja kapitala (radnika) ima pristup kapitalu i u neposrednoj je sinergiji s vlasnicima sredstava za proizvodnju i kapitala, dok drugi (brojčano veći) dio ostaje izvan domašaja kapitala kao temeljne klasne odrednice u PID-u. U informacijskom dobu učinak automatizacije na odnos između kapitala i rada je takav da postoji opasnost da mnogi radnici niske razine informatičkog znanja izgube svoje poslove, a čak i ako imaju posao, ti će poslovi biti oni koji potiču otuđenje. Poslove koji potiču kreativnost stjerat će u kut elitna skupina radnika i menadžera. Stoga je informacijsko doba stvorilo dvije skupine radnika: jednu skupinu koja se bavi informacijama i obavlja rutinske poslove niske razine, a druga se skupina, skupina radnika znanja, bavi vrhunskim radom koji uključuje kreativnost (što im omogućava dostupnost kapitala).

Jedan od relativno novijih koncepata koji je snažno saživio tijekom pandemije COVID-19 je rad na daljinu. U informacijskom dobu, kroz rad na daljinu i koncepte fleksibilnog radnog vremena, više vremena radnika može doći pod kontrolu kapitala. To rezultira apsolutnim viškom proizvodnje (Fuchs, 2017.). To također utječe na kvalitetu slobodnog vremena radnika. U postindustrijskom dobu priroda rada se promijenila i uključuje plaću vezanu uz učinak i ugovore koji ne navode radno vrijeme. To znači da radnik internalizira snagu prisile kapitala (Huws, 2004.). Radom na daljinu, ako se dom radnika konfigurira kao radni prostor, proizvodnja se prebacuje s kapitala na rad. Zbog rada na daljinu i fleksibilnog radnog vremena, umjesto da radnik bude pod utjecajem kapitala, postoji mogućnost da cijelo ljudsko biće bude pod utjecajem kapitala 24/7. Hardt i Negri (2000.) tvrde da je pojam "ljudski kapital" ontološki nov koncept koji cijelo ljudsko biće pretvara u neku vrstu kapitala. Dakle, također se može tvrditi da rad na daljinu i srodni koncepti poput fleksibilnog radnog vremena doprinose ovom procesu pretvaranja cijelog ljudskog bića u "ljudski kapital". Sa samom tvornicom koja se mijenja u tvornicu kojom upravljaju računalne kontrole, razlika između tvornice i ureda također nestaje. U informacijskom dobu, tercijarni uslužni sektor gospodarstva postaje sve veći i ured dobiva sve veću važnost, dok tvornica smještena u sekundarnom sektoru postaje relativno manje važna.

ŠEST TOČAKA


Stoga se mjesto u kojem se odvija dijalektika kapital - rad bitno promijenilo iz tvornice u ured u informacijskom dobu, a kroz koncept rada na daljinu ured postaje neposredno mjesto boravka pojedinca (rad od kuće). Sljedeće točke o dijalektici kapital - rad, uočene u informacijskom dobu, posve su relevantne:

a) Dijalektika kapital - rad ne može se jednostavno svesti na dijalektiku tipa kapitalist -proletarijat i djeluje na višoj razini apstrakcije.

b) Informacijsko doba stvorilo je dva skupa informacijskih radnika: jedan skup radnika koji se bave informacijama i obavljaju rutinske poslove niske razine, i drugi skup radnika znanja koji se bave vrhunskim radom koji uključuje kreativnost.

c) Potrošač također u određenoj mjeri služi kao radnik u proizvodnji dobara i usluga.

d) Događa se zajednička proizvodnja u kojoj se velik broj ljudi uključuje u proces akumulacije kapitala, ali taj proces više kontrolira kapital nego dotična zajednica.

e) Rad na daljinu i fleksi-rad omogućuje kontrolu kapitala nad radnikom 24/7 i ima potencijal pretvoriti cjelokupno ljudsko biće u neku vrstu ljudskog kapitala.

f) Mjesto dijalektike kapital - rad u značajnoj se mjeri pomaknulo iz tvornice u ured ili samo mjesto boravka pojedinca (rad od kuće), a u ovom globaliziranom svijetu virtualni ured prostire se po cijelom svijetu.

Kada šest navedenih točaka promatramo zajedno, tada se može zaključiti da je trenutno kapital poprimio sveprožimajući karakter i da se može shvatiti kao zbroj pojedinačnog ljudskog kapitala shvaćen ne kao aritmetički zbroj, nego kao zbroj njegovog kompleksa društvene povezanosti. A taj je kapital po svom opsegu globalan. Radna snaga koja je također globalnog opsega postavljena je naspram tog kapitala. Ova radna snaga nije monolitna radna snaga, već ima dihotomiju u smislu podjele na klasu radnika koji rade na visokom nivou znanja i klasu radnika na nižem nivou informatike.

U globaliziranom informacijskom dobu sredstva proizvodnje sve više postaju globalizirana i uobičajena. To je isti skup multinacionalnih kompanija koje kontroliraju sredstva za proizvodnju diljem svijeta. Uvjeti rada velikog dijela globalnog digitalnog proletarijata postaju sve sličniji jer ih izravno ili neizravno određuju iste multinacionalne kompanije. Zatim javlja se mogućnost novog modela organiziranja digitalnog rada koji se temelji na zajedničkom vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju (Dafermos & Söderberg, 2009.). Dakle, globalni digitalni proletarijat ima obilježja klase za sebe, odnosno ima potencijal postati klasa za sebe, iako postoje izazovi koji bi mogli ograničiti proces transformacije.

FLUIDNOST KAPITALA


Intenzitet tehnološkog razvoja svijet ubrzano transformira iz postindustrijskog informacijskog doba (PID) u postindustrijsko virtualno doba (PVD) u kojem je podjela između zbilje i mašte potpuno izbrisana. Sve ovo dodatno pogoduje dominaciji kapitala, tj. neoliberalnom špekulativnom tržišnom gospodarstvu. Potpuna kontrola financijskih podataka postaje alat eksploatacije masa bez ograničenja. Ulaskom u PVD eru segmentacija klasa postaje još intenzivnija te virtualni prostor ima tendenciju potpunog preuzimanja fizičkog prostora pojedinca.

Sadašnje postindustrijsko informacijsko doba (PID) dinamiziranom s transformacijom prema postindustrijskom virtualnom dobu (PVD) kvalitativno značajno razlikuje od industrijskog doba. U ovom dobu društvena se klasa ne može definirati kao buržoazija, sitna buržoazija i klasa proletarijata. Klase su postale složene i fragmentirane. Ali još uvijek se proces akumulacije kapitala nastavlja, još uvijek postoji sve veća ekonomska nejednakost diljem svijeta. Dijalektika kapital - rad koja se odvija od evolucije merkantilnog kapitalizma u petnaestom stoljeću i dalje traje sve do danas, a kapital naizgled ima prednost. Stoga ključni sukob na relaciji kapital - rad u 21. stoljeću determiniran je redistribucijom moći nad generiranim vrijednostima u reprodukcijskom lancu. Povratak kontrole nad globaliziranim kapitalom u svrhu uspostavljanja održivih društveno-socijalnih sustava unutar zadanih prostora (država) ponovo postaje temeljna odrednica političkog djelovanja. Dominacija globalnog kapitala nad nacionalnim društveno-socijalnim sustavima potpuno je onemogućila upravljivost nad fizičkim (stvarnim) prostoru pojedinca. Fluidnost kapitala omogućava mu ne samo da se adaptira prema intenzivnom tehnološkom razvoju već da postane njegov neizostavni dio, potičući transformacije iz industrijskog u postindustrijsko informacijsko doba (PID) i dalje u postindustrijsko virtualno doba (PVD) s ciljem zadržavanja i jačanja dominacije nad radom. Jedna od posljedica takve fluidnosti kapitala je upravo diferencijacija klasa i njihovo razbijanje na manje skupine kako bi se umanjila mogućnost okrupnjavanja snaga na strani rada. Najvidljiviji primjer sinergije kapitala s tehnološkim razvojem je prijelaz iz industrijskog doba u postindustrijsko informacijsko doba (PID) gdje je došlo do segmentacije klasa unutar stvaratelja kapitala (radnika), tj. višerazinska klasna podjela definirana je općim izrazom međuklasa. Ovu međuklasu determinira posjedovanje kapitala, što je omogućeno tehnološkim razvojem, tj. sve snažnijom dominacijom nematerijalnog kapitala (znanja) nad materijalnim kapitalom (sredstvima za rad).

Svojim boljim kapitalnim pozicioniranjem međuklasa se izdvojila iz tradicionalne podjele na kapitaliste i proletarijat. Zadržali su status "stvaratelja kapitala", no utjecajno su se približili vlasnicima nad kapitalom i sredstvima rada (kapitalistima) te su se međusobno interesno umrežili. Ostatak "stvaratelja kapitala" (radnika) posjeduje isključivo fizički rad koji zbog intenzivnog tehnološkog razvoja, tj. informatizacije i automatizacije gubi svoju utjecajnost te pregovaračku moć unutar odnosa kapital - rad. Tako globalizirani kapital zadržava moć nad radom segmentirajući "stvaratelja kapitala" te inkorporiranjem točno određenih međuklasa u svoje tokove kroz povećanu dostupnost kapitalu. Ostali "stvaratelji kapitala" postaju stigmatizirani kao gubitnici globalizacijskog procesa te su prisiljeni na još veću eksploataciju.

VIRTUALNI IZAZOVI


Kako bi svojom prilagodljivošću osigurao dominaciju nad radom, kapital kontinuirano potiče tehnološki razvoj uvodeći nove čimbenike klasne diferencijacije (sredstva za rad, kapital i podaci). Tako se postojeće postindustrijsko informacijsko doba (PID) postupno transformira prema postindustrijskom virtualnom dobu (PVD), a u tom procesu jako važnu ulogu ima razvoj umjetne inteligencije (UI ili engleski AI - Artificial Intelligence). U PVD-u nastaje virtualni prostor unutar kojeg pojedinac obavlja svoje željene i radne aktivnosti, a da se pritom nalazi u svom stvarnom (fizičkom) prostoru. Virtualni prostor tako sve je više nametnut fizičkom (stvarnom) prostoru s tendencijom da ga potpuno obuzme. Kreiranje i upravljanje virtualnim prostorom uvjetovano je mogućnošću korištenja velike količine podataka kao novog čimbenika klasne diferencijacije. Pristup podacima i mogućnost njihove obrade ključni je alat u PVD-u, što za posljedicu ima novo višerazinsko klasno strukturiranje.

PIŠE: DOC. DR. SC. MARKO ŠUNDOV Ekonomist, znanstvenik i ekologist iz Splita
Možda ste propustili...

ŽENSKA SNAGA: ZRINKA POSAVEC I SANDRA LONČARIĆ

Svakodnevno se osjeti umor i nemir, a žene su posebno pogođene

INTERVJU: PREDRAG HARAMIJA, O PREDIZBORNOJ RETORICI U SUPERIZBORNOJ GODINI

U Hrvatskoj se negativna izborna kampanja ne isplati

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ŽENSKA SNAGA: ZRINKA POSAVEC I SANDRA LONČARIĆ

Svakodnevno se osjeti umor i nemir, a žene su posebno pogođene

2

PREDIZBORNE PREDSTAVE (I)

Neki idu na sve ili ništa,
uvrede postaju pravilo

3

ŽENE U DIPLOMACIJI: SVIJET U HRVATSKOJ - HRVATSKA U SVIJETU

Za mirniji, napredniji
i pravedniji svijet