Dana 14. studenoga obilježen je Svjetski dan šećerne bolesti, koji i ove godine podsjeća na jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji u današnjem svijetu. Ubrzani način života, stres i loše navike dovode do sve većeg porasta slučajeva dijabetesa. U Republici Hrvatskoj već je zauzela treće mjesto uzročnika smrti, ispred svih onkoloških bolesti, a od 2019. Hrvatsku nažalost svrstava na prvo mjesto u Europi po smrtnosti.

U želji da navedene brojke počnu bilježiti neke druge trendove, specijalist interne medicine, endokrinolog i dijabetolog, doc. prim. dr. sc. Tomislav Bulum, dr. med. naglašava: "Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2021. godini umrlo je čak 15.613 osoba sa šećernom bolešću, a svaka četvrta umrla osoba te godine imala je šećernu bolest."

Dijabetes tipa 2 je bolest u kojoj tijelo više ne može samostalno razgraditi šećer u krvi, što rezultira povišenim razinama šećera u krvi. Njoj prethodi preddijabetes, stadij koji, ako se na vrijeme dijagnosticira, nudi priliku za sprječavanje ili odgodu šećerne bolesti. S obzirom na to da u tom razdoblju nema jasnih simptoma, procjenjuje se da će više od 70 % ljudi s preddijabetesom na kraju razviti dijabetes tipa 2. Upravo zato potrebno je voditi se savjetima stručnjaka na putu do prevencije ove bolesti.

- Šećerna bolest tipa 2, kao najčešći oblik šećerne bolesti koja je usko povezana s prekomjernom tjelesnom težinom i koju ima oko 90 % oboljelih, razvija se polagano te znatan broj oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 dugo ostane nedijagnosticiran. Procjenjuje se da je broj oboljelih od šećerne bolesti u Hrvatskoj veći od 534.000, a od toga broja je 58 % osoba s otkrivenom bolešću. Stanje povećanog rizika za razvoj šećerne bolesti nazivamo preddijabetes i on predstavlja metabolički poremećaj u kojem je vrijednost glukoze u krvi viša od normale, ali nedovoljna za postavljanje dijagnoze šećerne bolesti. Oko 25 % osoba starijih od 65 godina ima šećernu bolest, čak polovina starijih od 65 godina ima preddijabetes, a očekuje se da će se broj starijih osoba s preddijabetesom i šećernom bolešću i dalje povećavati u nadolazećim desetljećima. Pravovremenom dijagnozom i liječenjem ne samo šećerne bolesti nego i preddijabetesa smanjujemo rizik razvoja kroničnih komplikacija, invaliditeta te kardiovaskularne smrtnosti u tih osoba - dodaje doc. prim. dr. sc. Tomislav Bulum, dr. med.

Izrazimo li se sportskim rječnikom, loše navike i slaba informiranost jedni su od glavnih "suparničkih igrača" u utakmici protiv dijabetesa. Dobra je vijest da se na njih može samostalno utjecati. Kako bismo im dali crveni karton i maknuli ih s našeg terena, ključno je prepoznati vlastite loše navike. Jednom kad najgori suparnici budu izbačeni iz igre, pobjeda nad preddijabetesom i dijabetesom tipa 2 bit će mnogo lakša.

- U Hrvatskoj u populaciji osoba starijih od 18 godina čak 27 % žena i muškaraca je pretilo, što je više u odnosu prema zemljama u okruženju. Nadalje, čak 65 % odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu, najviše u Europi - upozorava doc. prim. dr. sc. Tomislav Bulum, dr. med.



Baš kako se nogometaši pripremaju za važnu utakmicu, tako se i u stanju preddijabetesa potrebno fizički pripremiti. Osobama kojima se utvrdi preddijabetes temeljna preporuka je promjena životnih navika (fizička aktivnost, redukcija kalorijskog unosa) s ciljem smanjenja prekomjerne tjelesne težine, što može smanjiti rizik razvoja šećerne bolesti za 40 - 70 %. Redovitije vježbanje, zdravija prehrana, prestanak pušenja i osam sati sna svake noći važni su načini na koje osoba može smanjiti rizik od razvoja preddijabetesa i napredovanja u dijabetes tipa 2. Uz promjenu životnih navika od 2019. godine preporučuje se i terapija metforminom, lijekom koji je zlatni standard i prvi lijek u liječenju oboljelih od šećerne bolesti tipa 2.

- Pandemija šećerne bolesti veliki je javnozdravstveni problem s obzirom na razarajući učinak njezinih komplikacija koje su najvažniji uzrok invaliditeta i smrtnosti u tih osoba te je važno na vrijeme dijagnosticirati osobe s preddijabetesom, stanjem povećanog rizika za razvoj šećerne bolesti, jer se kod njih intervencijom u smislu promjena životnih navika i terapijom metforminom može znatno smanjiti rizik odnosno spriječiti razvoj šećerne bolesti - zaključuje doc. prim. dr. sc. Tomislav Bulum, dr. med.