Magazin
HRVATSKA EKONOMIJA

Nikša Nikolić: Rast potrošnje u vezi je s izuzetnim rastom plaća
Objavljeno 17. studenog, 2023.
Dr. sc. Nikša Nikolić znanstveni savjetnik i ekonomski analitičar iz Splita

Statistička slika Hrvatske u sadašnjem je trenutku izuzetno dobra. Brojni pokazatelji hrvatskog gospodarstva su, usprkos svim poteškoćama, iznad svih očekivanja - naglašava dr. sc. Nikša Nikolić, znanstveni savjetnik i ekonomski analitičar iz Splita, te u nastavku svoje analize za Magazin, piše:



- I dok ih članovi Vlade ističu u svojim obraćanjima javnosti kao rezultate uspjeha provedenih mjera ekonomske politike uklapajući ih u predizbornu kampanju, potrebno je upozoriti kako je do postojećih pozitivnih kretanja došlo, te objektivno predvidjeti hoće li se ona zadržati i u budućnosti. No krenimo redom.

Prvo što bi trebalo prokomentirati jest činjenica da je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo rast koji je iznad prosjeka EU-a. Štoviše, tomu treba dodati da je trend gospodarskog rasta u Hrvatskoj prisutan već deseti kvartal uzastopno. Logično se pritom zapitati koji su uzroci do toga doveli. Izraziti gospodarski rast u Hrvatskoj treba promatrati kao rezultat turističke djelatnosti u vrijeme ljetne sezone te intenzivnog rasta osobne potrošnje. U znatno manjoj mjeri rastu je pridonijela i investicijska aktivnost, pri čemu se mora naglasiti da se radi o javnim investicijama koje se najvećim dijelom financiraju novcem iz fondova EU-a. Izvoz turističkih usluga, nažalost, nije bio popraćen i robnim izvozom koji je vrlo skromno pridonosio gospodarskom rastu Hrvatske. Svi su ovi činitelji navedeni i u posljednjem izvješću Svjetske banke (WB) gdje se navodi da je Hrvatska upravo zahvaljujući njima postigla najveći postpandemijski oporavak među članicama EU-a, s iznimkom Irske.

KUPOVNA MOĆ?


Pod pretpostavkom očekivanog smanjenja inflacije te povoljnih kretanja na međunarodnim tržištima, procjenjuje se da bi BDP do kraja 2023. trebao rasti po stopi od 2,7 % te bi slična stopa trebala biti postignuta i u sljedećim godinama (2,5 % u 2024. i 3 % u 2025.). Međutim, predviđanja govore i o tome da bi u sljedeće dvije godine s trenutno čelne pozicije zemalja regije srednje Europe, gdje nas uvrštava WB, Hrvatska mogla pasti na posljednje mjesto, odnosno da bi je mogle preteći Poljska, Bugarska i Rumunjska. Ovakva predviđanja nesumnjivo sugeriraju da će u sljedećim godinama naglasak trebati staviti ne samo na izvoz turističkih usluga u čemu smo već postigli pretpandemijsku razinu već i na robni izvoz koristeći pri tome porast inozemne potražnje, te porast investicijske aktivnosti koji je zadovoljavajući, ali je još uvijek daleko od onoga koji je prisutan kod većine usporedivih zemalja. Istodobno bi osobnoj potrošnji trebala pripasti umjerenija uloga u poticanju gospodarskog razvoja.

Kako je došlo do porasta osobne potrošnje kao važnog generatora razvoja je pitanje koje zahtjeva poseban komentar. Porast osobne potrošnje moramo dovesti u svezu s izuzetnim porastom plaća u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) prosječne netoplaće su u desetogodišnjem razdoblju (2012. - 2022.) porasle za čak 44 %. Ovaj je porast rezultat i gospodarskog postkriznog oporavka i nedostatka radne snage u Hrvatskoj. Realizacija jedinstvenog europskog tržišta označila je i ostvarivanje slobode kretanja rada kao jedne od temeljne četiri slobode na kojima je ovo tržište utemeljeno. Za Hrvatsku kao članicu EU-a, ova je sloboda imala za posljedicu udar na tržište rada. Naime, izuzetno veliki broj Hrvata je u potrazi za bolje plaćenim radnim mjestom otišao iz Hrvatske što je posljedično rezultiralo manjkom ponude radnika na tržištu rada. Nastali problem disproporcije ponude i potražnje na tržištu rada nastojao se riješiti i uvozom radne snage, ponajprije iz dalekih zemalja (Indija, Nepal, Filipini), i porastom cijene rada, tj. porastom plaća. Ove aktivnosti, nažalost, nisu dale zadovoljavajuće rezultate. Jeftina radna snaga iz dalekih zemalja samo je djelomično mogla udovoljiti potrebama tržišta rada.

Porast cijene rada, tj. porast plaća, s druge strane, imao je dvojake učinke na gospodarstvo. Preko porasta osobne potrošnje porast plaća je generirao gospodarski rast. Istodobno, djelovao je proinflatorno jer su poslodavci povećane troškove porasta plaća radnicima ugrađivali u cijene svojih proizvoda. Pri tome je potrebno naglasiti da je na porast cijena, osim porasta plaća, djelovao i veliki broj drugih činitelja kao što su veće cijene energenata te ostalih inputa u procesu proizvodnje. Sve se to u cjelini odražavalo na smanjenje konkurentnosti hrvatskih poduzetnika na međunarodnim tržištima.

Je li porast osobne potrošnje uzrokovan porastom plaća, rezultirao i povećanom kupovnom moći hrvatskih građana? Odgovor je potvrdan. Kupovna moć je u Hrvatskoj znatno povećana i četvrtinu je manja od kupovne moći prosječnog stanovnika EU-a. Prema podacima koji mjere individualnu potrošnju i eliminiraju razlike u cijenama među zemljama članicama EU-a, Hrvatska je u 2022. imala prosječnu kupovnu moć po stanovniku na razini 75 % prosjeka EU-a, što je porast čak za petinu kupovne moći prosječnog Hrvata koja je u 2012. iznosila 63 % prosjeka EU-a. Hrvatska kupovna moć je veća od one koja je postignuta u većini zemalja regije srednje Europe, s iznimkom Rumunjske, te zemalja zapadnog Balkana, ali je isto tako daleko ispod one koja postoji npr. u Sloveniji i Češkoj. Međutim, razmatranje kupovne moći ne može zaobići djelovanje inflacije. Zbog djelovanja inflacije, procjenjuje se da je kupovna moć kućanstava u Hrvatskoj pala tijekom 2022. za 3,3 %, pri čemu su najpogođenija kućanstva koja spadaju u donjih 20 % raspodjele prihoda, tj. ona kućanstava koja najveći dio raspoloživog prihoda troše na životne troškove.

STRANA ULAGANJA


Uz ostala pozitivna kretanja koja se bilježe u hrvatskom gospodarstvu, potrebno je spomenuti i sve veći interes stranih ulagača za ulaganjima u Hrvatsku. O tome najbolje govori podatak iz godišnjeg izvješća EY European Attractiveness Survey da je u Hrvatskoj tijekom 2022. ostvareno rekordnih 26 izravnih stranih ulaganja (FDI), što je čak 58 % više u odnosu prema 2021. Ova su ulaganja u najvećoj mjeri bila usmjerena k novim projektima i dovela su do otvaranja 2585 novih radnih mjesta. Ovaj podatak o FDI-ju u Hrvatskoj je to važniji ima li se u vidu stagnacija ovih ulaganja u EU-u gdje ih je u 2022. realizirano tek 1 % više u usporedbi s 2021. Od zemalja EU-a najveći broj FDI-ja ostvarila je Francuska (1259 projekata) i Njemačka (832 projekta). Razlog porasta interesa stranih ulagača u Hrvatsku leži primarno u činjenici da se u uvjetima sve izraženijih geopolitičkih i ekonomskih rizika njihov fokus interesa sve više okreće zemljama južne i istočne Europe, pri čemu je onda prepoznata i atraktivnost ulaganja u Hrvatsku. Među najatraktivnijim područjima ulaganja u Hrvatsku pritom se ističu sektor transporta, IT industrija te proizvodnja. Najveći broj FDI-ja dolazio je iz Njemačke, SAD-a, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva te Ukrajine. Imajući u vidu značenje koje FDI ima za razvoj hrvatskog gospodarstva te otvaranje novih radnih mjesta, nužno je u budućnosti poduzimati sve aktivnosti koje će voditi porastu ovih ulaganja. U tom smislu svakako bi trebalo raditi na intenziviranju digitalne transformacije i održivog razvoja, pri čemu su, kako uostalom pokazuju iskustva europskih zemalja, posebno Francuske, stranim ulagačima posebno interesantna ulaganja u IT industriju i obnovljive izvore energije. Jedino u tom slučaju bi mogli očekivati nastavak pozitivnog trenda porasta FDI-ja u Hrvatsku i sve pozitivne učinke koje ova ulaganja imaju na gospodarski rast i razvoj.

SMIRIVANJE INFLACIJE


Na kraju ovog osvrta na postojeću statističku sliku hrvatskog gospodarstva, trebalo bi kratko prokomentirati i prijedlog proračuna za 2024. koji je hrvatski premjer Andrej Plenković predstavio kao "socijalno osjetljivi, održivi i ambiciozni" proračun. Odmah treba naglasiti da je proračun planiran pod pretpostavkama relativno povoljnih kretanja u sljedećoj godini, tj. predviđenoj stopi rasta BDP-a od 2,8 % te smirivanja inflacije koja bi se trebala smanjiti na 3,1 %. Moguće promjene ovih pretpostavki nesumnjivo će rezultirati i rebalansima proračunskih stavki. Već i površna analiza ovog prijedloga upozorava na svjesno povećanje proračunskog deficita i to za gotovo dva i pol puta u odnosu prema ovoj godini, a što je rezultat umjerenog porasta proračunskih prihoda (za 3 % u odnosu prema 2023.) i izrazitog porasta proračunskih rashoda (11,3 % u odnosu prema 2023.). Pri tome na prihodnoj strani nema ništa novog, što znači da se i dalje naglasak stavlja na oporezivanje prometa, tj. na PDV i trošarine. Rashodna strana upućuje na socijalni karakter ovog proračuna naglašavajući plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, mirovine, socijalna davanja te pomoći građanima i gospodarstvu.

Zaključno, ovaj prijedlog proračuna nije donio ništa što nismo mogli i očekivati za sljedeću godinu u kojoj Hrvatsku očekuju čak tri izborna ciklusa, i to za Europski parlament te parlamentarni i predsjednički izbori. U tom smislu ovaj je proračun tipično predizborni s naglašenim socijalnim karakteristikama.

 
Piše: Nikša NIKOLIĆ
Proračun je planiran pod pretpostavkama relativno povoljnih kretanja u sljedećoj godini, tj. predviđenoj stopi rasta BDP-a od 2,8 % te smirivanja inflacije...

Izuzetno veliki broj Hrvata je u potrazi za bolje plaćenim radnim mjestom otišao iz Hrvatske što je posljedično rezultiralo manjkom ponude radnika na tržištu rada...