Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) u brojnim su potražnim i drugim spasilačkim akcijama pokazali iznimnu osposobljenost, opremljenost i spremnost za najveće izazove, a tako je bilo i ovih dana, kada su sudjelovali u uspješno okončanoj akciji u Turskoj.

Naime, hrvatski državni modul za speleospašavanje, koji čine 22 iskusna spašavatelja HGSS-a, sudjelovao je u složenoj akciji spašavanja speleologa Marka Dickeya, koji je "zaglavio" u špilji na dubini od 1200 metara. U višednevnoj akciji, koja se i kod nas pratila, sudjelovala su 63 pripadnika spašavateljskih službi iz pet zemalja - Turske, Hrvatske, Bugarske, Mađarske i Italije. Zadivili su svijet hrabrošću i upornošću kojom su spašavali unesrećenog speleologa i transportirali ga doslovce metar po metar do izlaza iz špilje. I oko ponoći s nedjelje na ponedjeljak, nakon 50 sati neprekidnog rada, Mark Dickey izvučen je živ i u stabilnom stanju na površinu, te predan liječničkoj ekipi.

HGSS je nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga javnoga značaja, a glavna joj je zadaća sprječavanje nesreća, spašavanje i pružanje prve medicinske pomoći u planini i na drugim nepristupačnim područjima i u izvanrednim okolnostima u kojima pri spašavanju i pružanju pomoći treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti tehničku opremu za spašavanje u planinama, a u svrhu očuvanja ljudskog života, zdravlja i imovine. U Hrvatskoj ukupno ima oko 1000 članova HGSS-a.

HGSS Stanica Vinkovci, jedna od ukupno 25, koliko ih je u Hrvatskoj, neprofitna je udruga osnovana 2009. godine. Djeluje na području Vukovarsko-srijemske županije, koju čini 31 jedinica lokalne samouprave. Članstvo Stanice čini 35 volontera, od kojih 4 gorska spašavatelja, 13 spašavatelja, 8 pripravnika i 10 spašavatelja u pričuvi. U potražnim akcijama za nestalim osobama unutar Stanice aktivno djeluje 6 voditelja potrage, 2 licencirana upravitelja bespilotnim letjelicama i 6 kartografa. Specijalisti su 2 ronioca i 16 spašavatelja na brzim vodama i u poplavama, a među članstvom je i jedan liječnik. Svi aktivni članovi osposobljeni su za pružanje prve pomoći u neurbanim i na teško pristupačnim terenima, a dvoje ih ima međunarodnu ITLS licenciju. Iza vinkovačke stanice HGSS-a brojne su akcije, vježbe i osiguranja događaja, a njezin pročelnik Zlatko Becić podsjeća kako se članom HGSS-a postaje kroz ustrojstvene oblike - stanice HGSS-a. Nakon što kandidata predlože dva gorska spašavatelja, na osnovi potreba stanice, uz priloženu liječničku potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti i pisanu izjavu kandidata da dobrovoljno želi postati član, glasanjem u kojemu sudjeluju svi redoviti članovi stanice donosi se većinska odluka o prijmu.

- Kandidat je primljen u stanicu u statusu pripravnika, a spašavateljem postaje nakon završetka obveznog tečaja prve pomoći i jednog od tri osnovna tečaja školovanja: spašavanja u ljetnim uvjetima, spašavanja u zimskim uvjetima ili speleospašavanja - te polaganja ispita. Nakon završenog cjelokupnog školovanja, koje traje minimalno dvije godine, na prijedlog stanice, pristupa se ispitu za gorskog spašavatelja, koji obuhvaća i teorijski i praktični dio iz gorskog spašavanja. S položenim ispitom postaje se gorskim spašavateljem, prima iskaznica i značka s brojem. U našoj stanici je 15 % žena i one ravnopravno obavljaju sve zadaće i pokazuju izuzetnu hrabrost, upornost i odlučnost - kaže Becić, dodajući kako imaju redovite vježbe, pa je i početkom rujna simuliran nestanak dviju osoba. Vježba je uključivala dvije potrage - za ozlijeđenom osobom koja nije znala svoju lokaciju i za nestalom dementnom osobom, a u vježbu su bile uključene i druge žurne službe. Becić se sjeća mnogih spašavateljskih akcija, ali najdublje mu se urezala u sjećanje potraga za ubijenom Antonijom Bilić na području Drniša u ljeto 2011., čije su tijelo prvo bez uspjeha tjednima tražili HGSS-ovci iz cijele RH, a među njima i Vinkovčani. Posljednjih dana 2022. godine imali su veliku potražnu akciju za nestalom ženom kod Donjeg Novog Sela i nakon tri dana pronašli njezino tijelo.

Velik su posao u spašavanju ljudi i imovine, kaže, obavili i 2014. u poplavljenoj županjskoj Posavini, nakon potresa u Petrinji i u vrijeme korone, ali i u srpnju, u uklanjanju posljedica olujnog nevremena na istoku Slavonije. “HGSS-ovci su, uz vatrogasce, svagdje gdje je kakvo zlo i ljudima treba pomoć”, zaključuje.