Grmovi su poveznica između niskog i visokog bilja te samim time stvaraju ljepotu povezanosti, a svojim rastom i oblikom sakrivaju ili pak mogu ublažiti arhitektonski nesklad u okolišu. Razno ukrasno grmlje, čak i ono s obilnom cvatnjom, možemo iskoristiti za sadnju i stvaranje te oblikovanje živice. No neke od njih nije moguće iskoristiti za živice - budleju, jorgovan i mnogo drugih. Ipak, velik broj intenzivno cvatućeg grmlja možemo iskoristiti i za sadnju i za formiranje živice.

Među takve možemo svrstati forziciju, neke spireje, japansku dunju, pajasmin, potentil, zanovijet i druge. Ipak, svoju punu ljepotu grmlje dočarava u svom prirodnom rastu. Dakle, prirodno rastuće je najljepše. Nepravilno orezano grmlje za živicu često može djelovati posve neskladno, čak i ružno. Stoga je za formiranje živice od bogato cvatućeg grmlja potrebno dodatno znanje i stručnost. Na sve to moramo računati pri odabiru grmlja za uređenje vrta. Odabir će nam uvjetovati i visina koju pojedinačni grm dosegne u svojoj punoj raskoši. Pri sadnji moramo paziti da ne sakrijemo niže grmlje nepravilnom sadnjom iza višeg. Moramo znati koje ćemo grmlje upotrijebiti kao podrast velikim stablašicama. Svakako nam broj grmova uvjetuje sama veličina vrta. Ne bismo smjeli saditi gusto i natrpano, jer već za nekoliko godina to će postati neugledna gusta šuma koja nikako neće dolaziti do izražaja svojom ljepotom. Grmovi su poželjni posebice u malenim vrtovima, jer njihovim pravilnim odabirom možemo vizualno povećati površinu vrta.

Sam odabir najbolje nam je obaviti dobrim studiranjem kataloga ukrasnog grmlja. Najprije odaberemo ono što nam se sviđa u katalogu, potom se uputimo u vrtlariju i tamo vidimo kako koji grm izgleda. Ako nismo sigurni kako razmjestiti kupljene sadnice, možemo zatražiti pomoć stručnjaka. Kad smo i to riješili, prelazimo na sadnju. Prije sadnje dobro provjerimo, a i pri kupnji, jesu li naše grmovnice odgovarajuće kvalitete i razvijene u skladu s tim koliko su stare.



Biljke moraju djelovati živo, veselo, ne smiju biti u preraštenoj posudi, boja lista mora biti na oko u vrlo dobroj kondiciji. Ako smo odabrali takve biljke, onda počinjemo sadnju. Svaku sadnicu moramo pregledati i odrezati polomljene grančice, prikratiti višak žila i biljka je pripremljena za sadnju. Rezidbu i prikraćivanje moramo obaviti oštrim nožem ili škarama, tako će nastale glatke rane lakše zarasti, a one nagnječene rezidbom počet će propadati, što može prouzročiti i propast cijelog grma. Za zahtjevnije sadnice pri pripremi rupe za sadnju treba nam gnojivo i pri sadnji ga pravilno primijenimo i unesemo u tlo. Sama veličina sadne jame ovisna je o veličini korijenove bale, odnosno veličini posude u kojoj je grm dotad rastao. Sadna jama svakako mora biti šira od grumena sa žilom u cijelom svom krugu najmanje za širinu noge, da bismo nakon sadnje mogli kvalitetno nagaziti zemlju oko sadnice. Sadnjom cvatućih grmova stvaramo osjećaj privatnosti i intime, jer grmovi koji rastu uspravno štite i zaklanjaju dvorište, ali služe i kao vjetrozaštitni pojas.