Magazin
UKRAJINSKA TRAGEDIJA

Svi su za mir, ali
dugi rat je realnost
Objavljeno 9. rujna, 2023.
Surova istina: Rat postaje sve žešći, a pregovori o prekidu sukoba i miru daleka su budućnost...

Kad je krajem veljače prošle godine ruski predsjednik Vladimir Putin naredio svojoj vojsci prodor u Ukrajinu i započeo ono što je nazvano "specijalna vojna operacija", a nikako rat, Rusi su mislili kako će svoju ukrajinsku avanturu završiti vrlo brzo i bez većih posljedica. Međutim Ukrajinci, snažno podržani zapadom, predvođenim SAD-om i Velikom Britanijom, pokazali su se otpornijima nego što se očekivalo. No, usprkos žestini otpora i podršci koju imaju, ipak nisu uspjeli potpuno zaustaviti prodore i potisnuti rusku vojsku sa svog teritorija.



Nakon 19 mjeseci razarajućih borbi ratu se i dalje ne nazire kraj. U procesu je iscrpljivanje protivnika, u kome i jedni i drugi vide svoju priliku za ostvarivanje bolje pregovaračke pozicije. Neki vojni analitičari predviđaju da će se u ovoj fazi ostati još najmanje godinu dana, te da se bitke odlučujuće za ishod rata neće dogoditi sve do potkraj 2024. Ipak, svakog se tjedna potreba za uspostavom mira, makar krhkog, povećava. Ali svakog tjedna taj mir djeluje manje moguć negoli je bio prethodnog.

TRI MOGUĆA SCENARIJA


Bilo kako bilo, glavno je pitanje kada će kraj ratu koji ostavlja posljedice na svim meridijanima. Prognoze se razlikuju, a jednu od boljih daje britanski general Richard Barrons, koji je od 2013. do 2016. bio na čelu združenog zapovjedništva britanskih oružanih snaga. Također je sudjelovao u mirovnim misijama u Afganistanu, Iraku i na Kosovu. U intervjuu s ukrajinskim servisom BBC-ja sada umirovljeni general između ostalog je rekao da je politika zapada bila promašaj u pitanju stanja u Ukrajini nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, jer Ukrajina nije dobila dovoljno oružja kako bi spriječila punu agresiju. Ipak, od veljače 2022. godine, zapad je počeo postupati odlučno i brzo, počevši slati vlastite zalihe oružja i streljiva ukrajinskoj vojsci...

General Barrons vidi tri moguća scenarija za završetak rusko-ukrajinskog rata. Ukrajinski narod je taj koji će odlučiti kojim će se putem krenuti, naglašava. Prva je opcija da Ukrajina odustane od daljnje borbe. To može biti zbog uvjerenja da se Rusiju ne može potpuno istjerati s okupiranih teritorija ili da će to zahtijevati previše truda, krvi i novca. "To bi prema mojem mišljenju bila užasno loša odluka i ne vjerujem da će Ukrajina krenuti tim putem", kaže general. Druga je opcija da borbe prestanu sada. Da se ne proglasi primirje, nego privremeni prekid vatre i da se prepozna da ne postoji vojni način za postizanje jasne pobjede na ratištu. "To nije prepoznavanje poraza, nego prihvaćanje statusa quo i zaustavljanje oružanog sukoba. Nažalost, obje će strane iskoristiti prekid vatre kako bi se ponovno naoružale i povratile snagu, a rat će se u budućnosti nastaviti s još više uništenja i smrti, dok će svi drugi živjeti u nesigurnosti", objašnjava on. Treći način sastoji se od niza koraka od kojih je glavni taj da se prestane od Ukrajine zahtijevati da se drži jasnih rasporeda. Drugim riječima, general kaže da saveznici moraju prestati tražiti od Ukrajine da postigne brze rezultate na fronti i prijetiti prekidom podrške. Ako taj pritisak nestane, tada treba "stati i razmisliti." Oružane snage Ukrajine moraju držati konstantan pritisak na Ruse na fronti i nastaviti polako crpiti njihove snage, čak i preko zime. U međuvremenu, ukrajinska vojna snaga, zajedno s podrškom zapada, morat će biti pojačana kako bi se sljedeće godine ili za dvije mogla postići jasna pobjeda na fronti. "Dok se to događa, treba dodatno oslabiti rusku odlučnost i vojnu sposobnost napadima na crnomorsku flotu i utjecati na pozicije javnosti unutar Rusije - daljnji napadi dronovima na Moskvu imat će veliko simbolično, ako već ne vojno, značenje", dodaje Barrons. Ovaj scenarij zahtijeva da Ukrajinci budu spremni na dugi i teški rat, ali i stabilnu podršku zapada. Tu se radi o nekih sto milijardi dolara godišnje, upozorava Barrons, "što sebi gospodarstva zapada bez problema mogu priuštiti".

Uz sve to što analiziraju zapadni stručnjaci poput Barronsa, postoji 1600 nuklearnih razloga koje treba uzeti u obzir kad se govori o aktualnom ratu u Ukrajini. Također je jedan od ključnih faktora i krhki ego jednog autoritativnog vladara - Putina, i cjelokupnog njegova naroda, zbog kojih Rusija sebi neće dopustiti apsolutni poraz u Ukrajini, navodi se u nizu analiza i komentara. Doduše, vladajuće strukture obiju sukobljenih strana izrazile su želju i predanost miru, ali sa zahtjevima koje druga strana pod trenutačnim okolnostima zasigurno neće prihvatiti. Zahtjevi koje je postavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski biti će teško prihvatljivi za Rusiju. Između ostalog, Rusija bi morala vratiti novopripojene teritorije Ukrajine, uključujući i Krim, anektiran prije devet godina. Ali u trenutku kada vojska, ekonomija i cjelokupni sustav u Rusiji nisu pred potpunim kolapsom, a teško je vjerovati da će biti u doglednom razdoblju, ovi zahtjevi teško mogu biti osnova za pregovore. Jednako nerealno je očekivati i da će Ukrajina, koja uspješno odolijeva ruskoj agresiji već 19 mjeseci pristati da preda 22 posto teritorija koji je Rusija prošle godine proglasila anektiranim, pogotovo jer još uvijek drže poprilične komade četiri anektirane pokrajine, prognoziraju vojni analitičari. Da bi Rusija uopće dala ovaj ustupak i prepustila teško osvojeni teritorij, morat će imati dovoljno jak poticaj. Argument koji bi "spasio obraz" Rusije i prikazao kako ne napuštaju svoju ukrajinsku avanturu kao potpuni gubitnici, što bi bilo neprihvatljivo i za rusku vlast, ali i za rusku javnost. Poticaj ovog razmjera svakako bi moglo biti rješavanje jednog od glavnih razloga invazije. Ukrajinski zahtjev za pristupanje NATO-u je ono što je za Rusiju bila crvena linija i kada bi se Ukrajina odrekla aspiracija k članstvu u Atlantskom savezu, Rusija bi mogla reći da je ovim sukobom uspjela osigurati svoju sigurnost na duge staze i tako imati častan izlaz iz sukoba, zaključuju zapadnjački analitičari i komentatori.

U međuvremenu i stanje u Kijevu daleko je od stabilnog, a riječ je o šokantnim potresima u ukrajinskoj vojski i početku velikih čistki. I Zelenski, kojem popularnost i u zemlji i svijetu sve više pada, rekao je da će zatražiti od parlamenta da poveća kazne za korupciju tijekom rata. "Postavio sam zadatak zakonodavstvu te će biti ponuđeni moji prijedlozi za izjednačavanje korupcije s veleizdajom u ratnim uvjetima", rekao je Zelenski. Ukrajinski je predsjednik 11. kolovoza najavio smjenu čelnika svih regionalnih centara novačenja zbog navodne korupcije. Rekao je kako je provjera pokazala znakove profesionalnih zloupotreba, od ilegalnog obogaćivanja do prijevoza muškaraca sposobnih za služenje vojske izvan granica usprkos zabrani izlaska iz države. Rješenje sadašnje situacije bilo bi jednostavno - vojni uspjeh koji bi potvrdio ispravnost političkih odluka Kijeva, odnosno Zelenskoga.

ZELENSKI U PROBLEMIMA


Što se ukrajinskog predsjednika tiče, koliko god i dalje službeno dobiva podršku SAD-a, Velike Britanije, EU-a, pa i nekih azijskih zemalja, korupcija u vlastitoj zemlji, smjene u vojsci, loše stanje u gospodarstvu, ofenziva na bojišnicima koja ide presporo i na kraju njegova iritantna "glumačka retorika", faktori su koji mu ne idu u prilog. Drugim riječima, Zelenski je sve manje zvijezda, a sve više čovjek koji ima problema i koji ih sam stvara, upozoravaju u zapadnjačkim medijima, kao i u nekim američkim i europskim političkim krugovima.

I dok se Zelenski muči s problemima u vlastitoj zemlji, sve su učestaliji prodori ukrajinskih dronova na ruski teritorij. Iz Rusije skoro svakodnevno stižu vijesti o napadima ili oborenim dronovima iznad Belgoroda, preko Moskve, pa čak do Sankt-Peterburga. Iako su proteklih mjeseci Ukrajinci negirali da imaju veze s napadima na ruskom teritoriju i sve pripisivali Putinovoj propagandnoj mašineriji, stvari su se u međuvremenu promijenile i igra skrivača je završila - rat se seli u Rusiju, u trijumfalističkom (medijskom) zanosu najavio je Zelenski! S druge pak strane, onu ruske, Putinu je u interesu da ukrajinski dronovi napadaju Moskvu jer time naciju drži u napetosti i otvara sebi mogućnost da proglasi izvanredno ratno stanja za cijelu Rusiju, a zna se što bi to onda značilo.

Sve u svemu, ukrajinski rat zasad se doima kao beskrajna drama u kojoj se završni čin ne vidi, pa je mir i dalje daleka iluzija, a dugotrajni rat realna opcija ne samo do kraja godine nego i u idućih nekoliko godina. Ili dok Washington ne zaključi da je dosta i prisili Zelenskog na mir! Pritom je važno naglasiti i problem sankcija Rusiji od strane zapada - većina je bez učinka, iako se svakog mjeseca pojačavaju. Možda je vrijeme da se takva politika preispita... Ali to je ipak neka druga tema.

Damir Gregorović
Selidba rata u Rusiju
Zelenski je krajem srpnja nedvosmisleno poručio da se rat seli na teritorij Rusije. Marinko Ogorec, vojni analitičar, smatra da ovim načinom ratovanja Ukrajina ponajprije želi vratiti milo za drago. “To je prije svega želja, a drugo je da na ovaj način žele unijeti određenu dozu anksioznosti, straha i nesigurnosti među rusko stanovništvo i dati mu do znanja da ni ono nije sigurno zbog ruskog napada na Ukrajinu”, kaže Ogorec. Unatoč selidbi rata na ruski teritorij, Ogorec misli da se zbog toga ništa bitno neće promijeniti. Hoće li zbog toga doći do promjene u budućnosti, teško je i nezahvalno prognozirati. Štoviše, moguć je i suprotan efekt - da se rusko javno mišljenje dodatno homogenizira i konsolidira oko potpore Putinu, kazao je Ogorec. SAD - kao glavni opskrbljivač Ukrajine naoružanjem - ove izlete u Rusiju javno ne podržava i od njih se ograđuje. Razlog je u strahu što bi gađanje ciljeva unutar Rusije moglo dovesti do daljnje eskalacije sukoba, ne samo s Ukrajinom.

Možda ste propustili...