Inflacija u eurozoni zamjetno je oslabjela u svibnju, kliznuvši na 6,1 posto, zahvaljujući jeftinijoj energiji, a rast cijena izrazito je usporio i u Hrvatskoj, pokazale su u četvrtak prve procjene Eurostata. Procijenjena godišnja stopa rasta cijena u svibnju, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), najniža je od prošlogodišnje veljače, pokazuju Eurostatovi podatci. U travnju je iznosila sedam posto.

Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u svibnju stagnirale, nakon što su u travnju porasle za 0,7 posto. Inflaciju je u svibnju zakočio pad cijena energije, za 1,7 posto u odnosu prema istom prošlogodišnjem mjesecu. U travnju je bila poskupjela za 2,4 posto. Do ožujka cijene energije u eurozoni bilježile su dvoznamenkaste godišnje stope rasta zbog niske poredbene osnovice na samom početku 2022., prije ulaska ruskih postrojbi u Ukrajinu i niza zapadnih sankcija Rusiji. U ožujku energija je u eurozoni bila neznatno jeftinija nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, a u travnju nešto skuplja. Svježa hrana bila je u svibnju 9,6 posto skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, gotovo kao i u travnju. Kad se isključe cijene svježe hrane i energije, stopa inflacije u eurozoni iznosila je u svibnju 6,9 posto. U travnju je iznosila 7,3 posto.

Dvoznamenkastu stopu inflacije bilježile su i u svibnju baltičke zemlje i Slovačka. U Latviji i Slovačkoj iznosila je 12,3 posto, u Estoniji 11,2 posto, a u Litvi 10,7 posto. U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije mjerena HICP-om u svibnju iznosila 8,3 posto, utvrdio je Eurostat, što je njezina najniža razina od prošlogodišnjeg ožujka. U travnju je iznosila 8,8 posto. Najbliže su Hrvatskoj Italija i Slovenija sa stopama rasta cijena u svibnju od 8,1 posto. Na mjesečnoj razini potrošačke cijene mjerene HICP-om porasle su u svibnju u Hrvatskoj za 0,6 posto, nakon 1,1-postotnog rasta u travnju. Najblaže su na godišnjoj razini u svibnju porasle potrošačke cijene u Luksemburgu i Belgiji, za dva odnosno za 2,7 posto, prema prvim procjenama Eurostata.

Međunarodna organizacija rada (ILO)upozorila je u svojoj analizi objavljenoj u četvrtak kako, iako bi se nezaposlenost diljem svijeta trebala blago smanjiti u ovoj godini, tržište rada u siromašnim zemljama ugrožavaju visoka inflacija i podignute kamatne stope. U svijetu bi u ovoj godini bez posla trebao biti 191 milijun ljudi, jedan milijun manje nego u 2022., izračunao je ILO. Time bi se stopa nezaposlenosti snizila za 0,1 postotni bod, na 5,3 posto. Očekivani blagi pad nezaposlenosti u ovoj godini ILO pripisuje tržištima rada u razvijenim zemljama, koja se nakon COVID krize uspješno nose s posustajanjem aktivnosti, iako je globalna recesija znatan rizik, naglašavaju u ILO-u.