Ekonomija
SVE JE SPREMNO ZA VELIKI RATARSKI POSAO

U proljetnu sjetvu ide se jeftinijim gnojivom, ali i padom cijena uroda
Objavljeno 15. ožujka, 2023.
Istovremeno, rasle su cijene sjemena te zaštitnih sredstava, kaže HPK-ovac i ratar Matija Brlošić

Nakon što je od ukupno 800 tisuća hektara oranica jesenas zasijano oko 300 tisuća, ovoga proljeća za sjetvu ostaje oko 500 tisuća hektara. Sjemena ima dovoljno, repromaterijal je osiguran na vrijeme, sjetvene površine bit će zadržane na prošlogodišnjoj razini, Ministarstvo poljoprivrede najavljuje paket mjera za stabiliziranje poljoprivredne proizvodnje, a cijena mineralnog gnojiva pala je u odnosu na one iz prošlogodišnje proljetne sjetve - sve se to čulo na prošlotjednom stručnom skupu koji se svake godine održava uoči tog velikog ratarskog posla u Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Osijek.
Za proljetnu je sjetvu, dakle, sve spremno, a zbog spomenute činjenice da su cijene mineralnih gnojiva nešto niže, proljetna sjetva 2023. trebala bi biti od 20 do 30 posto jeftinija u odnosu na lani. Procjenjuje to član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, ratar iz Piškorevaca Matija Brlošić, no istovremeno upozorava na pad cijena poljoprivrednih proizvoda i uroda, te da, kako kaže, ratarska proizvodnja ulazi u krizu.

Kriza na pomolu


- Proljetna sjetva bit će 30-ak posto jeftinija od lanjske uglavnom zbog gnojiva čija je cijena osjetno "zaronila" – dušičnih je cijena pala i za 40 posto, dok su NPK gnojiva ostala ista. Također, ne zaboravimo, dio gnojiva bačen je po visokim cijenama u jesenskoj sjetvi pa je teško napraviti troškovnik. No cijena sjemena porasla je za 15 do 20 posto, zaštitnih sredstava od pet do 15 posto, a cijene uroda bit će niže nego lani i do - 50 posto. Iščitavamo to na burzama; primjerice, pivski ječam prošle je godine bio 2,60, a trenutno se za njega nudi 1,60 kuna, znači kuna manje, a nećemo imati toliko jeftiniju sjetvu. Sektor ratarstva ulazi u krizu, sve ide prema dolje, a šećerna repa u najvećem je problemu, u najugroženijoj poziciji. Broj proizvođača jest porastao, ali ne i površine i sada je to manje od 8500 hektara. Imali smo dodatne potpore za tu kulturu 2021. te 2022. godine, a bez njih postoji mogućnost da je nagodinu nema. Taj sektor treba oporavak - kaže Brlošić, i sam proizvođač slatkog korijena.

Kako je na osječkom stručnom skupu rekao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, u proljetnoj sjetvi očekuje se zadržavanje proizvodnje kukuruza na oko 270 tisuća hektara, a suncokreta na 50 do 60 tisuća hektara.

– Očekujemo stabilnu proizvodnju soje na 85 do 90 tisuća hektara te nešto manju sjetvu šećerne repe koja je lani bila zasijana na oko devet tisuća hektara, ali je Hrvatska industrija šećera ugovorila proizvodnju i u Sloveniji i Mađarskoj - rekao je državni tajnik Majdak.

Dodao je da se priprema proljetni paket mjera čija se vrijednost trenutno procjenjuje na 20 do 25 milijuna eura, a koji će biti usmjeren na stabilizaciju biljne i stočarske proizvodnje. "Inicijalna je to omotnica koja samo može biti povećana u idućem razdoblju jer radimo i na definiranju mjera za ribarstvo i drvoprerađivačku industriju", dodao je Majdak.

Kotacija kupovnih cijena od 1. ožujka, koju je objavilo Žito Osijek, kaže da su cijene pšenice za isporuku u ožujku 2023. te za isporuku ovogodišnjeg uroda u srpnju/kolovozu za IV. klasu na upit, a za III. klasu za isporuku u srpnju i kolovozu 215 eura po toni. I cijena premium zrna te I. i II. klase je na upit. Za ječam, za isporuku u ožujku ove godine cijena je na upit, kao i za uljanu repicu i isporuku 2023., a za soju (isporuka u ožujku) 510 eura po toni. Za isporuku kukuruza u ožujku cijena je na upit, a za isporuku listopad/prosinac ta tvrtka nudi 220 eura po toni. Za suncokret Žito prema kotaciji cijena od 1. ožujka, za isporuku rujan/studeni, nudi 465 eura po toni. Ta je tvrtka kotaciju cijena objavila 10. veljače. Pšenica je na svjetskim burzama lani dugo držala cijenu od oko 300 eura po toni, da bi ona potom pala. "Cijena pšenice zasad je niska, sumnjamo da ju itko već ugovara, prerano je", kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

Stabilizacija cijena


Na upit o padu cijena i nejenjavanju rata u Ukrajini kao europskoj žitnici, kaže kako ta zemlja, globalno gledajući, na svjetskoj razini ne utječe pšenicom, nego više kukuruzom i suncokretom. Govoreći o razlozima pada cijena uroda, istaknuto je kako je Rusija globalni igrač u proizvodnji pšenice, koja je u toj zemlji dobro rodila. "Imaju je u velikim količinama, a tu je i dio ratnog plijena, pa je vjerojatno ponudila značajne količine", čulo se u razgovoru.

Analizirajući na osječkom skupu situaciju na tržištu mineralnih gnojiva, direktorica prodaje kutinske Petrokemije Dubravka Dragišić rekla je da je nakon njihove lanjske visoke cijene slijedio neočekivani pad cijena prirodnog plina, a potom i cijena gnojiva. "Posljednjih 10 - 15 dana vidi se stabilizacija cijena gnojiva, zastavio se strmoglavi pad cijene ureje na svjetskim tržištima, što je utjecalo i na stabilizaciju cijena ostalih vrsta gnojiva", pojasnila je Dragišić. Dodala je da je Petrokemija pretprošlog tjedna pokrenula proizvodnju NPK gnojiva čime će za ovu sjetvu ta tvrtka osigurati hrvatsko, ali i regionalna tržišta.

– Što se tiče ostalih vrsta gnojiva, Petrokemija se opskrbljuje iz drugih izvora, pri čemu pazimo na visoku kvalitetu proizvoda koji moraju biti u skladu s našim standardima i regulativama. Trenutno ne proizvodimo ureju, kao i većina europskih tvornica, ali, bez obzira na to, pripremamo se opskrbiti hrvatsko tržište svim vrstama gnojiva, neovisno o tome proizvodimo li ih ili ne - rekla je Dragišić.

Braća Petanjak iz Drenja i ovoga proljeća suncokret i kukuruz siju na 150 hektara. "Imamo sve za sjetvu – sjeme, gnojivo, gorivo, zaštitu", kaže Josip Petanjak. Gnojiva u vrijednosti 1,5 milijuna kuna kupili su u studenome, da bi mu u prosincu cijena pala. "Zbog toga smo izgubili oko 50 tisuća eura", kaže taj ratar. Petanjkovi kupuju sve puno ranije.

– Imamo kupljeno sve gorivo za ovu godinu. Zato jer kupujemo sve ranije i na veliko, lani smo imali niske ulaze. Sjeme smo kupovali za gotovinu i dobili velike rabate, a urod je ostvario visoku cijenu te smo tu imali dobru dobit. Što da krijem kada moram platiti porez; uostalom, knjige sve govore. Moj osobni dohodak lani je bio 500 tisuća kuna - ne skriva Petanjak zakone velikih brojeva koji prate ratarsku proizvodnju njega i braće.

Suzana Župan

Ugovaranje cijene prije žetve


Lani smo vidjeli da su se cijene pšenice u ovo doba kretale vrlo visoko i kotacije su bile visoke, pa ni tada ratari većinom nisu ugovarali, očekujući još bolje trendove, a ispostavilo se da su kotacije bile bolje nego u otkupu. Vidimo da se ratari i dalje nevoljko odlučuju na ugovaranje prije žetve; stvar je to procjene i rizika, kaže Nada Barišić. Pšenica je jesenas zasijana na 168 tisuća hektara, pet posto više nego 2021., pa se potvrđuje da su joj ratari i dalje vjerni. Površine pod žitaricama jesenas su povećane za 5,1 posto. U strukturi ukupnih površina ječam je zasijan na 63 tisuće hektara, što je 12,5 posto više površina nego 2021. godine. Površine pod uljanom repicom smanjene su za 41,7 posto (14 tisuća hektara). HPK-ov izračun uoči lanjske jesenske sjetve za pšenicu, završno sa skidanjem usjeva, bio je oko 14 tisuća kuna po hektaru, odnosno četiri do pet tisuća kuna više nego godinu prije.

Možda ste propustili...

NA ZAGREBAČKOJ BURZI REDOVITI PROMET DIONICAMA SPLASNUO

Crobex porastao 12., a Crobex10 treći tjedan

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana