Novosti
ZAKON O PLAĆAMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Bolje plaće, nagrađivanje za rad, ali i kazne neradnicima
Objavljeno 15. ožujka, 2023.
Cilj je čak 3000 različitih radnih mjesta svesti na nešto malo manje od 600

Generacije mladih koje završavaju srednje škole ili fakultete u Hrvatskoj sve su manje zainteresirane za zapošljavanje u državnoj službi i javnim institucijama jer su tamo plaće znatno manje, a mogućnosti za napredovanja gotovo da i nema. Posebno se to odnosi na osobe koje su se školovale na specifičnim i traženim STEM zanimanjima.



Postojeći sustav plaća u državnoj službi ne osigurava jednaku plaću za rad jednake vrijednosti, što znači da službenici i namještenici koji rade na istim radnim mjestima imaju različitu plaću. Također, ne postoji mogućnost napredovanja službenika na radnom mjestu iste vrste koja bi se temeljila na učinkovitosti njihova rada već se napredovanje praktički provodi rasporedom službenika na neko rukovodeće mjesto. Upravo zbog tog razloga u državnim je tijelima ustrojen preveliki broj usitnjenih organizacijskih jedinica (odjeljci, pododsjeci, odsjeci, odjeli, službe, sektori).

Demotivirajući


Dio je to razloga zbog kojih se na natječaje za zapošljavanje u državnoj službi javlja vrlo mali broj kandidata, a službenici koji imaju tražena specifična znanja sve više odlaze u privatni sektor. Premda je posljednjih godina već bilo pokušaja donošenja Zakona o plaćama u državnoj službi do sada nije učinjeno ništa konkretno. Postojeći sustav plaća ne osigurava jednake plaće za jednaki rad, netransparentan je, demotivirajući je i financijski dugoročno neodrživ.

Ministarstvo pravosuđa i uprave odlučilo je to promijeniti te u javnu raspravu 10. veljače stavilo Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Ministar Ivan Malenica do ljeta ove godine najavio je slanje tog zakona u saborsku proceduru. Ministar tvrdi da je riječ o jednoj od najvećih reformi javne uprave koja će urediti sve anomalije. Prema njegovim najavama, riječ je o pedesetak izmjena uredbe o nazivu radnih mjesta i koeficijenata složenosti. "Anomalije se prije svega očituju kroz gotovo 3000 radnih mjesta, različite koeficijente, više od 500 različitih dodataka. Intencija je da kroz novi zakon uvedemo sustav platnih razreda, da tih 3000 različitih radnih mjesta svedemo na nešto malo manje od 600, da se reguliraju pitanja dodataka. Cilj je uvesti i sustav nagrađivanja državnih službenika, ali i učinkovitiji sustav sankcioniranja", poručio je Malenica.

Pravni stručnjaci vjeruju da je dobra stvar ako su u zakonu predviđeni platni razredi koji će omogućiti drukčiji pristup reguliranju plaća državnih službenika, ovaj put kroz objedinjeni zakon, a ne više kroz uredbu o koeficijentima složenosti poslova. Na taj bi se način i horizontalno omogućilo ujednačavanje opisa poslova i naziva određenih radnih mjesta, što sada nije slučaj jer veliki broj službenika obavlja jednake ili istovjetne poslove ili poslove jednake vrijednosti, a da pritom nazivi tih radnih mjesta nisu usklađeni i najčešće rezultiraju nejednakostima u plaćama jer ni koeficijenti složenosti poslova često nisu jednaki.

Materijalni položaj


Pozitivna strana bi bila i to što zakon koji predviđa platne razrede omogućava da se financijski honoriraju oni službenici koji su, kroz dugotrajnu službu, opseg znanja koji su stekli i složenost poslova koje obavljaju, doista zaslužili da se unaprijedi njihov financijski položaj. Odnosno da dobiju plaću koja je primjerena složenosti poslova, opsegu i znanju koje su stekli. S druge, pak, strane to i poslodavcu, odnosno državi, kao i onima koji budu zastupali određena državna tijela, daje određen prostor i diskrecijsku mogućnost nenapredovanja onih koji to nisu zaslužili. On naravno opet mora biti reguliran kako bi se izbjegli oblici pretjerane diskrecijske ocjene i koja opet ne bi bila utemeljena na objektivnim kriterijima. Novi bi sustav plaća trebao zaustaviti odljev kvalitetnog kadra iz državne i javne službe jer će omogućiti napredovanje na temelju rezultata rada, a veće plaće za pojedina radna mjesta uz uvođenje promicanja u plaći kroz platne razrede bit će motivirajuće radno okruženje - kako za sadašnje zaposlenike, službenike i namještenike tako i za zapošljavanje mladih i privlačenje stručnog kadra.

Uvođenje mogućnosti napredovanja službenicima sa srednjom i višom stručnom spremom djelovat će motivirajuće i na tu kategoriju službenika. Uvođenje sustava jednokratnog nagrađivanja dodatno će potaknuti sve zaposlene da daju svoj maksimum. Smanjenjem plaća zbog loših radnih rezultata sustav će biti demotivirajući za one čiji je učinak rada minimalan.

Tomislav Prusina
VELIKA TRANSFORMACIJA SVIJETA RADA
Prof. dr. sc. Mario Vinković s Pravnog fakulteta u Osijeku upozorava kako traju velike transformacije radnih odnosa te da cijeli niz radnih mjesta za deset, dvadeset i više godina neće postojati. Tamo gdje je ljudska potpora neizbježna, poput medicinske struke, pitanja socijalne skrbi, vjerojatno potpuno automatizirani sustavi neće moći zamijeniti čovjeka do kraja. Tražit će se od nas da budemo bar kapacitirani da tu tehnologiju možemo pratiti, da ju možemo nadzirati, no dugoročno će se sužavati prostor za zapošljavanje koji će ovisiti o manualnim zanimanjima ili zanimanjima u kojima nema primjene visokosofisticirane tehnologije. I to otvara pitanja hoćemo li biti diskriminirani zbog primjene tehnologija, smatra Vinković. Tvrdi da se kod nas o tome još ne govori, za razliku od drugih članica EU-a gdje se već naveliko piše o sudjelovanju algoritama u odabiru kandidata, nagrađivanju, usavršavanju... Ističe da neki to smatraju izrazom objektivnosti u kojem se određenim parametrima odlučuje tko će negdje biti izabran, a da zapravo nitko ne uzima u obzir kako je to određeni oblik diskriminacije. “Algoritmi su rezultat prije zabilježenih odabira ljudi, preferencija, predrasuda... Moramo se pripremati za to da će tehnologija učiniti svoje i da ćemo imati novih normativnih izazova”, zaključuje Vinković.

BEZ IKAKVOG ODGOVORA IZ SINDIKATA
O tome što očekuju i traže od novog zakona još 3. ožujka pitali smo i Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika koji je preko svojih predstavnika i dio radne skupine zadužene za njegovu izradu, no odgovor do 14. ožujka nismo dobili. Čak ni kurtoazno nisu odgovorili na ponovljene upite zbog čega se čini da ih je izrada zakona dočekala nespremne premda je riječ o jednom od najznačajnijih pravnih akata za njihovo članstvo. Ponašaju se kao zimska služba koju iznenadi snijeg u siječnju, već sada negoduju da se zakon donosi u nerazumno kratkom roku kao da je riječ o nečem novom, a ne nečemu što je na snazi već više od desetljeća. Izglednije je da problem nije u rokovima nego u nepripremljenosti ovog sindikata da svom članstvu osigura dobre temelje i pretpostavke za izradu kvalitetnog zakona koji bi donio nužne pozitivne promjene za sve službenike.

Možda ste propustili...

RAST ZA 12,2 POSTO U ODNOSU PREMA SIJEČNJU 2023.

Prosječna plaća u Zagrebu 1409 eura