Gastro
VRIJEME JE ZA REZIDBU

Narodni običaji prizivaju plodnu godinu
Objavljeno 21. siječnja, 2023.
Od Podunavlja i Zlatne doline do Podravine, ceremonija slavljenja vina obavlja se u vinogradu

U vinogradarskim krajevima kontinentalne Hrvatske, od Slavonije, Baranje i Srijema pa sve do Kalničkog prigorja i Međimurja, tradicionalno se 22. siječnja obilježava blagdan sv. Vinka. Taj blagdan označava početak nove vinogradarske godine, stoga vinogradari, vinari i brojni ljubitelji vina toga dana odlaze u vinograde.



Narodni običaji su različiti u različitim dijelovima Hrvatske. No, uz slavljenje blagdana i prizivanje proljeća, uobičajeno je da tada kreću i prvi radovi u vinogradu. U našim krajevima, od Podunavlja i Zlatne doline pa sve do Podravine, običaj je da se ceremonija slavljenja vina obavlja na otvorenom, u vinogradu. Orezani trs obredno se škropi, odnosno "krsti" starim vinom, a običaj je i da se tom prigodom izvjese kobasice, koje označavaju želju za plodnošću i dobrim urodom. Na ovakvim svečanostima uvijek ima pjesme i svirke, a uz domaćine i tamburaše, uvijek se skupi i veće društvo, koje uživa u dobroj hrani i vinu.

Narodni običaji u Kalničkom prigorju i vinogradima oko Križevaca i Kalničkog prigorja nalažu da se odrežu dvije-tri grančice s tri pupa koje se potom stave u pehar s vodom pokraj prozora. Za izvjesno vrijeme loza potjera pupove, zatim i male grozdove, na temelju kojih vinogradar utvrdi hoće li godina biti rodna i plodna. U Međimurju za ovo doba godine kažu: "Trsek moj, zbudi se, dosta si spal, dugo na tebi snegek je stal". No, nažalost, snijega još nije bilo.

Ovi narodni običaji vezani su i uz početak agroekoloških radova u vinogradima. Oni se tradicionalno provode početkom kalendarske godine, odnosno u siječnju i veljači. Naime, vinova loza može se rezati od jeseni, pa sve do proljeća, prije početka same vegetacije. Većina vinogradara s rezidbom počinje krajem siječnja, ali rokovi se mogu pomaknuti i na kraj veljače ili ožujka. Početak vremena orezivanja ovisi o klimatskim uvjetima ove i prethodne godine, ali i o otpornosti sorte na niske temperature. Ako se odlučimo za kasniju rezidbu, to znači da će loza kasnije roditi, ali ćemo tako izbjeći smrzavanje za negativnih zimskih temperatura i proljetnih mrazova. Redovita rezidba nužna je mjera u vinogradu, a njome se postiže regulacija razvoja korijenova sustava prema lisnoj površini, raniji rod trsa, lakša obrada tla, zaštita od bolesti te uklanjanje bolesne mladice i osušenih dijelova trsa. Ako je ovoj godini prethodila sušna godina ili godina s manje oborina, rodni pupovi smješteni su bliže osnovi mladice, pa se može uspješno primijeniti kraći rez, dok se u kišnim godinama rodni pupovi razvijaju dalje od osnove, pa treba primijeniti dužu rezidbu. Većina se sorti vinove loze orezuje kratko, iznad drugog dobro formiranog pupa. U drugim slučajevima, prvi se rodni pup nalazi na trećem ili četvrtom koljencu, pa se stoga reže na duže. Važno je znati da se u rezidbi vinove loze ne smije pretjerivati s opterećenjem pupova po trsu. Na primjer, za graševinu je dovoljno ostaviti 8 do 12 pupova na jednom trsu. Nakon što smo završili s orezivanjem, na lozi često nastanu rane, koje su veće od 2,5 cm, stoga ih je potrebno premazati alkoholom ili voćarskim voskom.

Vesna Latinović
Nakon orezivanja na lozi često nastanu rane, stoga ih je potrebno premazati alkoholom ili voćarskim voskom

Blagoslov vinograda
Brojne su svečanosti ovih dana u vinogradima diljem kontinentalne Hrvatske. Tako se na Požeškoj gori 21. siječnja u 11 sati obilježava Vincelovo, uz blagoslov vinograda, paljenje vincelovske vatre, tradicionalne slavonske delicije, vino domaćina kao i TS “Zlatna dolina”.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POSEBNO JE INTERESANTNA DJEČICI

Kućica od čokolade

2

Božićne zvjezdice s cimetom

3

NEIZOSTAVAN DIO BLAGDANA

Keksi s mirisom Božića