Članice EU-a suočavaju se s naglim porastom potražnje za lijekovima zbog širenja respiratornih infekcija, a farmaceutske industrije nemaju dostatne proizvodne kapacitete.

Pojedinih lijekova nedostaje i u hrvatskim ljekarnama, međutim, stanje nije kritično. "Za lijekove u nestašici dostupne su zamjenske terapije s istim djelatnim tvarima, ili iz istih terapijskih skupina", potvrdili su nam iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

Na hrvatskom tržištu u promet je stavljeno više od 3500 odobrenih lijekova, ističu u HALMED-u, a svaki se lijek može povremeno naći u nestašici, primjerice zbog zastoja u lancima opskrbe lijekovima iz logističkih razloga, kašnjenja u proizvodnji, povećane potražnje i drugog. Tako se trenutačno u nestašici, između ostalih, nalaze pojedini antibiotici, lijekovi za ublažavanje bolova, snižavanje povišenog krvnog tlaka, snižavanje kolesterola, smanjenje tlaka u oku, međutim za njih su dostupni zamjenski lijekovi, čime je osigurana opskrba potrebnim terapijama.

Iz HALMED-a također ističu kako je nestašica lijekova uobičajena pojava koju promptno rješavaju zakonski dostupnim alatima koji se temelje na preraspodjeli zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice EU-a, čime su do sada uspijevali osigurati kontinuiranu opskrbu. Naime, ako potrebni lijek nije dostupan na našem tržištu te nema odgovarajuće zamjene, poduzimaju se dodatne mjere kojima se lijek nabavlja za potrebe pacijenta, kao što su nabava lijeka iz druge države članice EU-a, ili stavljanje lijeka u promet u stranom pakiranju, uz suglasnost HALMED-a.

Posljednjih se dana spominje, između ostaloga, nestašica lijeka Decortin, međutim, ona je prijavljena za lijek Decortin 5 mg tablete (100 tableta u kutiji), dok je na tržištu RH dostupno drugo pakiranje tog lijeka, odnosno Decortin 5 mg tablete (20 tableta u kutiji), pojašnjavaju u HALMED-u.



Na sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu konstatirano je kako će Europska unija mijenjati svoje zakonodavstvo zbog nestašice lijekova s kojim se suočila u neuobičajeno ranom širenju zaraznih bolesti. U raspravi je također najavljeno kako Komisija planira u ožujku iznijeti prijedlog strategije za osiguranje proizvodnje lijekova. Strategija će sadržavati prijedlog revizije zakonodavstva o farmaceutskim proizvodima te druge mjere kako bi se brzo pojačala proizvodnja, a svi pacijenti mogli doći do potrebnih lijekova po pristupačnim cijenama.

Europska je agencija za lijekove ranije objavila da je nestašice antibiotika prijavilo 26 europskih zemalja. Europska komisija pripremila se za buduće krizne situacije i osnovano je Europsko tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize koje omogućuje da provođenje brzih reakcija kroz komunikaciju s proizvođačima lijekova te kroz sustav zajedničke nabave lijekova prema kojima su državama članicama omogućeni bolji uvjeti nabave lijekova. U raspravi je više europarlamentaraca upozorilo da preseljenje proizvodnje lijekova treće zemlje potkopava sigurnost opskrbe u EU-u, uključujući hrvatske europarlamentarce Sunčanu Glavak i Tomislava Sokola. Glavak je podsjetila i da fenomen nestašice lijekova nije nov, no pogoršao se zbog pandemije bolesti COVID-19 i rata u Ukrajini. "Kina i Indija proizvode između 60 i 80 posto svjetskih aktivnih farmaceutskih sastojaka. Ova koncentracija tržišta dolazi s rizicima kojima moramo hitno početi upravljati, imajući na umu buduću perspektivu. Već smo do sada u više navrata u ovome parlamentu pozivali na osnivanje europske ljekarne i sustava redistribucije lijekova u slučaju nestašica i potrebna nam je konkretna legislativa", rekla je Glavak te dodala kako u ovom trenutku imamo trostruku pandemiju - gripu, respiratorne bolesti i još uvijek prisutnu bolest COVID-19. Istaknula je i kako je u Hrvatskoj u prvom tjednu siječnja prijavljeno oko 3000 slučajeva gripe, no sustav se zasad dobro nosi s tim i nema nestašice lijekova.