Tehno
SIGURNO SURFAJ INTERNETOM

Što je malware i kako se zaštititi od njega?
Objavljeno 6. svibnja, 2022.

Vjerojatno je svima, onima koji se koriste, ali i onima koji se ne koriste mobitelom ili računalom, potpuno jasno da se tehnologija sve više i brže razvija, gotovo na dnevnoj bazi. Mladima je danas većinom nezamisliv život bez mobitela i niza mobilnih aplikacija, no s brzim razvojem tehnologija i digitalnog tržišta razvijaju se i nove prijetnje korisnicima takvih usluga, a zlonamjerne osobe zarađuju milijune na štetu korisnika. Upravo smo zato provjerili što je to trenutno najopasnije prilikom upotrebe mobitela i računala.


Malware, ili zlonamjerni kod, prijetnja je računalima i njihovoj sigurnosti, koju ugrožavaju računalni špijuni (eng. spyware), virusi, računalni crvi, trojanci i botovi. To su vrlo rašireni programi koji mogu evidentirati sve što utipkate na računalu ili mobitelu, napraviti snimke ekrana, ukrasti dokumente i datoteke ili otvoriti skrivena posljednja vrata do vašeg računala. Te se informacije zatim šalju osobi koja je instalirala neki od navedenih programa.

- Koristeći se različitim aplikacijama i internetom, koji često olakšavaju život, na internetskim stranicama ostavljamo velik broj osobnih podataka, a nerijetko i podatake o našim bankovnim karticama. Najveći je izazov što je u moru takvih stranica i velik broj onih koje su lažne ili kompromitirane. Na njima se naizgled prodaju proizvodi ili usluge po nerealno niskim cijenama, a nude se i druge posebne povlastice. Međutim, korisnici umjesto legitimnih transakcija zapravo na njima ostavljaju podatke koje kriminalci ukradu pa dalje iskorištavaju - istaknuo je Alen Delić, konzultant za informacijsku sigurnost i potpredsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.


Malware može instalirati svatko tko ima pristup računalu ili može biti skriven u "bezopasnom" prilogu poslanom e-mailom. Prema načinu djelovanja i cilju zloćudne programe dijelimo na špijunske programe, oglašivačke programe, fork bombe, ucjenjivački softver (softver koji traži otkupninu) i brojne druge. Najčešći znakovi zaraženosti vašeg računala zlonamjernim softverom su usporenost računala, preusmjeravanje preglednika (kada vas vaš mrežni preglednik dovodi na stranice koje niste namjeravali posjetiti), upozorenja na zaraženost koja su često popraćena zahtjevima da kupite nekakva rješenja, česti skočni oglasi i problemi pri isključivanju ili pokretanju računala. Što je više tih uobičajenih simptoma, to je veća vjerojatnost da je vaše računalo zaraženo zlonamjernim softverom.

Kibernetički zločinci njime se obično koriste za izvlačenje podataka s kojima od žrtava mogu izvući financijsku korist. Podatci mogu obuhvaćati sve od financijskih podataka, zdravstvenih zapisa do e-pošte i lozinki – mogućnosti koje se sve vrste podataka mogu kompromitirati postale su beskrajne. Na primjer, u internet-bankarstvu malware može evidentirati lozinku bankovnog računa korisnika i ta informacija može biti zloupotrijebljena tako što će novac nestati s računa.


- S porastom korištenja kriptovaluta sve je više prijevara vezanih uz lažne stranice na kojima građani imaju dojam da ulažu, a zapravo njihov novac odlazi direktno u ruke kriminalaca. Žrtva toga bila je nedavno i 51-godišnja hrvatska državljanka iz Slavonije, s kojom je nepoznati počinitelj preko internetske aplikacije stupio u kontakt te se lažno predstavio kao broker. Nakon toga prevarant je savjetovao 51-godišnjakinju oko ulaganja na burzama kriptovaluta preko internetske aplikacije i lažnih stranica. Prema dobivenim uputama, 51-godišnjakinja je u više navrata uplatila više stotina tisuća kuna na dobivenu adresu elektroničkog novčanika. Nakon što je htjela povući svoj ulog, prikazan kao dobit, prevarant joj se više nije javio. Jednako opasne su i lažne poruke elektroničke pošte, takozvane phishing poruke, koje ljude "pecaju" kako bi se na njihovo računalo poslao neki štetan program. Takvi programi vrlo često zaključaju podatke na računalu i od korisnika traže otkupninu kako bi ih otključali. Radi se, dakle, o čistoj ucjeni, u kojoj korisnici ne mogu doći do svojih vrijednih podataka - dodao je Delić.


Vrijeme je, dakle, da se svi zajedno informiramo o aktualnim prijetnjama, budemo oprezniji dok se koristimo mobitelom i računalom te da ih zaštitimo na što je moguće više načina.

MALI RJEČNIK KLJUČNIH POJMOVA

PHISHING – mrežna krađa identiteta; lažni e-mailovi/web-stranice koje za cilj imaju prikupiti osobne podatke
MALWARE – zlonamjerni softver; svaki softver koji ima za cilj nanijeti štetu računalu ili mreži
SPYWARE - vrsta malicioznog programa čija je namjena skupljanje informacija i preuzimanje kontrole rada na računalu korisnika bez njegova znanja ili dozvole
SPAM MAIL - spam e-mail; lažne ponude poznatih brendova ili lažne web-stranice s ciljem da izvuku osobne podatke
KOMPROMITIRANE STRANICE – hakirane stranice; web-stranice koje su hakirane zbog nedovoljne razine zaštite, njihov izgled se ne mijenja, ali koriste se u zlonamjene svrhe
MINING – kriptorudarenje; zlonamjerni softver koji se napadnutim računalom koristi za proizvodnju kriptovaluta
BOTNET – mreža komprimitiranih valuta; skup zaraženih računala koji ima za cilj onesposobiti cijelu mrežu, ne samo jedan uređaj

Najčitanije iz rubrike