Magazin
TEMA TJEDNA: POPULISTIČKE AKCIJE

Licemjerno se brinu za
kunu, a štede u eurima
Objavljeno 6. studenog, 2021.
NEKIMA NIJE JASNO: KAD SMO SE REFERENDUMOM ODLUČILI DA ULAZIMO U EU, PRISTALI SMO I NA UVOĐENJE EURA...

Zaštitimo hrvatsku kunu - referendumska je inicijativa koju su pokrenuli Hrvatski suverenisti kako bi se građani izjasnili o zaštiti nacionalne valute nasuprot uvođenju eura. Cilj je, kako kažu, zaustavljanje nedemokratskog uvođenja Hrvatske u europodručje bez javne rasprave i očitovanja volje hrvatskih građana. U organizacijskom odboru su uz Suvereniste i Hrast, HKS, Neovisni za Hrvatsku te stranka Generacija obnove, a pridružio im se i HSP. Dok su Domovinski pokret i Most načelno za referendum, ali nisu u Organizacijskom odboru.



No, još od početka pokretanja inicijative, vladajući HDZ, ali i većina relevantne oporbe, organizatorima poručuju kako je riječ o promašenoj inicijativi. Ukazuje im se, a što je i najvažnije, kako referendum o priključenju eurozoni i uvođenju eura nije moguć ni potreban, jer je o tom pitanju odlučeno na referendumu o ulasku Hrvatske u EU. U HDZ-u smatraju da se radi o organiziranoj kampanji motiviranoj kratkoročnim i sebičnim političkim ciljevima dijela uzdrmane opozicijske scene koja upućuje potpuno besmislene pozive građanima da na posebnom referendumu odbace uvođenje eura. Jer, kako navode, koristi od ulaska Hrvatske u europodručje više su negoli očite te je put u tom smjeru dosljedan nastavak hrvatske državne politike i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i državnog vodstva koje je dovelo do hrvatske suverenosti koja odbacuje svaki izolacionizam. A ako se i pretpostavi da inicijatori referenduma znaju ponešto o onome o čemu govore, trebali bi i znati da ne može doći do referenduma, jer je uvođenje eura sastavni dio zaključenoga Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji iz 2011., što će se, prema svemu sudeći, i dogoditi početkom 2023. godine. Zbog čega su se zapravo Suverenisti i njihovi podupiratelji odlučili za ovakav, s aspekta hrvatskih nacionalnih interesa, potpuno besmislen i promašen potez, pitaju se ne samo u vladajućem HDZ-u, nego i u SDP-u i nekim drugim strankama, uključujući i neutralne promatrače takvih i svih drugih dosadašnjih promašenih inicijativa na hrvatskoj političkoj sceni. Odgovor je zapravo jednostavan - Suverenistima i svima uključenima u sadašnju referendumsku inicijativu više od interesa za dobrobit RH, svih njezinih građana, i u ovom slučaju interesa za monetarnu kunsku neovisnost, važnija je vlastita populistička samopromocija, vlastita politička opcija koja se zamagljuje kroz referendum koji pokušavaju progurati, unatoč svim argumentima koji su protiv toga i takvoga uzaludnoga čina.

SLABI ARGUMENTI


Sve u svemu, unatoč svim porukama i pozivanju na razum, referendumska inicijativa "Zaštitimo hrvatsku kunu" u nedjelju, 24. listopada, počela je s prikupljanjem potpisa građana za raspisivanje referenduma kojim, kako kažu, hrvatskom narodu žele omogući da sam odlučuje o vlastitoj novčanoj valuti. Potpisi se prikupljaju na više od 250 lokacija diljem Hrvatske, a građani će se izjašnjavati jesu li za to da u Ustav RH uđe odredba koja glasi da je novčana jedinica Republike Hrvatske - kuna, koja se dijeli na stotinu lipa, i da odluku o promjeni novčane jedinice u Hrvatskoj donose birači na referendumu. No samo referendumsko pitanje prvo će morati potvrditi ili ne i Ustavni sud, a ta potvrda malo je vjerojatna. Suverenisti još ocjenjuju da Hrvatska u ovom trenutku nije spremna za uvođenje eura, pogotovo nakon koronakrize i inflacije koja nas očekuje, a što se pokazalo, kako navode, u svim državama članicama koje su dosad uvele euro. "Hrvatska neće biti pošteđena toga, doći će do zaokruživanja cijena na veću sumu, ono što je bilo šest kuna, koštat će jedan euro, i to će biti veliki udar na hrvatske građane i one koji su najpogođeniji", ustvrdio je saborski zastupnik Hrvatskih suverenista i predstavnik Organizacijskog odbora referendumske inicijative Marko Milanović Litre, udarajući ondje gdje su građani "najslabiji". Na prozivanja o inflaciji kritičarima je odgovorio i ministar financija Zdravko Marić, rekavši da u Hrvatskoj svi pamtimo razdoblja hiperinflacija i s tim znanjem i iskustvom treba biti oprezan. "Sada nismo ni blizu toga. Razlog ovako visokih stopa inflacije globalna su kretanja na području energije, nafte i drugih sirovina koje se onda prelijevaju. Vidite i sami da su najviše rasle cijene transporta, jer je tu cijena energije najviše zastupljena", odgovorio je Marić o inflaciji, koju se za sada drži pod kontrolom i koja bi, kako se očekuje, usporavanje mogla imati u prvoj polovini iduće godine.

Konačno, da bi referendum uspio, za svaki je potrebno prikupiti 10 posto potpisa ukupnog broja birača, što je 2018. iznosilo njih 374.740. Pritom, jedina prepreka referendumu može biti ocjena ustavnosti Ustavnog suda koji je daje ako to zatraži većina saborskih zastupnika. Osim toga, prema rezultatima Eurobarometra iz srpnja ove godine, 61 posto hrvatskih građana podržava uvođenje jedinstvene europske valute u Hrvatskoj, što je šest postotnih bodova više nego prošle godine. Istodobno, smanjio se broj protivnika uvođenja eura, pa on u ovoj godini, pokazuju rezultati istraživanja koje je proveo Eurobarometar, iznosi 37 posto, što je pet postotnih bodova manje nego u istom lanjskom istraživanju.

Uglavnom, kako god se cijela priča Suverenista oko referenduma završi, čak i kada bi Zekanović i desnica uspjeli skupiti dovoljan broj potpisa, mogli bi naići na teškog protivnika - Ustavni sud. A tu su im šanse nikakve! U konačnici, bit će to još jedan prilog za arhivu promašenih hrvatskih inicijativa referendumskog tipa.

IPAK ŠTEDE U EURIMA


I još nešto, nimalo nevažno! Primjerice, dok se vodi ljuta bitka za suverenitet, Zekanović, bar tako kažu podaci u imovinskoj kartici koju je sam ispunio, uštedio je - 8000 eura! Da, eura, dobro ste pročitali, ne kuna. Ima Zekanović i kredit, također u eurima, pa se tako obvezao na otplaćivanje 55 tisuća eura Prvoj stambenoj štedionici. I nije jedini s desnice, većini je euro stabilnija valuta i mnogo draža od kune koju sad licemjerno na sva usta zagovaraju. O svom zaduženju baš u eurima, čelnik Suverenista je kazao kako mu ekonomska praksa ipak mnogo bolje ide od teorije: "Krediti u eurima bili su povoljniji i naravno da sam ga zato uzeo. Kada krediti budu povoljniji u kunama, naravno da će hrvatski građani podizati kredite u kunama. Zato je potreban HNB, bankarski sustav i politička odluka Vlade da se to omogući i to je obrana suvereniteta", izjavio je zbunjujući i sam sebe.

Nadalje, Frankfurter Allgemeine Zeitung u svom nedavnom članku s naslovom "Oproštaj od kune", citira politologa Dejana Jovića koji također kaže da u anketama oko 60 posto građana kontinuirano podržava euro: "Takozvani Suverenisti euro kao temu žele iskoristiti kako bi napali Vladu i mobilizirali svoje pristalice. Ali bit će teško skupiti potpise. Euro ne izaziva baš neke strahove u Hrvatskoj. Ljudi mentalno već odavno žive s eurom", napominje Jović. Uz to, pristupanje europskoj monetarnoj uniji mogao bi biti i poticaj da se napokon i počnemo ponašati kao uistinu ravnopravan i odgovoran član europske obitelji, i da to označi potpuni raskid s ulogom mentoriranog, pridruženog člana te obitelji koji s vrha stalno očekuje blagotvorne savjete i, naravno, neku vrstu pomoći, piše između ostaloga FAZ.

Naravno da je, bez obzira na sve sadašnje teškoće, uključujući i pandemiju, prelazak na euro ujedno prigoda i za ubrzavanje ekonomskih procesa, privlačenje investitora koji će se bez suvišnih, birokratskih "zašto", napokon i kod nas osjećati sigurnije i zaštićenije od stalnih promjena uvjeta, ali i olakšavanje izvoza uz niže kamatne stope. I zato je zanimljivo primijetiti: o ekonomskim razlozima za (ne)uvođenje eura od Suverenista i saveznika u ovoj inicijativi najmanje smo čuli! Njima je naprosto dovoljno prodavanje magle i pripremanje za lov na glasove za bar još jedan saborski mandat. To je bit priče, i o tome treba voditi računa!

Na kraju, ponovit ćemo još jednom - dok se država bori s pandemijom, koronakrizom, obnovom od potresa, poskupljenjima energenata, prijetnjom inflacije... Suverenisti u referendumskoj akciji populistički i amaterski igraju se oko uvođenja eura, uz totalno nepoznavanje funkcioniranja EU-a i važećih ugovora, gubeći vrijeme, jer i sami znaju da im je igra unaprijed izgubljena. No, da ne bude sve na Suverenistima, u trideset godina hrvatske neovisnosti i samostalnosti nagledali smo se i naslušali i drugih promašenih inicijativa koje se s vremena na vrijeme, poput nekog "neurotičnog duha", provlače i zavlače kroz demokratski društveni kontekst. Da nas se krivo ne shvati, svatko ima pravo pokrenuti neku inicijativu za koju drži da je opravdana i smislena, da je za dobrobit države i njezinih građana. No, otrcana fraza kaže da je sloboda izbora demokratska stečevina, ali i da je odgovornost za tu i takvu slobodu, prioritet svakog uljuđenog i uređenog društva. Republika Hrvatska po tom pitanje nije izuzetak.



Damir Gregorović
Propali referendumi
Inače, u Hrvatskoj je u posljednjih 30 godina propao već cijeli niz referendumskih inicijativa, a samo su tri uspjele. Prvo prikupljanje potpisa za referendum, koji nije inicirala država, organizirali su HSP i braniteljske udruge, želeći 2007. godine izboriti prekid suradnje Hrvatske i suda u Haagu. Godinu kasnije, desetci udruga i političkih stranaka okupljenih u šarolik Odbor za referendum o NATO-u, prikupili su oko 125.000 potpisa za raspisivanje referenduma s pitanjem - jeste li za to da Republika Hrvatska postane članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO)?. Godine 2013. potpisi su se prikupljali za referendum o čak četiri pitanja - jesu li građani za poništenje pretvorbe i privatizacije; jesu li za zabranu rasprodaje državne imovine, prostora i resursa; jesu li za zabranu proizvodnje, prometovanja i prodaje GM proizvoda te žele li i da se građani ponovno očituju o tome jesu li za članstvo Hrvatske u EU-u? Još jedna velika sindikalna referendumska inicijativa povela se 2014. godine, kada je 17 sindikata iz javnog sektora organiziralo prikupljanje potpisa za referendum o donošenju zakona protiv izdvajanja pomoćnih poslova u javnom i državnom sektoru, poznatijim kao referendum o outsourcingu. Referendumska inicijativa Ne damo naše autoceste, pokrenuta je 2014. godine, no sa sličnim ishodom. Podsjetimo i da predsjednici udruge U ime obitelji Željki Markić nije uspjela inicijativa “Biramo zastupnike imenom i prezimenom”. Da o brojnim propalim lokalnim i icijativima za referendumima i ne govorimo...

U HDZ-u smatraju da se radi o organiziranoj kampanji motiviranoj kratkoročnim i sebičnim političkim ciljevima dijela uzdrmane opozicijske scene koja upućuje potpuno besmislene pozive građanima...

Prelazak na euro bit će prigoda za ubrzavanje ekonomskih procesa, privlačenje investitora koji će bez suvišne birokracije napokon i kod nas poslovati sigurnije, ali i olakšavanje izvoza uz niže kamatne stope...

Možda ste propustili...

PANDEMIJSKA STVARNOST: DR. SC. GABRIJELA KIŠIČEK, FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU

Veća i lakša dostupnost medija vodi do većeg utjecaja

TEMA TJEDNA: DEMOKRACIJA U KORONAKRIZI

Denis Avdagić: Žrtve zavaravajuće komunikacije

PANDEMIJSKA STVARNOST: IZV. PROF. DR. SC. IVAN TANTA

Previše je medijskih krokodila u maloj domaćoj bari

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: DEMOKRACIJA U KORONAKRIZI

Tomislav Pletenac: Uvijek se sve vrti oko ideje "poštenog" naroda i "pokvarenih" elita

2

RAZGOVOR: VJERAN KATUNARIĆ

Pitanja prava i sloboda u pandemiji se potežu zbog demagoških razloga

3

ODRŽIVA BUDUĆNOST: ZELENA TAKSONOMIJA EUROPSKE UNIJE

Nuklearke se vraćaju u igru