Ničega se u životu ne trebamo bojati. Samo treba razumjeti - reče jednom glasovita Marie Curie, dobitnica dviju Nobelovih nagrada, za fiziku a potom i za kemiju. Ali nije mogla znati kakvih će sve mogućih strahova današnje vrijeme suludog ritma i svakodnevnih obračuna čovjeka i prirode donijeti čovječanstvu. Jer nakon svih katastrofa u obliku požara, poplava, potresa, pandemija čovjek se našao u situaciji da, i kada se potrudi, više ništa ne razumije.

A prijetnje njegovu opstanku na planetu neprestano se množe u najrazličitijim oblicima i s neslućenim opasnostima. Tako su se ovih dana iznova pojavile znanstvene tvrdnje i najnovije spoznaje o tome kako majčici Zemlji prijeti novo ledeno doba. Pojavile su se i uznemiravajuće niske temperature - u Parizu niže 3,5 Celzijevih stupnjeva od prosjeka za ovaj dio godine, u Madridu je čak 6,9 stupnjeva hladnije nego što je to uobičajeno, a u dalekom Pekingu temperatura je pala na rekordnu brojku ispod ništice - minus devet. Brojni meteorolozi upozoravaju na polarni vrtlog, koji je sinonim za ekstremno niske temperature i snijeg. Stručnjaci će reći da se radi o polarnim vrtlozima koji kruže Arktikom i održavaju studen nekako zarobljenu daleko na sjeveru. Podsjećaju i da se dijelovi vrtloga mogu odvojiti i zavrtjeti prema jugu, što se posljednji put dogodilo tijekom zloglasne zime s 2013. na 2014. godinu, kada je gusti snijeg prekrio područje od Washingtona do Bostona. Mnogi meteorolozi tvrde da nas ovaj put neće udariti takva zima, ali situacija je potaknula nove znanstvene studije i predviđanja o tome kako Zemlji opet prijeti ledeno doba.Neki su znanstvenici sa svojim istraživanjima i dokazima otišli tako daleko da uvjeravaju kako nas od strašnog ledenog doba dijeli samo desetak godina, za utjehu nazvavši to mini ledeno doba ili globalno zahlađenje. Tvrde da će ono izazvati tako hladne zime da će se smrzavati rijeke koje se nikada nisu zaledile, a neke ostati dugo pod ledom. Promijenit će se flora i fauna, a studen će utjecati i na poljoprivredu, koja će se seliti k jugu, teže će se dolaziti do nafte i prirodnog plina, a bit će otežana i plovidba oceanima zbog kretanja leda. Da bi temperature do 2030. mogle drastično padati, pokazalo je istraživanje solarnog sustava na Sveučilištu Northumbria, a na međunarodnom skupu astronoma rečeno je kako će solarna aktivnost opasti za čak 60 posto. U razdoblju između 2030. i 2040. u atmosferi bi se mogla sudariti dva različita klimatska vala, što će znatno utjecati na klimu, a čovječanstvo bi to trebalo osjetiti kao duge i teške zime. Već dugo znanstvenici kažu kako na Zemljinoj zvijezdi nema pjega ni oluja, a budući da nema Sunčevih pjega, nema ni solarnih baklji. A najduže razdoblje kad je Sunce bilo najmanje aktivno dogodilo se između 1645. i 1715., kada su Sunčeve pjege bile rijetke, a znanstvenici su ocijenili da je Sunčev ciklus prestao postojati. To se razdoblje poklopilo s mini ledenim dobom koje je zahvatilo Zemljinu sjevernu polutku. Mala solarna aktivnost, povećana vulkanska aktivnost i moguće promjene u oceanskim strujama krive su za zahlađenje u 17. stoljeću, tvrde znanstvenici, a sve što se danas događa slično je tim vremenima. Valja reći i kako je sve što su znanstvenici predvidjeli o ponašanju naše zvijezde - Sunca, dosad bilo vrlo precizno, što dokazuje da su u mogućnosti predvidjeti Sunčevu aktivnost, pa su i sve manje sumnje u njihovo viđenje ledenoga doba.Na čemu još znanstvenici temelje svoje uvjerenje o dolasku ledenog doba? Stručnjaci NASA-e kažu da će Sunce ove godine dostići svoju najnižu aktivnost u posljednjih 200 godina. Zemlja će se odmaknuti od svoje zvijezde na maksimalnu udaljenost, što će dovesti do zahlađenja, a to automatski znači niže temperature. Znanstvenici podsjećaju i da se veliki solarni minimum javlja jednom u otprilike 400 godina. A zbog solarnog minimuma u sljedećih 30 godina ljudi na Zemlji mogli bi se naći u stalnoj borbi s hladnoćama i snježnim olujama.Znanstvenica Valentina Zharkova s britanskog Sveučilišta Northumbria upozorava da će se ledene zime i vlažna ljeta nastaviti sve dok se ponovo ne pojača solarna aktivnost. “Možemo očekivati i velike mrazove, poput onih u Kanadi, gdje je temperatura padala na minus 50 Celzijevih stupnjeva. Ali to je tek početak velikog solarnog minimum. Puno će nam se još toga dogoditi u sljedeće 33 godine”, predviđa Zharkova.No koliko nas treba biti strah novog ledenog doba, ipak je nepoznato, jer znanost svako malo otkriva nešto novo. Eto, najnovija studija govori kako je na Zemlji ledeno doba nastalo prije 466 milijuna godina, kad se asteroid širok 160 kilometara u pojasu između Jupitera i Marsa sudario s nekim objektom i slao goleme valove prašine prema našem planetu sljedeća dva milijuna godina. A velika količina te izvanzemaljske prašine tijekom bar dva milijuna godina imala je važnu ulogu u promjeni klime na Zemlji, što je pridonijelo zahlađenju, tvrdi se u toj studiji. I komu vjerovati? Možda je ipak svemu kriv čovjek, kao što reče rimski pjesnik i učitelj Decimius Magnus Ausonius: “Zemlja ne stvara ništa gore od nezahvalna čovjeka.”