U tijeku su pregovori između HDZ-a i Domovinskog pokreta o sastavljanju nove vlade, a kako se doznaje, rješenje je sve bliže, te će im podršku dati još dvoje zastupnika. Tri su ključne točke pregovora: migranti, demografija i manjinci.

No ono što je trenutačno najveća prepreka finaliziranju pregovora jest SDSS. HDZ bi, naime, i dalje htio vidjeti predstavnike srpske nacionalne manjine u vlastitom sastavu, pa makar samo u Saboru, ne nužno i u Banskim dvorima, no DP će, kažu njihovi predstavnici, inzistirati na tome da Milorada Pupovca ne bude u toj većini. "Izgledna je koalicija s HDZ-om, i to bi bila stabilna vlada, ali naš je glavni uvjet da nas ne podržava SDSS. Na ostalim točkama pregovora moći ćemo popustiti, ali na ovome nećemo", kaže izvor iz DP-a. U toj bi varijanti HDZ s partnerima koji broji 61 zastupnika, uz 14 zastupnika DP-a, trebao pridobiti još pokojeg manjica ili pak nekoga iz liberalnih redova.



Potpredsjednik HDZ-a i član stranačkog pregovaračkog tima o sastavljanju parlamentarne većine Ivan Anušić rekao je u srijedu, nakon drugog sastanka pregovaračkih timova HDZ-a i DP-a, da su razgovarali afirmativno i konstruktivno. "Idemo prema rješenju, i konstituiranja Hrvatskog sabora i vlade", dodao je u kratkoj izjavi. Nije htio govoriti o detaljima razgovora koji su održani u Vladi, pa tako ni u pitanju eventualne suradnje sa SDSS-om.

Na pitanje o razgovorima s Domovinskim pokretom šef HDZ-a Andrej Plenković još prije je rekao: "Poštujemo volju birača, koji su najveće povjerenje dali HDZ-u. U poziciji smo kao relativni pobjednik da treći put pristupimo sastavljanju parlamentarne većine, to ćemo, uvjeren sam, učiniti i onda brzo slijedi formiranje vlade. Moramo što prije završiti političke pregovore i prionuti poslu..." Na pitanje mogu li DP i SDSS na istoj strani, Plenković je odgovorio: "Mislim da je moguće da i jedni i drugi surađuju s nama." Kako? "Pa lijepo. Razgovori se vode. Imali smo slične situacije u prethodnom mandatu. Ako postoji konsenzus programskih načela, onda se sve može dogovoriti, a mi imamo puno iskustva. Malo mi je nekad i žao kolega iz opozicije koji umjesto da su čestitali, koprcaju se u deluziji da će sastaviti vladu. Neće." Na pitanje dolazi li u obzir deratifikacija Istanbulske konvencije, u kontekstu suradnje s Domovinskim pokretom, Plenković je još rekao: "Nije to realno, to smo im već rekli. Kad se govori o zaštiti žena i djece od nasilja u obitelji, to je važan instrument Vijeća Europe. Riješili smo tu dilemu rodne ideologije. Naše su pozicije jasne. Ta je tema što se nas tiče apsolvirana", zaključio je predsjednik HDZ-a.

Što se pak ljevice tiče, ona je smislila novi plan, navodno čak i više njih, za rušenje HDZ-a: hitno konstituiranje Sabora i donošenje zakona bez imenovanja vlade. Iz Možemo! su poručili da bi takvu inicijativu podržali. "Stojimo pri tome da bi se trebala organizirati manjinska vlada koju bi sve one stranke koje su tvrdile da im je prvi cilj srušiti HDZ podržavale iz parlamenta, ali i ova inicijativa je nama OK", rekla je Ivana Kekin, te dodala: "Smatramo da bi bilo primjereno da SDP-ova lista da predsjednika Sabora i da se vrlo jasno i konkretno dogovori koji su zadaci takvog parlamenta, što se mora odraditi i u kojem roku". Inače, od stranaka ljevice već je dolazilo nekoliko ideja o sastavljanju većine bez HDZ-a. Možemo! su zagovornici manjinske vlade koalicije Rijeke pravde, koju bi onda iz Sabora podržavali Možemo!, Most i Domovinski pokret. Druga ideja je ona Mostova Nikole Grmoje, koji je pozvao Domovinski pokret da sastave vladu zajedno sa SDP-om, no tu je ideju odbio ne samo DP nego i SDP. Treća ideja stigla je iz kruga stranaka koje čine koaliciju Rijeke pravde. Prema tom planu sastavila bi se privremena vlada od svih stranaka koje čine aktualnu oporbu, no ta bi vlada odradila samo neke točke, poput izmjena izbornog zakona, izmjena lex AP-a i smjene Ivana Turudića s mjesta glavnog državnog odvjetnika. Nakon toga raspisali bi se novi izbori. No malo je vjerojatno da bi jedna takva manjinska vlada opstala i šest mjeseci, odnosno imala vremena čak i za raspisivanje novih izbora. Naime, sve te kombinacije koje stižu s lijeve strane političkog spektra doista nekad podsjećaju ne teatar apsurda u nekoj drugoj, alternativnoj stvarnosti, a ne u realnom kontekstu sadašnjeg trenutka.

Osim toga, valja podsjetiti iznova i na "slučaj Milanović". U kontekstu upozorenja iz Ustavnog suda da se ZM svojim ponašanjem "doveo u poziciju da ne može biti ni mandatar za sastav buduće vlade ni predsjednik vlade", SDP s Peđom Grbinom na čelu na kraju je ipak odustao od sumanute ideje da Milanović bude mandatar. Drugim riječima, SDP je uvažio upozorenje predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića da će Ustavni sud poništiti eventualnu odluku Sabora kojom bi Milanović postao mandatar za izbor nove vlade.

Bilo kako bilo, osim samog sastavljanja vlade, pred Hrvatskom je i rješavanje brojnih bitnih pitanja i problema, izazova i iskušenja, a što očekuje upravo novu vladu. Pa i građane najviše zanima što očekivati u idućem četverogodišnjem razdoblju. Može se pretpostaviti kako je prioritet nove vlade, što je i logično, stabilan ekonomski razvoj i daljnje efikasno provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026. U tom kontekstu očekuje se odgovornost na svim razinama upravljanja državom, stabilna politička i ekonomska situacija, umjesto rizika i neizvjesnih alternativa! Doduše, svaka na svoj način to je obećavala većina političkih stranaka i koalicija. No relativni pobjednik izbora HDZ je u tom smislu u prednosti jer su mnogi argumenti na njihovoj strani, s obzirom na sve postignuto (pozitivno) u proteklom kriznom razdoblju. "Ono za što smo zainteresirani jest jačanje hrvatskih institucija, djelovanje u krizama, pomoć onima kojima je ona nužna i tu izlazimo s iskustvom kakvo nema nitko drugi", napomenuo je Plenković, te dodao kako je HDZ na izbore izišao s iskustvom koje nitko nema. Usput je između ostalog najavio da je plan nove (njegove) vlade osigurati nastavak stabilnog rasta BDP-a kako bi se dosegnulo 80 posto prosječne razine razvijenosti Europske unije te stvoriti preduvjete za otvaranje novih 125.000 radnih mjesta. Plan je i dosegnuti investicijski "A" rejting, podići prosječnu mjesečnu netoplaću na 1600 eura te minimalnu bruto plaću 1250 eura, do 2030. osigurati mjesto u vrtiću za svako dijete u Hrvatskoj, a u obrazovnu infrastrukturu uložit će se više od dvije milijarde eura. "Ovo je ozbiljan program koji su radili ozbiljni ljudi mjesecima. Trebamo uložiti još puno za dobrobit Hrvatske, trudit ćemo se svakoga dana raditi za Hrvatsku svim srcem, znanjem, umom, racionalno, ali entuzijastično", govorio je prije izbora, između ostaloga, Plenković, posebno istaknuvši apsolutnu predanost jačanju borbe protiv korupcije!



I na kraju, u postizbornoj "Igri prijestolja", u tijeku su pregovori i dogovori oko sastavljanja potrebne saborske vrećine od 76 ruku, a onda i sastavljanja nove vlade. Pritom su u središtu pozornosti, što je i očekivano, sastanci jakih pregovaračkih timova HDZ-a i Domovinskog pokreta, koji, po mnogim analitičarima, imaju najveće šanse za dogovor. Zasad nema nekih uočljivijih nesporazuma i pregovori se nastavljaju idućeg tjedna. U međuvremenu je zanimljivo i na preostaloj oporbenoj sceni, odakle javnost uveseljavaju (ili iritiraju) neke nove ideje koje se doimaju kao iluzorne varijante koje nadmašuju i neke dosadašnje pokušaje, napose s lijeve strane političkog spektra. Grbin se riješio Milanovića, pa sad uz podršku Možemo! zaziva žurno sazivanje novog Sabora, skupljanje većine i uspostavu nekakve manjinske vlade i još koješta što graniči s cirkusom, blago rečeno. S druge pak strane, u Mostu se dogodio potres! U nekom posve nejasnom priopćenju i od Petrova i od prozvane Selak-Raspudić razlog je izborna lista za europske izbore, odnosno Marin Miletić, zbog kojeg su Raspudići odustali od suradnje s Mostom.

Sve u svemu, burni postizborni dani "ruža i trnja", retoričkih eskapada i komunikacijskih bespuća u kojima gubitničke opcije ganjaju neke svoje iluzije (SDP, Grbin), dok se drugi svađaju (Most), a treći (Možemo!) nekako iz pozadnie smišljaju neke svoje planove i važu mogućnosti. U svoj toj kakofoniji glasova i glasnosti zasad je jedini ozbiljan događaj u postizbornom ozračju upravo aktualni tijek pregovora HDZ-a i Domovinskog pokreta, jer se tu zapravo mogu očekivati i konkretni rezultati, odnosno najlogičniji rasplet situacije...