S prof. dr. sc. Draganom Primorcem razgovarali smo u povodu dodjeljivanja počasnog doktorata na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Tom smo prigodom razgovarali o aktualnostima u znanstvenom djelovanju i perspektivama hrvatske medicinske znanosti u globalnom okruženju.

U povodu Dana Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dodijeljen Vam je počasni doktorat. Na osječkom Sveučilištu, uz riječko i splitsko, te američkim Penn State i University of New Haven, redoviti ste profesor u trajnom zvanju. U obrazloženju nagrade naglašeno je da ste, među ostalim, radili i na međunarodnoj prepoznatljivosti hrvatske znanosti i osječkog Sveučilišta. Na koji način moderna sveučilišta danas mogu prosperirati u tako snažnoj globalnoj konkurenciji?

 

Zahvalan sam rektoru Gubercu i članovima Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera na dodjeli počasnog doktorata. Neka od najboljih svjetskih sveučilišta s kojima surađujem svjesna su goleme globalne konkurencije i svoj rad temelje na brzoj prilagodbi novim procesima u društvu s jedne strane te razvoju novih tehnologija s druge strane. Ako govorimo, na primjer, o biomedicinskom području, potpuno je jasno da sveučilišta koja ne budu razvijala koncept translacijske medicine neće biti u stanju educirati stručnjake koji bi trebali biti nositelji inovativnog koncepta personalizirane medicine. Sukladno tomu, ta sveučilišta, ali ni države u kojima djeluju, ne će biti globalno konkurentne. Nužno je intenzivno raditi na umrežavanju sa sveučilištima i znanstvenim institucijama koja njeguju izvrsnost. Interdisciplinarnost treba postati prioritet, maksimalno treba ulagati u najizvrsnije kadrove, činiti sve kako bi se privukli najtalentiraniji studenti, bez obzira na to odakle dolaze. Osim toga, sveučilišta koja se spremaju za globalne izazove svoj rad temelje na konkurentnosti, predviđanju globalnih procesa, kritičkom razmišljanju, inovacijama, kreativnosti te autonomiji uz maksimalnu odgovornost.

 

Jedan od najvećih svjetskih izdavača znanstvene literatureELSEVIER nekoliko vas je godina zaredom uvrstio među dva posto znanstvenika s najvećim udjelom citiranosti. Prema Google Scholaru, radovi su vam citirani više od 7 800 puta, a objavili ste više od 250 znanstvenih radova, knjiga ili poglavlja u knjigama. Kako uspješno balansirati između rada sa studentima i znanstvene produkcije?

 

Mogu samo reći: "Znanost mi je ljubav. Medicina mi je životni put, a studenti su mi bili i ostat će trajna inspiracija".

 

Jedan ste od pionira uvođenja personalizirane medicine u kliničku praksu u EU-u. Predsjednik ste Hrvatskoga društva za personaliziranu medicinu i Hrvatskoga društva za humanu genetiku. Zapravo na području personalizirane medicine Specijalna bolnica Sv. Katarina s američkim, izraelskim i europskim partnerima signifikantno doprinosi razvoju tog novog koncepta medicinske znanosti.

 

Kad je vodeći američki medicinski časopis Journal of the American Medical Association (JAMA) prije mnogo godina objavio članak da samo u SAD-u godišnje više od 2 milijuna hospitaliziranih bolesnika nakon uzimanja lijekova ima ozbiljne štetne učinke tih lijekova, dok njih 106 000 zbog štetnih učinaka lijekova umre, svi smo bili konsternirani. Danas su ti brojevi prema nekim analizama znatno veći. Bez farmakogenomskog testiranja nemoguće je predvidjeti reakciju pojedinca na lijek. Stoga je prije mnogo godina Specijalna bolnica Sv. Katarina u suradnji s američkim partnerima iz tvrtke OneOme, čiji je suosnivač čuvena klinika Mayo, u kliničku praksu uvela do sada najsveobuhvatniji farmakogenetički test (analizira 27 gena i 111 pripadajućih polimorfizama odgovornih za metabolizam više od 350 lijekova). Cilj nam je optimizirati terapiju za svakog pacijenta koristeći se načelom: "Prava terapija za pravog pacijenta u pravo vrijeme". Istodobno smo započeli i prediktivno genetičko testiranje kojim se utvrđuje ima li pojedinac povećan rizik za određenu bolest, a među brojnim analizama koje radimo jest i paralelna analiza više od 290 gena s pripadajućim mutacijama povezanim sa stanjima koja mogu dovesti do iznenadne srčane smrti. Procesom uvođenja sekvenciranja cijelog genoma u rutinsku kliničku praksu, a do sada smo u suradnji s partnerima napravili više od 300 takvih analiza, Specijalna bolnica Sv. Katarina sa svojim partnerima navijestila je smjerove razvoja personalizirane medicine i trenutačno kao dio svojih usluga nudimo i dijagnostičko genetičko testiranje pod nazivom My Genome test. Tim se postupkom analizira cijeli genom (3,2 milijarde parova baza) kako bi se otkrile genske promjene koje mogu biti uzrok bolesti. Navedeni genetički test omogućuje otkrivanje rijetkih nasljednih bolesti i metaboličkih poremećaja, nasljednog rizika za razvoj karcinoma, rizik za iznenadnu srčanu smrt, pretilosti, endokrinoloških te kardiovaskularnih bolesti. Važno je naglasiti da je Osječanka i sjajna znanstvenica prof. dr. sc. Martina Smolić potpredsjednica Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu.

 

Znanost ima i važnu društvenu ulogu. Osobno ste bili jedan od prvih znanstvenika u svijetu koji primjenjuje analizu DNA u svrhu identifikacije skeletnih ostataka žrtava masovnih grobnica. Unutar kojeg vremenskog raspona je moguće utvrditi identitet žrtava i kakav je razvoj znanosti i tehnologije vezano uz identifikaciju putem DNK danas?

 

Forenzička je genetika u protekla skoro četiri desetljeća prešla dug put od znanstvene inovacije do rutinske metode koja se svakodnevno primjenjuje u širokom spektru policijskih i inih pravnih istraga širom svijeta. Bez obzira na to je li riječ o rutinskom postupku utvrđivanja očinstva ili pak o kompleksnijoj analizi bioloških tragova pronađenih na mjestu zločina, osnovni je model forenzičke DNA analize manje-više isti. Zasniva se na molekularno genetičkim metodama koje se svakodnevno optimiziraju u smjeru uspostavljanja što jednostavnije, učinkovitije i brže procedure koja će dovesti do kreiranja DNA profila iz različitih bioloških tragova. Pojedine vrste uzoraka zahtijevaju i neke dodatne korake ili optimizaciju metode kako bi se učinkovito uklonili unutarnji i vanjski inhibitori procesa umnažanja DNA. Naša dosadašnja iskustva govore da u slučaju postojanja dostatne količine nuklearne ili mitohondrijske DNA vremenski raspon nije ključan pri utvrđivanju identiteta žrtava, a najbolji je primjer identifikacija pet osoba žrtava Drugoga svjetskog rata pronađenih u masovnoj grobnici u Škofja Loki u Sloveniji što je prva identifikacija žrtava Drugoga svjetskog rata na ovim prostorima koju je uspješno napravio moj tim s kolegama iz Slovenije i Bosne i Hercegovine.

 

Prvo izdanje Vaše američke knjige "Forensic DNA Application: An Interdisciplinary Perspective" u izdanju CRC Press-Francis and Taylor jedna je od najcjenjenijih knjiga iz područja forenzičke DNA analize u svijetu i u cijelosti je rasprodano, a prije nekoliko dana promovirali ste i drugo izdanje. Jedan od najuglednijih američkih forenzičara prof. dr. sc. R. E. Gaensslen, višegodišnji urednik vodećeg svjetskog forenzičkog znanstvenog časopisa Journal of Forensic Sciences, za Vašu knjigu navodi da je "najopsežnija knjiga o forenzičnoj analizi i analizi DNK predaka koja je dosad objavljena". Što je novoga u drugom izdanju?

 

Drugo izdanje knjige koju uređujem s prof. dr. Mosesom Schanfieldom sadrži četiri cjeline i 23 poglavlja u kojima su predstavljena sva područja u kojima se primjenjuje forenzička DNA metodologija, od etike, pravnih aspekata do politike. U knjizi se opisuju tehnike prikupljanja i čuvanja bioloških tragova, identifikacija nestalih osoba u pojedinačnim i masovnim katastrofama, bioterorizam, analiza životinjske DNA, forenzička entomologija i forenzička botanika, identifikacija pojedinačnih tkiva, novi postupci analize mitohondrijske DNA, sekvenciranje sljedeće generacije tijekom forenzičke analize, korištenje analize DNA analize za predviđanje fizičkih obilježja očiju, kose i boje kože, molekularna obdukcija. U završnom dijelu knjiga opisuje pravna, etička i politička pitanja povezana uz uporabu DNA dokaza.

 

U svojem ste se bogatom istraživačkom radu posvetili i utvrđivanju podrijetla europskih muškaraca pri čemu ste objavljeni unajprestižnijim časopisima Science i Nature. U kojoj mjeri je genetsko podrijetlo važno za europski identitet?

Naši rezultati objavljeni u časopisu Nature uglavnom se bave razumijevanjem izlaska Homo sapiensa iz Afrike u razdoblju od prije 75 – 150 tisuća godina. S druge strane naši rezultati objavljeni u časopisu Science te nizu drugih vodećih genetičkih časopisa tumače naseljavanje Europe kao i posljedične migracije, prvenstveno analizirajući muškarcu svojstven Y kromosom. Ukratko, naša su istraživanja pokazala da populacija muškaraca iz Republike Hrvatske – kao i većina drugih europskih populacija – predstavlja iznimnu genetsku mješavinu. Više od 3/4 muškaraca iz današnje Hrvatske vjerojatno su potomci starih Europljana koji su došli na ove prostore prije i nakon posljednjega ledenog doba. Ostatak populacije uglavnom predstavlja potomke naroda koji su u ovaj dio Europe pristizali južno-istočnim pravcem, u posljednjih 10 000 godina, uglavnom tijekom procesa neolitizacije te migracijama koje su slijedile nakon toga. Prije svega godinu dana završili smo posljednju studiju gdje smo analizirali 500 uzoraka iz pet različitih regija Hrvatske kako bismo detaljno istražili raznolikosti subpopulacija hrvatskog stanovništva.

 

Aktivno ste se bavili sportom, od pionira Hajduka, atletike, a bili ste i juniorski viceprvak bivše države u taekwondou. I danas je sport važan dio Vašeg života. Potpredsjednik ste Hrvatskog taekwondo saveza, član Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora i član Zdravstvene i antidoping komisije europskih olimpijskih odbora te savjetnik za znanost i zdravstvo predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza. Godine 2015. postali ste član Taekwondo kuće slave u SAD-u. U kojoj vam je mjeri sportska disciplina pomogla u znanstvenom radu?

 

Kroz sport sam naučio da je najveći rizik – ne riskirati. Osim toga, kroz sport sam izgrađivao etička načela, principijelnost, upornost, organiziranost, naučio sam padati, ali i dizati se. Imao sam sreću što sam, baveći se individualnim, ali i timskim sportovima, pravovremeno shvatio da u najvećem broju slučajeva mi sami zapravo kreiramo vlastitu budućnost te da je snaga timskog rada nemjerljiva.

 

Dobitnik ste više od dvadeset međunarodnih priznanja te i dalje uspješno nastavljate graditi svoju znanstvenu karijeru. Kakvi su vam profesionalni planovi te na koji je način u njih uključen Osijek?

 

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku stožerna je akademska institucija u istočnom djelu Hrvatske i radost mi je vidjeti kontinuirani rast sveučilišta u svim segmentima. Svaki uspjeh Sveučilišta predstavljao mi je radost, svaka vaša inovativnost inspiraciju, a globalno pozicioniranje Sveučilišta davalo je smisao svim našim zajedničkim nastojanjima. Snaga su svakog sveučilišta studenti i njegovi nastavnici, a Sveučilište u Osijeku vrlo mudro trasira svoju budućnost. Davno je rečeno da gdje nema vizije, nema ni ljudi. Moć je vizije golema; ona spaja najizvrsnije, poticaj je i onima koji su kolebljivi, ostaje trajna inspiracija svima koji teže za novim iskoracima, koji mijenjaju svijet na bolje. Vizija je put prema budućnosti utemeljena na promišljanjima, znanju i želji za uspjehom. U svim planovima koji su ispred mene u području visokog obrazovanja i znanosti bit će uključeno Sveučilište u Osijeku kao i druga.

 

Sljedeće godine, sada već 26 godina zaredom, u suradnji s Mayo Clinic organizirate jedan od najznačajnijih svjetskih znanstvenih događaja u čijem radu sudjeluju dobitnici Nobelove nagrade.

 

Znanstveni kongresi koje organizira International Society for Applied Biological Sciences (ISABS) u suradnji sa Specijalnom bolnicom Sv. Katarina te vodećom američkom zdravstvenom institucijom Mayo Clinic i American Academy for Forensic Sciences predstavljaju svjetski "brand" u području personalizirane medicine te forenzičke i antropološke genetike. U radu dosadašnjih kongresa sudjelovalo je osam dobitnika Nobelove nagrade te više od 6 000 znanstvenika i 800-tinjak pozvanih predavača, ukupno iz 78 država što Republiku Hrvatsku snažno pozicionira. "13th ISABS Conference on Forensic and Anthropological Genetics and Mayo Clinic Lectures in Individualized Medicine" održat će se u Splitu od 17. do 22. lipnja 2024. godine, a teme koje će se obraditi uključuju nove oblike liječenja karcinoma (imunoterapija CAR T-cell therapy), farmakogenomiku, translacijsku i personaliziranu medicinu, staničnu terapiju, epigenetiku, gensku i molekularnu terapiju, molekularnu dijagnostiku, prenatalnu dijagnostiku, regenerativnu medicinu, primjenu matičnih stanica u liječenju, forenzičnu i komparativnu genetiku, forenzičnu fenotipizaciju, i DNA baze podataka, antropološku genetiku i dr.