Rok za podnošenje listi s imenima kandidata koji će se natjecati na izborima u BiH 2. listopada istekao je u ponedjeljak. Središnje izborno povjerenstvo (SIP) najavilo je da će nakon propisanih provjera popisi svih stranačkih nominacija biti objavljeni do 18. kolovoza. Na popisima su na tisuće imena jer se za izbore prijavilo čak 90 stranaka, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata, a svi žele neku od stotina dobro plaćenih pozicija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Kandidati koji budu izabrani, primjerice, za zastupnike u parlamentu BiH mogu računati na mjesečna primanja do 4000 eura, što je deseterostruki iznos prosječne mjesečne plaće. Za izbore provedene prije četiri godine bilo je kandidirano više od 7500 osoba.

Većina stranaka popise svojih kandidata dostavila je ranije, a posljednji dan za prijavu liste iskoristili su u Demokratskoj fronti (DF), na čijem je čelu Željko Komšić, potvrdivši kako će se on natjecati za novi mandat u Predsjedništvu BiH kao hrvatski član državnog vrha. "Naša poruka je da se narod odluči želi li u Predsjedništvu BiH imati odnos 2:1 u korist BiH ili protiv BiH", kazao je nakon predaje listi Dženan Đonlagić, potpredsjednik DF-a, dodavši kako oni dosljedno žele ponuditi građansko uređenje države, suprotno modelu koji zagovaraju HDZ i Hrvatski narodni sabor (HNS). Komšić će tako, ponovno vrlo očito računajući da će mu prevagu donijeti bošnjački glasovi, na izborima odmjeriti snage s Borjanom Krišto, koju su kandidirale stranke okupljene oko HNS-a.

Bit će to svojevrsna repriza njihova sučeljavanja za istu poziciju iz 2010., kada je Komšić na već opisani način uvjerljivo pobijedio, dobivši čak više od 337.000 glasova, a za Krišto je glasalo nešto manje od 110.000 birača. Tada je kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bio i predsjednik HDZ-a 1990. Martin Raguž, koji je dobio povjerenje oko 60.000 birača, a još 45.000 glasova otišlo je Jerku Ivankoviću Lijanoviću. Tada se pokazalo da hrvatsko biračko tijelo može osigurati i više od 200.000 glasova, pa bi Krišto ovaj put trebala imati nešto veće izglede nego 2010., to prije što će se bošnjački glasovi lomiti između čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i SDP-ova Denisa Bećirovića, kao kandidata ujedinjene oporbe. U toj je utrci i Mirsad Hadžikadić iz oporbene Platforme za progres. Bećirović je kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bio i 2018., a tada je uz razliku od nepunih 17.000 glasova izgubio od Šefika Džaferovića, pri čemu je za obojicu glasalo približno po 200.000. Hadžikadić je dobio nešto manje od 59.000 glasova. "Bećirović će uz podršku ovih desetak stranaka pobijediti za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Što se tiče Komšića, on će, ako pobijedi, a naravno, pobijedit će, trebamo biti direktni, pobijediti bošnjačkim glasovima. Hoće li to biti dovoljno da Krišto napravi rezultat ili ne, odlučit će glasači", kazao je Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB), predajući liste.

Milorad Dodik neće u utrku za srpskog člana Predsjedništva BiH - kandidirao se za predsjednika Republike Srpske, a sadašnja predsjednica i najbliža mu suradnica Željka Cvijanović bori se za mjesto u državnom vrhu, gdje je 2014. izgubila od Mladena Ivanića, za 7000 glasova. Sada joj je glavni protukandidat predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović, koji je već bio u Predsjedništvu BiH i predsjednik RS. I.Bošnjak/H