Sektor stočarstva u Hrvatskoj suočen je sa značajnim strukturnim, tehnološkim i organizacijskim izazovima, kao i nedovoljnom produktivnošću te problemom niske konkurentnosti. Iako sektor koristi iznadprosječne izravne potpore, koristi znatna prirodna bogatstva i ima dugogodišnju tradiciju, pogođen je jednim od najjačih silaznih trendova proizvodnje u gospodarstvu, koji su u posljednje dvije godine dodatno eksplodirali zbog rata u Ukrajini, ali i zbog posljedica koronakrize. Istaknuli su to između ostalog u svojoj najnovijoj analizi iz konzultantske tvrtke Smarter specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Broj goveda je, dodaju, najbolji pokazatelj kretanja oba smjera proizvodnje, a on je u deset godina, od 2012. do 2021. godine, pao za 5,3 posto (smanjenje za 23.930 goveda).

Od 2018. godine broj goveda kontinuirano raste i razmjerno je stabilan, ali najviše zbog velikog uvoza teladi za tov. Sektor govedarstva je u 2020. godini činio samo 37,4 posto poljoprivrednog outputa (7,5 posto mliječni sektor, a mesno govedarstvo 10 posto outputa), dok udio stočarstva u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji kontinuirano pada. Proizvodnja mlijeka nezaustavljivo pada, dok je kod mesnog govedarstva znatno stabilnija situacija i primjetna je stagnacija.

"Najteže je stanje u proizvodnji mlijeka, a izuzetno je zabrinjavajuće što Hrvatska proizvodi manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom - točnije 48 posto. Proizvodnja mlijeka u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sudjelovala je 2012. godine s 13 posto i ima padajući trend te je već 2014. pala na 11,5 posto, a 2020. je dodatno pala na tek 7,5 posto. Kontinuirano pada broj mliječnih krava, broj farmi, broj isporučitelja mlijeka, količine proizvedenog mlijeka i količine mlijeka koje se isporučuju prerađivačkoj - mljekarskoj industriji", izjavila je konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić.

Prema njezinim riječima, u posljednjih godinu dana broj farmi je dodatno smanjen za 630 farmi, a smanjenje broja isporučitelja mlijeka utječe i na manju proizvodnju mlijeka. Broj farmi koje isporučuju mlijeko mljekarskoj industriji je, od 13.081 isporučitelja u 2012. godini, pao na 3768 na kraju 2021. godine. Na životu je od nekadašnjeg broja proizvođača ostalo tek oko 28 posto farmi, a 75 posto malih poljoprivrednih gospodarstava (MPG-ova) drži samo 20 posto svih muznih krava. Samo 500-tinjak velikih i modernijih MPG-ova drži trećinu svih krava, a mali i srednji MPG-ovi bilježe pad po broju i veličini stada. Podaci iz analize pokazuju da se brojno stanje krava u Hrvatskoj kontinuirano smanjuje od 2006. godine, uz iznimku jednokratnog povećanja iz 2020. godine. U navedenom razdoblju osobito je izraženo smanjenje broja krava mliječnih i kombiniranih pasmina za čak 48 posto.

"Podatak o znatno većem padu broja farmi od broja mliječnih krava pokazuje da su opstale veće farme. Na početku ulaska u Europsku uniju počele su se zatvarati male farme s nekoliko životinja, ali posljednjih godina došlo je do gašenja, ne samo manjih nego i srednjih farmi. U proteklih deset godina, od 2012. do 2021. godine, broj muznih krava pao je s 180.500 na 102.333, što znači da smo izgubili više od 40 posto muznih krava. U 2012. godini proizvodnja mlijeka bila je 786 milijuna litara mlijeka, a u 2021. godini 511 milijuna litara. To je golem pad od čak 34,9 posto. Od 602 milijuna kilograma mlijeka u 2012., isporuka mlijeka industriji u prošloj je godini pala na 429 kg, što je pad od 28,7 posto, kazala je Blažić.

Stručnjaci Smartera ističu kako podatak koji govori da se samo oko 75 posto mlijeka, koje se proizvede isporučuje mljekarskoj industriji, pokazuje kako odnosi u vertikalnom lancu opskrbe nisu do kraja uređeni, a nije kvalitetno riješena ni organizacija otkupa.

Hrvatska u proizvodnji mlijeka ima produktivnost nižu gotovo 30 posto u odnosu prema prosjeku Europske unije i ona također stagnira. U zemljama iz kojih najviše uvozimo mlijeko, Njemačkoj i Mađarskoj, proizvodnja se kreće oko 8500 kg po kravi, a u Hrvatskoj je 4620 kg (manje 45 posto). Suprotno proizvodnji mlijeka, potrošnja mlijeka raste te se troši više od 900 milijuna kilograma mlijeka, a razlika između proizvodnje i potrošnje se namiruje iz uvoza. Tako smo u 2021. godini uvezli sve vrste mliječnih proizvoda u količini od 276.512 tona i vrijednosti 255.613.899 eura, a izvoz mliječnih proizvoda iznosio je 94 milijuna eura.

U Smarteru naglašavaju kako golema izdvajanja i objektivno značajna financijska sredstva nisu bila dovoljna da bi se zaustavio pad proizvodnje i zatvaranje mliječnih farmi. Ova je situacija zabrinjavajuća i prijeti da Hrvatska, uz ovakve negativne trendove, za nekoliko godina ostane bez vlastite proizvodnje mlijeka.



Kada je riječ o proizvodnji mesa, stručnjaci Smartera ističu kako je sektor mesnog govedarstva vrlo zahtjevan zbog visokih troškova uzgoja, proizvodnje, prerade i marketinga. Gospodarski je važan jer stvara radna mjesta na ruralnom prostoru zbog geografskih i klimatskih uvjeta povoljnih za uzgoj goveda. Mesno govedarstvo sudjeluje s 10 posto u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a broj mesnih goveda razmjerno je postojan, ali samo zbog velikog uvoza teladi. Broj proizvođača goveda je također u padu, a uzgojem mesnih goveda bavi se oko 70.000 PG-ova.

"Potrošnja goveđeg mesa je u padu. Proizvodnja goveđeg mesa oscilira od godine do godine, ali je pad manji – oko 8 posto, dok količinski i vrijednosno raste uvoz, a izvoz znatno fluktuira. Broj zaklanih goveda pao je za 12,2 posto od 2014. do 2021. godine uz velike godišnje oscilacije. Polovinu ukupne proizvodnje goveđeg mesa čini telad za tov i klanje iz uvoza, a oko 30 posto teladi iz uvoza izvezeno je nakon tova na Bliski istok (Libanon) ili u Europsku uniju (Italija, Austrija)", pokazuju podaci iz Smarterove analize.

U Smarteru napominju kako izravna plaćanja imaju veliku ulogu u mesnom govedarstvu, dok manji i srednji proizvođači u tovu junadi ostvaruju vrlo nisku profitabilnost, odnosno imaju nisku brutomaržu.



"Proizvodno vezane potpore za tov junadi odobravaju se od 130 do 140 tisuća goveda u iznosu od 700 kn po govedu (2020. godina), što je smanjenje s ranijih 850 kuna. Proizvodno vezane potpore za krave dojilje (sustav krava tele) odobravaju se za 50.000 goveda u iznosu od 1050 kuna. Iako broj gospodarstava u sustavu krava tele pada, broj grla se uspio zadržati na razini od 50.000, s tim da je potpora po grlu znatno rasla. Udio izravnih potpora u brutodohotku u prosjeku iznosi 50 posto za PG-ove koji se bave tovom junadi. Iako hrvatski uzgajivači pokazuju veliku dohodovnu ovisnost o izravnim potporama, to je djelomice potaknuto niskim prihodima, a ne prekomjernim izravnim plaćanjima, jer su one niže od potpora poljoprivrednih proizvođača u većini zemalja Europske unije. Naše je mišljenje da je ovo sektor koji ima izrazito jak proizvodni i izvozni potencijal", naglasila je Blažić.