Novosti
HRVATSKI GRAĐANI I OSOBNI ŽIVOT

Velika većina zadovoljna, brak nije preduvjet za sreću
Objavljeno 30. lipnja, 2022.
Za više od 55 % Hrvata izvanbračna zajednica jednakovrijedna bračnoj

Unatoč svim gospodarskim i društvenim nedaćama i percepciji o općem nezadovoljstvu koja vlada u javnosti, hrvatski građani zadovoljni su svojim životom. Naime, prema istraživanju koje je za RTL provela agencija Promocija plus, gotovo 70 posto Hrvata dosta je ili izrazito zadovoljno osobnim životom, a nezadovoljstvo preteže kod njih manje od 12 posto.



Među muškarcima i ženama nema znatnije razlike, ali je razlika u zadovoljstvu životom uočljiva prema obrazovanju, a posebno dobi, pa tako s godinama zadovoljstvo opada. Najviše ga ima među Hrvatima od 18 do 30 godina (81 posto), najmanje među starijima od 70 (njih 59 posto). Najzadovoljniji svojim životom su Dalmatinci, gotovo 75 posto, Zagreb i okolica su u prosjeku, slično je i u ostalim dijelovima zemlje, a životom su najmanje zadovoljni stanovnici Slavonije, ali i tu ih je zadovoljno 62 posto.

Životni prioritet uvjerljivo je obitelj, i to za gotovo 70 posto građana. Svi ostali izbori daleko su iza toga; od religije (koja je prvi izbor u 7,6 posto slučajeva), slobodnog vremena (7 posto), prijatelja (6,8 posto), posla (6,6 posto) do politike (5,4 posto).

Da upravo djeca daju smisao životu, stav je gotovo 64 posto Hrvata, pokazalo je ovo istraživanje. No građani su podijeljeni oko braka, pa ih tako gotovo 40 posto misli da je on nužan za sretan život, a njih 37 posto smatra suprotno. Nešto je, dakle, više onih koji brak vežu uz sreću, a najviše ih je u manjim mjestima u Dalmaciji i Slavoniji te među starijom populacijom. Istodobno, više od 55 posto Hrvata izvanbračnu zajednicu smatra jednakovrijednom bračnoj.

Kako se ističe u analizi ovog istraživanja, iznenađuje i vrlo visok udio ispitanika, posebno žena, kojima je prihvatljivo stajalište da žene ne žele brak, ali da odgajaju djecu kao samohrane majke (61,7 posto hrvatskih građana podržava takvo stajalište). To je u suprotnosti s tvrdnjama o Hrvatskoj kao o tradicionalnom, patrijarhalnom društvu. Gotovo 70 posto Hrvata ne slaže se s tvrdnjom da je muževa karijera važnija od ženine, međutim, muškarci puno češće vlastitoj karijeri daju primat, a vidljiva je i velika generacijska razlika u toj temi. Prednost muškoj karijeri znatjno češće daju stariji od 60 godina. To tradicionalno stajalište potvrdu ima u još jednom pokazatelju; jer gotovo svaki treći Hrvat smatra da žena treba prije svega pružiti toplinu i emociju, a muškarac snagu i financije (odnosno 30,3 posto prema 45,5 posto koji se ne slažu s takvim tradicionalnim stajalištem). Stav je to koji je znatno češći među starijima i manje obrazovanima u manjim sredinama. Ipak, više je Hrvata koji se s tim ne slažu.

Pomak je vidiljiv u bar deklaratornoj spremnosti za ravnopravnost u kućanskim poslovima. Dvije trećine građana (67,5 posto) slažu se da ne postoje muški i ženski poslovi, već zajednički, koje treba obaviti. Doduše, razlika u spolu je velika, takav stav podržava samo 52,4 posto muškaraca i više od 80 posto žena.

Dijana Pavlović
O POBAČAJU I ISTOSPOLNIM VEZAMA
Podijeljeno je mišljenje oko toga kod koga djeca trebaju živjeti u slučaju rastave braka. Da je normalno da žive s majkom, misli 41,4 posto ispitanika, a 36,4 posto ih se s time ne slaže. Zabilježena je slična podijeljenost i u pitanju oko izbjegavanja rastave braka, pri čemu se 43,1 posto građana ne slaže sa stajalištem da bi rastavu braka trebalo izbjegavati pod svaku cijenu, a njih 33,5 posto ima takvo mišljenje, uz 23,4 posto “suzdržanih” ili koji ne znaju. Dok se novi Zakon o pobačaju u Hrvatskoj još čeka, da odluka o pobačaju ne smije biti samostalna odluka žene, stav je trećine hrvatskih građana. Istodobno više ih se, gotovo 42 posto, tom stavu protivi. Kada je riječ o istospolnim parovima, protiv mogućnosti da i oni mogu posvojiti djecu gotovo je svaki drugi Hrvat (47,6 posto), a svaki treći se s tim slaže (32,8 posto). Podijeljena su stajališta o tome jesu li istospolni parovi koji nemaju djecu isto obitelj. Da jesu, smatra 41,9 posto ispitanika, a njih 37,5 posto ne smatra (uz 20,6 posto “suzdržanih” ili neizjašnjenih).

Možda ste propustili...