Badnjaku se posebno vesele dječaci koji nose badnjak u ranim jutarnjim satima susjedima, rođacima i prijateljima obitelji. U zavežljaju koji nose nalaze se grančice hrasta šušnjara i grančice lješnjaka s resama. Prije nego dođu badnjačari, domaćica naloži vatru da bude žara. Dječak koji nosi badnjak pozdravlja domaćine: "Faljen Isus, čestitam vam Badnjak, Adama i Evu, budite živi i zdravi!" Prilazi šporetu sa žaračem u ruci i počinje žaranje te deklamira: "Rodilo se, svaka žena dva djeteta, svaka krava dva teleta, svaka kobila dva ždrebeta, prasilo se, leglo se, štenilo se, macilo se..." Kada je završio, od domaćice ili domaćina dobije na dar jabuke, suhe šljive, kruške, orahe, ošap, a poslije se davao i novac... Na Badnjak je bio strogi post. Jela se juha/supa od jabučica – paradajza/rajčica, tjestenina s orasima ili makom, tašci, čikovići, valjušci, pečena riba na ulju, kitio se bor - božićno drvce. Za Božić se peklo prase, kolači i druga hrana. Prije badnje večere unosila se slama - simbol da je Isus ležao na slami u štalici, domaćin bi uzeo am (dio konjske opreme) ili gubu grubo tkanu i s tim s puno slame ulazio u kuću. Dok bi prelazio preko praga, govorio bi: "Faljen Isus, Badnjak na kuću, Božić u kuću. Domaćica bi ga poškropila svetom vodom. Domaćin bi po sobi raznio slamu, a djeca se radosna igrala u njoj. Nakon posne večere svi odlaze na ponoćku u crkvu. Tiha noć, čestitke. Božić je. S.Bogutovac