Prema grubim procjenama, od temperaturnih minusa (-2 i -3 Celzijeva stupnja preko noći i ujutro) na ovom području proteklih je dana najviše stradalo koštunjičavo voće - breskve i marelice, koje inače prve i procvjetaju i propupaju.

Štete su zasigurno velike, ali prvi razmjeri utvrdit će se tek tijekom sljedećeg vikenda, ističe Stjepan Zorić, voćar i zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice.


- Ovdje valja navesti da su rane sorte marelica na području Osječko-baranjske županije stradale od niskih temperatura još prije Uskrsa. Stradao je i dio voćnjaka pod kruškama koje su procvjetale dok su za sada jabuke dobro prošle jer cvjetaju posljednje od svih voćki. Na ovom je području padao i snijeg, ali se nije zadržavao - kaže Zorić i podsjeća na sličnu situaciju gotovo u ovo doba lani kada se, primjerice, njegov voćnjak doslovno smrznuo te je imao štete na jabukama i do 90 posto.


Zorić dodaje i kako su u relativno povoljnijem položaju od šteta noviji voćnjaci koji su opremljeni antrifrost i drugim sustavima za obranu i od mraza i od tuče.


- Svaki moderniji voćnjak podizan uz pomoć sredstava Programa ruralnog razvoja (PRR) ima ugrađen antifrost sustav kojim može zaštititi procvjetali voćnjak. Međutim, neki voćari koji imaju problem s nedostatkom vode (u bunarima) ne mogu ga ni koristiti jer on radi na principu raspršivanja velike količine vode mlaznicama prema pupovima koje "zamrzne", tj. izolira (zaštiti) ih od niskih temperatura. Neki pak voćari svoje voćnjake brane od niskih temperatura i mrazova tzv. vjetrenjačama koje rade na principu ventilacije tako da ventilator miješa topliji i hladni zrak. Primjerice, "topliji" zrak od koji stupanj u plusu zna biti na visini od tri ili četiri metra kao što smo imali slučaj. Postoji i treći način zaštite voćnjaka zagrijavanjem gdje se rano ujutro u 3 ili 4 sata po voćnjaku vozaju mobilni grijači, kaže Zorić te dodaje da je u Hrvatskoj samo 30-ak posto voćnjaka opremljeno na način da ih se štiti od mraza i tuče (mrežama).

Na području Osječko-baranjske županije, ističe Zorić, od ukupno 4500 hektara pod voćnjacima tek je 300-tinjak hektara opremljeno ovim sustavima.


Zbog svih ovih problema, posebice pojave mraza u vrijeme cvatnje i pupanja voćki, lani je nekih vrsta voća bilo manje proizvedeno, a posebice jabuka, kojih je, kako kaže Zorić, bilo proizvedeno upola manje nego što je bilo planirano.
U prilog tomu idu i privremeni podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS) koje je objavila Hina, a koji pokazuju da je u 2020. pala proizvodnja jabuka u odnosu na godinu prije za 3,2 posto, na 66.926 tona. Smanjena je lani bila i proizvodnja mandarina za 26,9, na 38.172 tone, marelica za 15,3 posto, na 653 tone, smokava za 4,4 posto, na 1219 tona, jagoda za 12,5 posto, na 2657 tona.