Poljoprivrednici na području Osječko-baranjske županije, a tako je uglavnom i na ostalim područjima Slavonije i Baranje, zadovoljni su jer je na njihovim oranicama sjetva jarog ječma i zobi gotovo završena, a počela je sjetva šećerne repe.

Sve je odrađeno u optimalnim agrotehničkim rokovima, većih problema nema s nabavom sjemena i mineralnih gnojiva, a država je isplatila 90 posto poticaja.


- Time možemo biti zadovoljni - kaže potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brošić - jer smo uvijek upozoravali da poticaju trebaju biti plaćeni prije nego što se krene u proljetnu sjetvu, i to je krajem veljače i učinjeno. To je, naime, dobro jer poljoprivrednici mogu nabaviti zaštitna sredstva i sjeme po nižim cijenama.


Sjemena, zaštitnih sredstava, mineralnog gnojiva i goriva neće nedostajati, eventualno će biti upitne cijene, no s obzirom na za sada ponuđene, situacija je dosta dobra. Na poljoprivrednicima je sada da ostvare računicu i više ulože kako bi imali bolje rezultate. Ove su godine neke tvrtke, otkupljivači, prvi put ratarima dale mogućnost ugovaranja određenih količina s istaknutom cijenom za prodaju.

- Nude otkup svih žitarica, od pšenice, ječma, soje do kukuruza, te suncokreta. Izišli su s otkupnim cijenama već sada, što je prvi put u našoj povijesti. Prvi se put poljoprivredniku daje mogućnost da krene u sjetvu kukuruza i da unaprijed zna kolika će mu biti cijena. Upozoravamo, međutim, poljoprivrednike koji planiraju ući u takve dogovorne odnose da se prije toga informiraju i vide kako će to sve izgledati. Ako je netko potpisao da će 10 ili 100 tona neke robe u tom vremenu proizvesti, on je mora i imati toliko. Neka povedu brigu o tome koliko prinosa pojedinih kultura na svojim površinama realno mogu ostvariti. To je jako dobar smjer, nešto novo, o čemu smo mi godinama govorili i što smo tražili od otkupljivača – tvrdi Brlošić, dodajući kako su cijene iznenađujuće visoke u usporedbi s prosječnim godinama.


U ovom trenutku cijena za pšenicu četvrte kategorije iznosi 1,20 kn/kg, 3 kn/kg za suncokret, soju i uljanu repicu, a ječam i kukuruz na bazi su 1,15 kn/kg.


O tome se govorilo i na skupu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek.


- Svakog tjedna nudimo mogućnost ugovaranja cijene. Svaki proizvođač koji žele doći ugovoriti određene količine sa svojih površina može to učiniti po cijeni koja se u tom trenutku nudi na svjetskim burzama. Dakle, na osnovi tih kotacija u svakom trenutku nudimo cijenu otkupa njihovih proizvoda – objasnio je tada Relja Kovačić, izvršni direktor Sektora kooperacije i trgovanja Žito grupe.


Iako se mislilo kako će zbog niske cijene šećera i zatvaranja dviju šećerana, u Virovitici i Osijeku, pasti interes za sjetvu šećerne repe, to se nije dogodilo. Naime, površine pod tom kulturom i ove godine ostaju na razini prošlogodišnjih, što znači na oko 10.500 hektara.

O sjetvi šećerne repe Matija Brlošić kaže da je 2014. godina bila prijelomna, jer su ratari tada imali dogovorenu cijenu od 300 kn/t, a ona se, unatoč ugovorima, svela na 240 kn/t.


- Nakon toga je velik broj proizvođača odustao od te proizvodnje. Potpore su se podigle za iznos razlike koja je poljoprivrednicima uskraćena, ali to nije bilo dovoljno. Šećernu repu siju veća poljoprivredna gospodarstva jer ona zahtijeva određeni stupanj mehanizacije, koji ne može imati baš svatko. Bilo je problema i zbog bolesti šećerne repe, proizvodnja je u odnosu prema nekim drugim kulturama komplicirana, ima dosta prskanja i dodatnog rada, što je bio razlog da su ljudi odustajali – smatra Brlošić. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, jesenas je u Hrvatskoj pšenica zasijana na 145.000 hektara, što je devet tisuća hektara više nego godinu prije.
- Podsjetit ću da smo prošle godine na 136.000 hektara imali odličnu žetvu, odnosno proizvodnju od oko milijun tona pšenice. Nešto više je posijano i ječma. Ove godine naši će ga proizvođači žeti sa 60.000 hektara, a lani smo pod tom kulturom imali 57.000 hektara. Nastavljen je trend smanjenja proizvodnje uljane repice te je tako lani proizvodnja organizirana na gotovo 40.000 hektara, a ove godine na 30.000 hektara, što praktično znači da su u tri godine površine pod uljanom repicom prepolovljene – tvrdi Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a Županijske komore Osijek.