Marinko Petrović, podrijetlom iz Staroga Gradca, doktorirao je prehrambenu tehnologiju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu 2012. godine, a njegova se doktorska disertacija odnosila na prehrambena svojstva lana.


Na nagovor prijatelja koji su se bavili ekološkom poljoprivredom, 2014. godine Marinko je osnovao OPG s ciljem ekološke proizvodnje vrsta biljaka koje nisu bile uobičajene na našim poljima. Lan se u novije vrijeme gotovo i nije uzgajao u našem kraju, a znanstvena istraživanja industrijske konoplje i niz predavanja o toj temi potaknula su ga da među prvim kulturama posije upravo lan i industrijsku konoplju.


– S obzirom na to da smo imali oko tri hektara zemlje u najmu, kolege su mi sugerirali da ju ne dajem drugima na korištenje, da ju uništavaju raznim umjetnim gnojivima, pesticidima i ostalim, nego da sam pokrenem neku ekološku proizvodnju. I tako je to krenulo i do danas za svoje usjeve na OPG-u ne rabim nikakva umjetna gnojiva ni zaštitna sredstva. Koristio sam samo heljdu kao zelenu gnojidbu i ekološku folijarnu prihranu kalcijem preko lista – kaže Marinko, koji je već godinu potom započeo uzgoje sikavice, za koju postoji pregršt dokaza o pozitivnim utjecajima na organizam, a naročito na jetru, jer čisti od različitih toksina, što je važno napraviti u ovom razdoblju nakon zime.


- Spoj zaslužan za čišćenje jetre prirodni je silimarin - aktivna tvar sikavice. Uveo sam zatim i pir, tada gotovo zaboravljenu žitaricu, te heljdu, zbog njezinih nutritivnih svojstava i izostanka glutena. Obje te kulture izuzetno su važne i za ekološku proizvodnju jer poboljšavaju plodnost tla i bioraznolikost. Svatko tko se odluči za ekološku proizvodnju znatno pridonosi i prirodi i općem zdravlju jer i sami znamo koliko takva hrana može blagotvorno djelovati, i kao prevencija raznih bolesti, i kao terapija za bolesnike. Dakako da se svaka poljoprivredna kultura ne može tretirati ekološki, ali zato postoje kulture koje potpuno mogu zamijeniti druge, a zdravije su i ukusnije – objašnjava Marinko te za primjer uzima našu najzastupljeniju žitaricu, pšenicu, kojoj je vrlo dobra alternativa jedna od najstarijih i najnezahtjevnijih žitarica – pir.


– Radi se o relativno zaboravljenoj žitarici visoke nutritivne vrijednosti, bogatoj vitaminom B. Njegova, uvjetno rečeno, mana je što ne daje velik prinos kao pšenica, ali kvaliteta prinosa je daleko veća, što jako dobro znaju neke naše starije domaćice. Moram reći kako je potpuno zabluda da je ekološka poljoprivreda skuplja i zahtjevnija nego neekološka. Naime, velik dio novca uštedi se izostankom gnojenja umjetnim gnojivima, tretiranja raznim kemijskim sredstvima i ostalog, no vjerujem da se podatak o tome zašto kod nas nema dovoljno ekoloških proizvođača temelji na jednoj drugoj činjenici. Dakle, ekološki uzgojena hrana u našim trgovinama, odnosno trgovačkim centrima, skuplja je nego ona koja nije ekološki uzgojena, a s obzirom na to da je, nažalost, naša kupovna moć slaba, velika većina ljudi odlučuje se za jeftiniju hranu. Neki znaju čak reći da je i za ono što je ekološki uzgojeno upitno koliko je to uistinu ekološko. No napomenuo bih da za svaki proizvod postoji certifikat i tu ne može biti greške, a odrednice za dobivanje certifikata vrlo su stroge. Dakle, sa sigurnošću možemo ustvrditi da cijena proizvoda u trgovini određuje visinu zainteresiranosti proizvođača i kupca, a na to mi kao poljoprivrednici ne možemo utjecati, nego se samo nadati da će se i oko toga nešto učiniti – zaključuje Marinko, koji je uz spomenute prehrambene i ljekovite proizvode osmislio i niz vrijednih kozmetičkih pripravaka poput hidratantne kreme na bazi konoplje i smilja, ulja za njegu tijela, ulja za cirkulaciju, cupressum balzama (povoljno djeluje na proširene vene jer poboljšava protok krvi kroz njih) te balzama na bazi konoplje i gaveza. V.Grgurić