Učionica
DOC. DR. SC. ANA KURTOVIĆ, ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU FILOZOFSKOGA FAKULTETA OSIJEK:

„Za prilagodbu na studij i uspjeh na studiju važniji su psihološki čimbenici nego intelektualni”
Objavljeno 18. studenog, 2019.

Prilagodba na studij podrazumijeva različite stvari. U prvom je redu proces što znači da traje neko vrijeme. Iako je većini studenata upisivanje fakulteta, osobito ako je on bio među prvim izborima, važan i lijep događaj u životu, ali je i velika promjena. Svaka velika promjena u životu zahtijeva od osobe prilagodbu. To znači da se studenti moraju koristiti različitim vještinama i sposobnostima koje imaju, ali i naučiti mnoge nove vještine i razviti nove sposobnosti kako bi se uspješno prilagodili studiju.

Akademska prilagodba
Prilagodba na studij nije jedina stvar. Ona podrazumijeva različite aspekte funkcioniranja studenata na fakultetu, ali i izvan njega. U prvom redu možemo govoriti o akademskoj prilagodbi. Osim, očito, akademskog uspjeha i kvalitete rada, ona uključuje i mnogo više. Kakvi su nečiji akademski ciljevi pojedinca i jesu li uopće definirani u svijesti studenta, važan je aspekt akademske prilagodbe. Ako osoba nema jasne ciljeve, povećava se vjerojatnost da će se na fakultetu osjećati izgubljeno ili neispunjeno. Preniski ciljevi nisu dobri za motivaciju ni za samopoštovanje. Zašto? Zbog toga što nisu izazovni, a njihovo ispunjavanje neće dovesti do osobitoga zadovoljstva i osjećaja ostvarenja. S druge strane, ako su ciljevi previsoki, onda je veća vjerojatnost doživljavanja neuspjeha. Naravno, postoje studenti koji imaju besprijekoran uspjeh na studiju i visoke standarde, što je u redu. Međutim, problem je ako su ti visoki standardi toliko nefleksibilni da vode potpuno nerealističnim ciljevima. Najbolji bi primjer bio student koji si ne dopušta ocjenu manju od odličan i predbacuje si svaki put kada ne dobije takvu ocjenu. Ili student koji se jako boji pogriješiti jer misli da je pogriješiti isto kao i ne uspjeti. Takvi će studenti često biti ispunjeni strahom od neuspjeha tijekom studiranja, a taj strah može voditi drugim problemima. Čak i ako uspiju ispuniti takve standarde, postavlja se pitanje kakva će im biti prilagodba na drugim planovima funkcioniranja. Osim toga, akademska prilagodba podrazumijeva i motivaciju za studij, navike i vještine učenja, važnost koja se pridaje studiju, učenju i znanju kao i stavove prema studiju. Nema potrebe objašnjavati svaki aspekt, ali je bitno naglasiti da su svi ti čimbenici promjenjivi. Ako je motivacija niža, ona se može povećati, ako su ciljevi nerealistični, mogu se prilagoditi. Također, motivacija se može i smanjiti uslijed nekih neugodnih iskustava ili privremenoga zasićenja. Ako te promjene ne traju dugo ili ne remete značajno funkcioniranje i zadovoljstvo osobe, onda je to vjerojatno prolazno razdoblje i nema razloga za brigu. Međutim, ako promjene potraju i počnu narušavati funkcioniranje, onda je važno učiniti neke korake kako bi se stvari poboljšale.

Socijalna prilagodba
Akademska je prilagodba važna, ali nije jedina važna. Drugi važan aspekt prilagodbe na studij jest socijalna prilagodba. Ona podrazumijeva općenito socijalno funkcioniranje na fakultetu, ali i izvan njega. Na fakultetu ona uključuje sudjelovanje u različitim aktivnostima osim onih obveznih. Primjerice, izvannastavne aktivnosti kao što su istraživanja, sudjelovanje u konferencijama, tutorstvo, sudjelovanje u povjerenstvima i slično. Osim što lijepo izgledaju u životopisu, takvi angažmani potiču osjećaj da osoba ima važan doprinos svojemu okruženju, osjećaj pripadnosti i produktivnosti, a pružaju i mnoge prilike za učenje od profesora i starijih kolega. Također, socijalna prilagodba podrazumijeva razvoj i održavanje odnosa s kolegama na fakultetu i izvan njega. Mnogima upisivanje fakulteta znači i odvajanje od kruga prijatelja iz srednje škole, osobito ako su, upisivanjem na fakultet, morali promijeniti boravište. Činjenica da se rjeđe viđaju sa svojim prijateljima može mnogim studentima predstavljati problem i dovesti do osjećaja usamljenosti. Najčešće je to privremeno dok ne steknu novi krug prijatelja na fakultetu i nauče održavati odnose sa starima iako ih rjeđe vide. Međutim, neki studenti se mogu osjećati nervozno i nesigurno u situacijama kada trebaju upoznati nove ljude, započeti razgovor, pozvati ih na druženje i slično. Važno je znati da su takvi osjećaji vrlo prirodni te da ih mnogi ljudi, bar povremeno, osjećaju. Najčešće je riječ o tome da dugo nisu bili u situaciji da moraju upoznavati nove osobe i stvarati nove odnose te nemaju iskustva u tome. Taj se osjećaj, najčešće, smanjuje kako osoba sve više ulazi u različite situacije i uviđa pozitivne reakcije drugih. Međutim, ponekad su ti osjećaji dovoljno intenzivni i ustrajni da sprječavaju osobu da se uključi u različite socijalne aktivnosti, najčešće zbog straha da neće biti prihvaćena ili da će se osramotiti. U tom se slučaju, najvjerojatnije, radi o većem ili manjem stupnju socijalne anksioznosti koja može ugroziti socijalnu prilagodbu studenata i najbolje je poduzeti neke korake kako bi se naučili nositi s njom.

Emocionalna prilagodba
Konačno, prilagodba na studij uključuje i emocionalnu prilagodbu. Ona podrazumijeva kako se osoba općenito osjeća, koliko je ukupno zadovoljna sobom i svojim životom, kakvo joj je samopoštovanje, postoje li neki simptomi (primjerice anksioznosti i depresivnosti), koliko je pod stresom, kako se nosi s njime, ima li zdravstvenih tegoba i slično. Prema tomu, emocionalna je prilagodba vrlo širok pojam i odnosi se na ukupnu dobrobit studenata. Ovisi o mnogim čimbenicima kao što su prethodna iskustva, socijalna potpora, način razmišljanja, vještine i slično. Bitno je naglasiti da i emocionalna prilagodba može biti promjenjiva, odnosno osoba se može u nekim razdobljima osjećati bolje, a u nekima lošije. Ako su to privremene promjene i osoba se dobro nosi s njima, u smislu da se ima komu povjeriti i zna kako si pomoći, onda, najvjerojatnije, nema razloga za zabrinutost. Međutim, kao što je već spomenuto, ako to dulje potraje i ne pokazuje smanjivanje s vremenom, onda je najbolje potražiti pomoć.

Na kraju, korisno je spomenuti i činjenicu da istraživanja i naše iskustvo pokazuju da su za uspjeh na studiju te prilagodbu na studij važniji psihološki čimbenici nego intelektualni. Stoga je važno pratiti i voditi računa o spomenutim čimbenicima kako ne bi došlo do pogrešnih zaključaka o vlastitoj sposobnosti ili vrijednosti. Upisivanje studija donosi mnoge promjene i preuzimanje nove životne uloge, a svaka nova životna uloga sa sobom nosi izazove koje osoba mora nadvladati. Pri tome je potpuno u redu nailaziti na teškoće i povremene neuspjehe kao i tražiti pomoć.
Tomislav Levak
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike