Ekonomija
OBRTNICI O IZMJENAMA ZAKONA

Knežević: Školujemo djecu za burzu rada
Objavljeno 19. rujna, 2019.
Obrazovanje će se provoditi u skladu s potrebama tržišta kojemu nedostaje proizvodnih i ugostiteljskih zanimanja

Nakon što je krajem prošloga tjedna Vlada RH usvojila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, koji je potom upućen i u saborsku proceduru, Obrtnička komora Osječko-baranjske županije odlučila je jučer sazvati konferenciju za novinare na kojoj su izmjene i dopune zakona dočekane u iznimno pozitivnom tonu, dok je glavni fokus bio na dosadašnjem disfunkcionalnom obrazovnom sustavu, bar u kontekstu strukovnih škola.- Provođenjem ovog zakona ostvarili bismo kvalitetnije obrazovanje za mlade obrtnike, čime bismo dobili kvalitetniju radnu snagu spremnu za tržište rada. Ako uzmemo u obzir da je vrijednost poduzetnika proporcionalna kvaliteti njegova proizvoda, surova je činjenica da je obrazovni sustav izbacivao loš proizvod, jer smo u proteklom razdoblju od 2013. godine, kada su ukinute određene ovlasti Hrvatske obrtničke komore, mlade godinama školovali samo za burzu rada - naglasio je Darko Knežević, predsjednik Obrtničke komore OBŽ-a, zadovoljan što bi se HOK-u napokon mogao vratiti dio ovlasti, jer smatra da poduzetnici i obrtnici kao korisnici usluga hrvatskog obrazovnog sustava trebaju biti u mogućnosti iznositi svoje potrebe i prijedloge Ministarstvu znanosti i obrazovanja.


Knežević je pritom istaknuo kako se realna očekivanja poduzetnika često ne poklapaju sa stručnom spremom radnika koji su tek izišli iz srednje škole, za što krivi obrazovni sustav koji je fokusiran na preširoko teorijsko znanje sa samo pokojim satom praktične nastave, dok se s druge strane u istom sustavu stvaraju viškovi u zanimanjima koja nisu tražena, jer se upisne kvote u srednjim školama ne poklapaju s potrebama gospodarstva.


- Poduzetnici često dobivaju mladog zavarivača koji ne zna kako upaliti aparat za zavarivanje, a dok tržište vrvi frizerima i kozmetičarima koji ne mogu pronaći posao, postoji konstantna potreba za proizvodnim i ugostiteljskim zanimanjima - od građevinaca i strojara, do kuhara i konobara. Stoga je mišljenje HOK-a da bi djeca trebala veći dio obrazovanja provesti na praktičnoj nastavi, u obrtničkim radionicama, za što ćemo se, između ostaloga, zalagati kroz provedbu ispita stečenih kompetencija mentora i evidenciju ugovora o naukovanju, dok će izmjene zakona Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta omogućiti utjecaj na strukturu upisa, ali i na formiranje strukovnog kurikuluma za obrtnička zanimanja, čime će se obrazovanje kadrova uskladiti s potrebama gospodarstva - otkriva Knežević.- Izradom strukovnog kurikuluma do sada se bavilo Ministarstvo obrazovanja, na što smo bili iznimno kritični. Naime, ministarstvo i resorni ministar nipošto nemaju dovoljno snage za upravljanje ravnateljima srednjih škola, koji često rade na svoju ruku, formirajući programe na temelju profesora koje trenutačno imaju zaposlene. Činjenica je da strukovne škole primaju učenike za zanimanja koja im je najlakše obrazovati, neovisno o potrebama tržišta, ali to sada trebamo ograničiti te ministarstvo predstaviti kao servis poduzetnika, odnosno sredstvo za provođenje potreba Ministarstva gospodarstva - zaključuje predsjednik Obrtničke komore OBŽ-a, sugerirajući da ministar obrazovanja ne treba biti "sindikalac" i podilaziti nastavnicima, nego osoba koja će se potpuno posvetiti dugo iščekivanoj reformi školstva.


Na kraju konferencije, Knežević je uputio još jednu kritiku ravnateljima strukovnih škola, napominjući da od otprilike 10.000 učenika upisanih na obrtničkim zanimanjima, samo 40 posto ima mogućnost prijave na stipendiju Ministarstva gospodarstva od 18.000 kuna, jer su upisani na jedinstveni model obrazovanja s više praktične, a manje teorijske nastave. Kako kaže, ravnatelji uzimaju preveliku autonomiju te odlučuju koliko će učenika ići prema jedinstvenom, a koliko prema klasičnom modelu, zbog čega većina učenika nema pravo na stipendiju, dok poduzetnici naposljetku dobivaju nedovoljno obrazovanu radnu snagu.Marko Mandić

Rasterećenjima do povratka radnika
Ono što bi u Obrtničkoj komori Osječko-baranjske županije, uz promjene u školstvu, htjeli vidjeti u izmijenjenom Zakonu o obrtu, jest i porezno rasterećenje za obrtnike, prema kojemu će težiti i u budućnosti. - U poreznim rasterećenjima leži potencijal povratka kvalitetnih radnika iz inozemstva, koji ne možemo očekivati samo kroz povećanje plaća, podizanjem cijena svojih usluga i proizvoda, jer to može dovesti do inflacije, nego se moramo okrenuti ulaganjima, jer posljednjih 30 godina nismo ulagali u proizvodnju - vjeruje Darko Knežević, predsjednik Obrtničke komore OBŽ-a.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana