U ponedjeljak su u svim osnovnim školama u Hrvatskoj počeli nacionalni ispiti. Prvi je na redu bio ispit iz hrvatskog jezika, a pisali su ga učenici četvrtih razreda. Kako je to izgledalo, provjerili smo u Osnovnoj školi Frana Krste Frankopana u Osijeku.

Test se ne ocjenjuje

Ispit je počinjao u 9 sati, a u 8.30 uzbuđeni su učenici četvrtih razreda stajali ispred svojih učionica. Kada su ušli u učionicu, potražili su školsku klupu na kojoj je bilo napisano njihovo ime. Klupe su morale biti prazne, dakle, učenici su morali prethodno odložiti svoje jakne, školske torbe, pernice, mobitele, pametne satove i tablete. Dežurne su im učiteljice podijelile ispitne materijale, a točno u 9 sati počelo je pisanje testa iz hrvatskog jezika.

- Dobili smo detaljne upute od Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) koji provodi nacionalne ispite. Novost je da ove školske godine, umjesto u eksperimentalnim školama, kao što je to bilo prošle godine, ispite pišu svi učenici četvrtih razreda osnovne škole u Hrvatskoj, njih oko 37.000. Ispiti se pišu tri dana, do 8. ožujka, i to iz hrvatskog jezika, jezika nacionalnih manjina (za učenike koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina), matematike te prirode i društva - kaže Antun Ptičar, ravnatelj OŠ Frana Krste Frankopana.

Cilj je nacionalnih ispita pridonijeti uspostavi usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja te sustava kvalitete. S obzirom na to, u uputama se NCVVO-a navodi da učenike nije potrebno pripremati za pisanje nacionalnih ispita.

- To je test koji se ne ocjenjuje, stavlja se bilješka u e-Dnevnik, ali to ne utječe na konačnu ocjenu. Naime, rezultat ispita dobar je orijentir za učitelja, da vidi što učenik ne zna te kako bi "pojačao" znanje koje učeniku nedostaje - objašnjava ravnatelj Ptičar.

U toj su osječkoj školi ispit iz hrvatskog jezika polagala 53 učenika iz tri razredna odjela. Njihove razrednice, učiteljice Ana Mrđanović, Darija Jurašek i Ivka Mihaljević, kažu da su djeca dobro raspoložena, nema nervoze ni stresa, te da ispit nisu shvatila olako, ali ni kao opterećenje.

Testovi su stigli u školu u petak, zapakirani u najlonske vrećice, a učenici su ih otvorili tek prije početka pisanja. Hrvatski jezik ujedno je ispit koji traje najduže. Naime, početak je pisanja ispita u 9 sati (u svim školama u Hrvatskoj piše se u isto vrijeme), i prvi dio ispita piše se do 10.15, slijedi stanka od pola sata, a zatim u 10.45 počinje drugi dio ispita, koji traje do 11.45.

Prije početka pisanja ispita iz hrvatskog jezika ravnatelj Ptičar ohrabrio je četvrtaše. "Jeste li spremni?" zapitao ih je. Bilo je više odgovora "Da" nego "Ne". "To je test kao i svaki drugi. Ne morate se žuriti, imate dovoljno vremena. Dobro pročitajte zadatak, razmislite i tek onda pišite. Samo polako i bit će sve u redu. Sretno!" poručio im je ravnatelj.

Podsjetimo, provedba nacionalnih ispita počela je eksperimentalno u 81 školi, a ove se godine provodi u svim školama u Hrvatskoj i pišu ih učenici četvrtih i osmih razreda. Nakon četvrtaša od 11. ožujka nacionalne će ispite pisati 40.760 učenika osmih razreda. Nakon prvog ispita iz hrvatskog jezika oni će pisati ispite iz prvog stranog jezika (13. ožujka), matematike (15. ožujka), biologije (19. ožujka) te fizike (21. ožujka). Slijedi ispit iz povijesti (25. ožujka), geografije (26. ožujka) te kemije 27. ožujka.

Nužni i važni

Prema preporuci NCVVO-a škole ne bi trebale organizirati druge aktivnosti u dane pisanja nacionalnih ispita, a učenici tog dana ne bi trebali imati druge pisane ili usmene provjere. Izostanak s ispita morat će se opravdati, no učenik ga neće morati naknadno pisati.

Premda u javnosti postoje polemike jesu li nacionalni ispiti potrebni ili nisu, a mnogi ih nazivaju i "malom maturom", ravnatelj Antun Ptičar o tome ne dvoji. "Smatram da su nacionalni ispiti potrebni i važni. Stoga sam za to sam da se nacionalni ispiti uvedu kao obvezni i da to bude jedan od kriterija za upis u srednju školu. Na taj bi se način smanjio pritisak roditelja na ocjenu, na djecu i na učitelje, a vidjelo bi se i kakvo je znanje učenika stečeno od petog do osmog razreda", zaključuje ravnatelj Ptičar.

S njim se slaže i pedagoginja Ana Petrović: "Smatram da su nacionalni ispiti stresni za učenike i učitelje. No, s druge strane, oni su poželjni, jer učenici mogu vidjeti na kojoj su razini znanja. Ujedno, ispit učiteljima daje dobru povratnu informaciju da vide gdje su s obzirom na odgojno-obrazovne ishode, tako da mogu modificirati svoje metode, unaprijediti ih i imati bolja postignuća." n