U ponedjeljak će glasovanjem o raspravljenim točkama dnevnog reda završiti jesensko zasjedanja Hrvatskog sabora i zastupnici će otići na jednomjesečni odmor, što im ga je omogućio Ustav. Dakle, ni idućih mjesec dana neće doći do pomaka u postupcima izbora predsjednika Vrhovnog suda i troje ustavnih sudaca. Oba su procesa pokrenuta prije ljeta, prvi još u travnju, ali, eto, neće biti okončani u 2025. godini. Jednostavno su zapeli u živom blatu hrvatske politike, i to malo koga više uzbuđuje.

Tajni dokument

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić umro je početkom ožujka, Državno sudbeno vijeće je Gordanu Jalšovečki ovlastilo da u Vrhovnom sudu obavlja poslove sudske uprave, a 2. travnja i raspisalo javni poziv za novog predsjednika. Stigle su kandidature Sandre Artuković Kunšt, Šime Savića i Silvije Sunčane Stubičar, a predsjednik Zoran Milanović odlučio je Saboru predložiti zamjenicu ministra pravosuđa u Vladi u koju je on vodio. Premijer Andrej Plenković je, međutim, odbio Sandru Artuković Kunšt i ona je ostala bez potrebne podrške zastupnika.

Uslijedio je 4. srpnja i drugi javni poziv, koji je DSV poništio, a da jedina prijavljena Aleksandra Maganić nije ni stigla do Sabora, štoviše, o njoj nisu ni dali mišljenje Opća sjednica Vrhovnog suda i Odbor za pravosuđe. Plenković jako zamjera DSV-u što je javni poziv poništio premda Milanović, koji nije htio predložiti profesoricu na zagrebačkom Pravnom fakultetu, nije zatražio ta neobvezujuća mišljenja.

U sklopu trećeg javnog poziva svoj su životopis i program rada DSV-u poslali Mirta Matić, Aleksandra Maganić i Šime Savić. Budući da je sutkinja Visokog trgovačkog suda Mirta Matić učinila to u dogovoru s Milanovićem, a on tvrdi i s Plenkovićem, predsjednik Republike je o njoj, kao i o dvoje preostalih kandidata, zatražio mišljenje dvaju tijela. Opća sjednica Vrhovnog suda se 28. listopada pozitivno očitovala o Mirti Matić, ali Odbor za pravosuđe nikako da usvoji mišljenje. Predsjednik Odbora Nikola Grmoji je oklijevao, onda se i obratio USKOK-u s molbom za objašnjenje je li Mirta Matić, kao što su izvijestili pojedini mediji, zaista 2019. sestri bivšeg supruga prenijela informaciju da se on nalazi pod policijskim mjerama. Dobio je klasificirani odgovor USKOK-a, a 1. prosinca su na sjednici Odbora za pravosuđe saslušani pretendenti na poziciju predsjednika Vrhovnog suda i to je sve za ovu godinu. HDZ-ova većina u Odboru odgodila je glasovanje o mišljenju o njima dok se svi zastupnici ne upoznaju s tajnim dokumentom.

- Sada više i nemamo kada održati sjednicu, ona će biti u siječnju, poslije stanke - rekao nam je jučer Grmoja.

Malo je vjerojatno da je Gordana Jalšovački mislila da će tako dugo administrativno upravljati Vrhovnim sudom.

Nikome se ne žuri

Što se tiče Ustavnog suda, stvar zapravo teče sasvim očekivano. Miroslavu Šerparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu istekao je osmogodišnji mandat, ali im je, sukladno s Ustavom, produljen za najviše šest mjeseci, znači do sredine travnja, te HDZ trenutačno, jer ima postojanu većinu u Ustavnom sudu, nema interesa za žurbu. Jednako kao ni lijevo-liberalna oporba, koja se nada da će poslije odlaska Šeparovića, Arlovića i Selaneca omjer u Ustavnom sud biti - 5:5.

Odbor za Ustav, na čelu s HDZ-ovcem Ivanom Malenicom, donio je 9. srpnja odluku o raspisivanju javnog poziva za ustavne suce, na način da je on u Narodnim novinama objavljen tek 1. rujna. Nije bila velika navala na tri mjesta u Ustavnom sudu koja će uskoro biti prazna, prijavilo se 13 pravnika i zastupnici su s njima, na sjednici Odbora za Ustav, razgovarali 13. studenoga. Od tada se apsolutno ništa nije dogodilo.

- Čekamo da nam se jave iz HDZ-a - kazao nam je jučer Saša Đujić, koji je u SDP-u zadužen za pregovore o izboru ustavnih sudaca. Oni bi mogli započeti negdje u veljači, kada će javnost već i zaboraviti tko se sve kandidirao.