DAN POLJA PŠENICE I JEČMA
Klimatski ekstremi izazov su za sjemenare i oplemenjivače
Svaka druga njiva u Hrvatskoj zasijana je sjemenom s Poljoprivrednog instituta Osijek
U organizaciji Poljoprivrednog instituta Osijek održana je tradicionalna manifestacija Dan polja pšenice i ječma. Ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, prof. dr. sc. Zvonimir Zdunić, naglasio je kako smo svjedoci sve češćih klimatskih ekstrema, a u konačnici i trajnih klimatskih promjena, što je golem izazov za sjemenare i oplemenjivače.
Rana žetva
“Godina je bila teška i za oplemenjivače i za sjemenare, sve veći vremenski ekscesi čine određeni pritisak na naše oplemenjivače da stvaraju sortiment koji je ranozreliji od postojećeg a da pri tome ne gubi na kvaliteti i visini prinosa. To je pomalo kontradiktorno, no kvalitetnim genetskim rekombinacijama u samom križanju na polju može se doći do takvog sortimenta. S obzirom na to da je Institut u ovom poslu 145 godina kontinuirano, radimo to uspješno, a o tome govori i naš status na tržištu, gdje je svaka druga njiva u Hrvatskoj na kojoj se sije ječam ili pšenica zasijana sjemenom s Poljoprivrednog instituta Osijek", naglasio je Zdunić, te dodao kako se Institut uspješno povezao i sa zemljama Dalekog istoka, ali i sjeverne Afrike, s Marokom i Alžirom.
Danu polja pšenice i ječma nazočio je i zamjenik osječko-baranjskog župana Josip Miletić, koji je naglasio kako je pravo zadovoljstvo imati takvu sjemenarsku kuću kao što je Poljoprivredni institut Osijek. "Svaka zemlja nastoji osigurati samodostatnost u različitim segmentima života, pa tako i u proizvodnji hrane. Zaista možemo biti sretni što imamo ovakav institut, koji je osigurao samodostatnost u proizvodnji sjemena, a u velikom postotku i sortiment za izvoz na svjetsko tržište. Istodobno možemo biti sretni što imamo u Osijeku dva fakulteta, Prehrambeno tehnološki i Fakultet agrobiotehničkih znanosti, gdje naši studenti mogu naučiti i u konačnici primijeniti sve ono što trebaju znati u proizvodnji hrane i poljoprivrednih kultura", naglasio je dožupan Miletić.
O prognozama ovogodišnjeg uroda govorili su izravni proizvođači. Bit će ovo jedna od najranijih žetvi strnih žitarica - bude li vrijeme dopustilo, ječam će se skidati već ovog vikenda, dok se žetva pšenice očekuje za oko dva tjedna. Procjene prinosa, koji će zasigurno biti izdašniji nego lani, zasada obećavaju, a rastu i otkupne cijene. Bio je to zaključak na tradicionalnom Danu polja pšenice i ječma osječkog Poljoprivrednog instituta, koji se održava svake godine krajem svibnja ili početkom lipnja, ovisno o vremenu zriobe pšenice i ječma.
Očekivani prinosi
Kako nam je rekao ratar Ivica Medved iz Duge Međe, "ozime kulture sada su u u dobrom stanju, bez obzira na sve ono što se događalo početkom godine. Zbog toplinskog vala i aktualnih klimatskih promjena vegetacija je počela ranije nego inače, krenule su i bolesti, pa smo morali ranije krenuti u zaštitu prihranom". Dugo sušno razdoblje obeshrabrilo je poljoprivrednike, no posljednja je kiša, kako kaže Medved, bila spas u zadnji čas. "Posljednja je kiša zaustavila dozrijevanje, produžila vegetaciju i, kao, omogućila biljci da se 'posveti' nalijevanju zrna, da dobije neku količini i kvalitetu", kaže. Iako ratari oprezno procjenjuju moguće prinose sve dok kombajni ne uđu u njive, prognoze se kreću od sedam do deset tona po hektaru.
Mladi Tomislav Brlošić iz Piškorevaca kaže kako su očekivani prinosi pšenice u Đakovštini od šest do osam tona po hektaru, a deset tona u Baranji. Očekivani su prinosi ječma od pet do sedam tonu po hektaru. Raste i otkupna cijena, što također zadovoljava proizvođače, koji se nadaju zadržavanju takvog trenda. No, s obzirom na to da Hrvatska proizvodi i dvostruko više pšenice o svojih potreba, valja se usmjeriti na kvalitetu, što uspješno čini erdutski poljoprivrednik Stjepan Zorić. "Tražimo rješenja u kvalitativnom smislu. Vidimo da u Hrvatskoj moramo smanjiti proizvodnju pšenice, jer nismo sposobni biti konkurentni u toj proizvodnji. Ipak, za onaj dio koji moramo proizvoditi gledamo da to budu visokokvalitetne sorte, možda nekakvi durumi. Možda nam je upravo to šansa za konkurentnost na europskom tržištu i mi u tom smjeru tražimo rješenja, pa imamo i poboljšivače", ističe.