Spolni odgoj u školama
Seksualna je edukacija i nedostatna i nekvalitetna
Maturantica: Većinu sam podataka prikupila na internetu i od prijateljica. U školi samo nazivi spolno prenosivih infekcija
Dok je posljednje istraživanje HZJZ-a o spolnom i reproduktivnom zdravlju mladih pokazalo poraznu praksu učestalog stupanja tinejdžera u nezaštićene spolne odnose pod utjecajem alkohola i droga, učenici svjedoče o tome da je edukacija o tom segmentu ljudskog zdravlja u školama apsolutno nedostatna.
- U osnovnoj školi učili smo nešto osnovno o načinima kontracepcije. Sjećam se da smo imali slike i nazive kontracepcijskih sredstava, to je nešto što naštrebaš za ispit. Rečeno je da postoje četiri vrste kontracepcije, da se mogu uzeti tablete, ali ništa više o njima, da postoji spirala, muški i ženski kondom, i to je to. U srednjoj školi bilo je slično, ništa šire nego u osnovnoj školi. Spominjale su se i spolno prenosive infekcije, samo jednom u četiri godine, a učili smo to otprilike kao što smo učili vrste stabala u Hrvatskoj; koje sve vrste infekcija postoje, i to je to - prepričava maturantica Marina sadržaj informacija o spolnosti koje je dobila tijekom dosadašnjeg obrazovanja.
Spolni odgoj u školama definitivno je nedovoljan, smatra, a većinu informacija o takvim temama prikupila je na internetu ili od svojih prijateljica.
U obrazovnom sustavu spolni je odgoj danas zastupljen u međupredmetnoj temi "Zdravlje", zamišljenoj tako da se provodi kroz više predmeta i obuhvati različite segmente zdravlja. Za teme seksualnosti tu, očito, nema mnogo mjesta.
- Na nacionalnom nivou imamo međupredmetnu temu Zdravlje, koja niti se provodi niti se dotiče svih tema koje su važne za seksualnost i reproduktivno zdravlje. Imamo nešto malo takvih tema u biologiji, ali to se sve uglavnom svodi na reprodukciju. Malo se time bavi i vjeronauk, dakle ono što je u školama je nedostatno, neadekvatno, nekvalitetno - tvrdi Nataša Bijelić iz udruge CESI, koja je nedavno pokrenula kampanju za uvođenje seksualne edukacije u zagrebačke škole.
Da srednjoškolci u Hrvatskoj nemaju pristup sveobuhvantnom seksualnom obrazovanju, što ima negativne posljedice na njihovo zdravlje, argumentiraju, među ostalim, podatkom da je u 2022. godini zabilježeno 656 porođaja adolescentica od 15 do 19 godina, a 186 djevojaka do 19 godina abortusom je prekinulo neželjenu trudnoću.
Prva kampanja CESI-ja iz 2021. godine završila je neuspjehom, a resorno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja dalo do znanja da ne planira uvođenje seksualne edukacije u škole jer je za njih ono što danas postoji u školama posve dovoljno i adekvatno. Budući da na nacionalnom nivou nema interesa ni volje da se spolni odgoj uvede u škole, CESI je krenuo sa zagovaračkom inicijativom prema Gradu Zagrebu te su i dobili pozitivan odgovor jer se u glavnom gradu priprema plan uvođenja izvannastavnog programa Zdravlje, koji će obuhvatiti i seksualnu edukaciju. Drugim se lokalnim vlastima nisu ni obraćali. U Zagrebu bi spolni odgoj, kaže, trebao biti izvannastavna aktivnost koju će provoditi posebno educirane osobe, koje su motivirane i žele to raditi. To, dodaje, nikako ne bi smjela biti prisila za nastavnike ili način za popunjavanje satnice.
Sličnu su kampanju u tri županije (Primorsko-goranskoj, Sisačko-moslavačkoj i Varaždinskoj) provele udruge PaRiter, SOS Rijeka, Delta i LORI. Istraživali su potrebe učenika, roditelja i nastavničkog osoblja za uvođenje cjelovite seksualne edukacije. Ipak, kažu, do toga je još dalek put.
- Ne postoji plan na nacionalnoj razini, tako da je na svakoj županiji zasebno da vidi može li što na svom području. Primorsko-goranska županija tu je najbolja. Grad Rijeka je pokrenuo razradu kurikuluma za zdravstveni odgoj, što bi bio neki prvi korak. Ali to bi trebalo ići s nacionalne razine, da se pokaže politička volja za to - zaključuje Čargonja.
Prema istraživanju koje su proveli, u školskim je kurikulumima od 1250 pronađenih sadržaja šire povezanih s cjelovitom seksualnom edukacijom samo 13 posto specifično vezano uz seksualni odgoj, pri čemu srednje škole imaju veći udio specifičnih sadržaja, oko 20 posto, a osnovne škole tek šest posto.