NATO nikada nije bio snažniji, ali rat u Ukrajini i mogući povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću prijete tom savezu osnovanom prije 75 godina, točnije, 4. travnja 1949., kao protuteža Sovjetskom Savezu. Tada su čelnici 12 država sjeverne Amerike i Europe potpisale u Washingtonu ugovor kojim je osnovana Organizacija sjevernoatlantskog ugovora (NATO).

NATO je na kraju Hladnog rata ostao bez neprijatelja, okrenuvši se novom pozivu i misijama. Mnogi su svojedobno postavljali pitanja o budućnosti NATO-a. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je prije pet godina da je u "stanju moždane smrti". Dvije godine poslije Sjevernoatlantski savez doživio je i poniženje katastrofalnog povlačenja iz Afganistana. Ruska invazija na Ukrajinu 2022. "probudit" će ga "najgorom vrstom elektrošoka", kaže Macron. Zabrinute za svoju sigurnost, Finska i Švedska odrekle su se zbog toga desetljetne neutralnosti i pridružile se NATO-u, koji sada ima 32 članice.

NATO je ponovno pronašao svojeg starog neprijatelja: rusku prijetnju. Štoviše, ona se na ukrajinskim bojištima pokazuje sve opasnijom. Pobjeda Rusije za NATO nije opcija, čak i ako nije izravno angažiran na bojištu. Poraz Ukrajine učinio bi "svijet opasnijim", a Europu "ranjivijom", uporno upozorava glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. "Povećao bi rizik od nepopustljivije Rusije", dodao je James Black, stručnjak pri Korporaciji Rand u Londonu. "Sljedećih mjeseci Rusija će nastojati postići maksimum na bojištu, prije mogućeg povratka Trumpa u Bijelu kuću", smatra jedan diplomat NATO-a. Najozbiljnija prijetnja, naime, možda ne dolazi s istoka, nego sa zapada. Mogući povratak Trumpa na čelo SAD-a, koji daleko najviše pridonosi NATO-u, opsjeda poput duha dužnosnike u Bruxellesu, premda, službeno, o tome nitko ne govori. "Problem s Trumpom nisu toliko njegove ideje koliko njegova nepredvidljivost. Dovoljan je jedan tvit ili izjava da posiju sumnju u američku predanost saveznicima i oslabe cijeli Savez", ističe Camille Grand, bivši pomoćnik glavnog tajnika NATO-a, sada stručnjak pri Europskom vijeću za vanjske poslove (ECFR). S Trumpom ili bez njega, "postoji realan rizik da SAD bude manje pouzdan i oklijeva preuzeti vodstvo", smatra Black.

Pomoć od gotovo 60 milijardi američkih dolara Ukrajini, koliko je obećao demokrat Jose Biden, još blokiraju republikanci u Kongresu. U budućnosti "NATO će biti više europski", smatra Grand, prema kojem je neizbježno da Europljani više uzmu svoju sigurnost u svoje ruke. Savez će također biti sigurno više azijski. SAD će se sve više usredotočiti na Kinu, objasnio je, i trebat će "dokazati svoj doprinos u natjecanju s Kinom" angažirajući se više u području, primjerice, kibernetike, svemira i tehnologije.

Na svoju 75. godišnjicu NATO će održati dvodnevni sastanak ministra vanjskih poslova članica. "NATO mora osigurati pouzdanu i predvidljivu sigurnosnu pomoć Ukrajini na duži rok kako bi manje ovisila o kratkoročnim dobrovoljnim doprinosima, a više se oslanjala na institucionaliziranu i predvidljiviju obvezu Saveza", ističe glavni tajnik Stoltenberg. Kaže da će razgovarati o tome da NATO preuzme veću odgovornost u koordiniranju nabave vojne opreme i osposobljavanju ukrajinske vojske, kao i o višegodišnjem financijskom doprinosu pomoći Ukrajini. Nije želio potvrditi da će se razgovarati o paketu od 100 milijardi eura za sljedećih pet godina kako bi se osigurala sigurna pomoć Ukrajini ako bude političkih promjena.

Stoltenberg kaže da na sastanku ne treba očekivati konačnu odluku o tome, ali da se suglasnost može očekivati na samitu NATO-a u srpnju. n