Na istočnoj, neparnoj strani Županijske ulice, na potezu između Ulice Hrvatske Republike i Gundulićeve, nalazi se poluruševna secesijska prizemnica s nekoliko preostalih dućanskih izloga. Sredinom 19. stoljeća na mjestu ove kuće stajala je nekretnina koja je bila u vlasništvu udovice Kate Prukner, koja je kao vlasnica dviju kuća na toj lokaciji zabilježena i 1874. godine. Krajem 19. stoljeća kao vlasnici tih nekretnina, i dalje na dva kućna broja, navode se Sigmund, Žiga, Berger i Ana Berger, rođena Löwy. Isti je bračni par bio vlasnikom, sada već jedne iznimno duge, kuće i 1911. godine.

Osječki je trgovac žitom Sigmund Berger rođen 1873. u Bonyhádu, malom mjestu u mađarskoj županiji Tolna, a umro je u Osijeku 9. prosinca 1923. godini u 50. godini života. Pred kraj 19. stoljeća Sigmund, Žiga, Berger oženio se Osječankom Anom Löwy, koja je rođena u Osijeku 1881., gdje je i umrla 1958. godine. U braku su imali kćer Josefu, Josipu, koja je rođena 1900. godine u Osijeku. Josipa Berger udala se 1. lipnja 1930. godine u Beču za Riharda Kreizingera. Posmrtni ostaci Sigmunda i Ane Berger te njihove kćeri Josipe Berger Kreizinger počivaju na osječkom gornjogradskom Židovskom groblju, među brojnim njihovim precima.

Kuća Berger u Županijskj ulici

GRGUR MARKO IVANKOVIĆ

Godine 1909. Sigmund i Ana povjerili su projektiranje svoje nove prizemne stambeno-trgovačke kuće osječkom graditelju Anti Slavičeku, koji ju je osmislio u secesijskom stilu. Od ove je izdužene prizemnice do danas ostao tek djelić kuće, a i dekoracija pročelja sačuvana je gotovo samo u tragovima. Ostatak pročelja kuće obuhvaća plitki rizalit u kojemu je smješten veliki izlog, te dva izloga u dijelu nekadašnjeg središnjeg dijela pročelja kuće. Originalna štukodekoracija pročelja sačuvana je samo iznad visine izloga. Rizalit se probija iznad visine krovnog vijenca kuća, a u njegovoj se atici još naziru tragovi plitkog reljefa čiji je motiv veliki jedrenjak kao simbol pomorske trgovine kojom su se iz dalekih zemalja u Europu dovozili začini. Dućanski je izlog, ispod reljefa broda, bio zaključen natprozornikom sa zaglavnim kamenom u obliku apliciranog grba čije je središnje polje ukrašeno s tri ukrižena žitna klasa. Ovi dekorativni elementi pročelja kuće u potpunom su suglasju s poslovanjem vlasnika trgovačke agenture za prodaju žitarica i trgovine začina i delicija koje su preko njega, iz njegove trgovine, stizale i u domove Osječana. Na kapitelima tek nekolicine sačuvanih lezena zidne površine središnjeg dijela pročelja nalaze se četiri sačuvane lisičje glave koje proviruju iz lisnatih grana koje predstavljaju njihovo prirodno okruženje. Ispod krovnog vijenca cijelom se širinom pročelja među rizalitima, od kojih je do danas sačuvan samo lijevi, proteže niz vitkih keramičkih konzola koje su stilizirani prikazi izvijenih zmijskih tijela s glavama iz čijih otvorenih usta, preko zubi izviruju isplaženi zmijski jezici. Prema načinu stilizacije najvjerojatnije je riječ o kobrama, čije se pojavljivanje na pročelju kuće u kojoj se prodavala kolonijalna roba iz Indije, u koju su se iz Slavonije izvozile žitarice, a uvozili začini i egzotično voće, nije nimalo neobično.

Ova se prizemnica sastojala od deset soba, šest kuhinja, dvije pisarnice, četiri dućana i sedamnaest nusprostorija, a danas je polusrušena i neopravdano zapuštenog pročelja. Zanimljivo je za napomenuti da se ovi zmijski likovi, kao i žitno klasje, uklapaju u secesijsko stvaralaštvo osječkog graditelja Ante Slavičeka, koji je u Osijeku, na još nekoliko kuća zamislio, i ostvario, reljefe s motivima krokodila, leptira i žaba, te palmeta, maka i drugog stiliziranog bilja.