Sjeverna, parna, strana nekoć Duge, a od 1905. godine Strossmayerove ulice sastojala se donedavno uglavnom od prizemnih i jednokatnih kuća sagrađenih u stilu historicizma i secesije. Ta je neobična i nekoherentna, ali šarmantna ulična vizura uništena rušenjem niza prizemnica na mjestu kojih su nastale višekatnice koje nisu pratile naslijeđenu urbanističku matricu te povijesne osječke ulice, formirane još krajem 17. stoljeća.

Na gotovo sredini uličnog niza, od Ribarske ulice do barokne crkve sv. Roka, nalazi se prekrasna visokoprizemna historicistička kuća koja je bila pošteđena rušenja u vrijeme socijalističke urbane obnove grada, kada su srušene brojne kulturno-povijesno i arhitektonsko-stilski vrijedne i zanimljive kuće. Na mjestu te prizemnice još su se sredinom 19. stoljeća nalazile dvije prizemnice izduženih tlocrta užom stranom i trokutastim zabatom okrenutim ulici. Kao vlasnik nekretnina na toj lokaciji u vrijeme bidermajera naznačen je Ni(kola) Martin, a 1863. kao vlasnik se vodi Antun Bačer. Pretkraj 19. stoljeća kao vlasnica kuće upisana je Terez Pfeiffer. Njezino je vlasništvo potvrđeno i u Skrižaljci podataka o broju zgrada, stanova i prostorija i stanarima grada Osijeka iz 1911. godine. Ondje se kao vlasnica kuće navodi Tereza barunica Pfeiffer, a kuća se navodi kao prizemnica koja se sastoji od 11 soba, tri kuhinje, jedne staje i 12 nusprostorija. U sklopu kuće bila su tri stana, od kojih je jedan bio jednosoban, jedan četverosoban i jedan šesterosoban, a u kući je živjelo osam osoba. Kuća je “L” tlocrta, pri čemu je dvorišno krilo znatno duže od uličnoga. Pročelje je kuće vrlo jednostavno ukrašeno četirima dvokrilnim prozorima s dvokrilnom oberlihtima i bočno desno smještenim kolnim ulazom koji i danas krase drvene vratnice s geometrisjki složenim sustavom uklada, koje cijeloj kući daju osobit ugođaj. Nad vratnicama se nalazi polukružno zaključeni ostakljeni oberliht ukrašen elegantnom historicistički oblikovanom kovanom rešetkom.

Kuća Pfeiffer u Strossmayerovoj, nekadašnjoj Dugoj ulici

GRGUR MARKO IVANKOVIĆ

Kuća je svoj današnji oblik dobila 1898., a autor joj je graditelj Caspar Klemm. Barunica Terezija Pfeiffer, rođena Jäger, kći slavnog osječkog veletrgovca drvima i velikog dobrotvora Lorenza Jägera, rođena je 1868. u Osijeku, a u braku s barunom Leopoldom Pfeifferom (vjenčali su se 1886.) imala je sinove Kolomana i Erwina, koji su obojica rođeni u Osijeku. Leopoldov otac, veleposjednik Carl Leopold Pfeiffer, rođen je 1834. u Sopronu, a barunski naslov dodijelio mu je 1903. godine austro-ugarski car i hrvatski kralj Franjo Josip I. Pfeifferovi su kao veleposjednici i poznati veletrgovci svinjama u Ugarskoj od sredine 19. stoljeća počeli otkupljivati uzorna gospodarstva u Slavoniji, osobito u osječkoj okolici. Tako su od baruna Adamovića kupili pustaru Orlovnjak, na kojoj su 1856. sagradili ljetnikovac, a od plemićke obitelji Mihalović pustaru Bezenica, obje nedaleko od Osijeka. Na tim su se pustarama, između ostaloga, osobito intenzivno bavili uzgojem i križanjem svinjskih pasmina, te su 1870-ih uzgojili posebnu vrstu crne slavonske svinje pfeiffericu, koja je kao pasmina priznata 1873. na Svjetskoj izložbi u Beču, gdje je ujedno dobila i zlatnu medalju za kvalitetu. Njihova je novoutemeljena svinjska pasmina postala toliki ponos Kraljevine Hrvatske i Slavonije da je Gospodarski odjel Zemaljske vlade 1899. naručio od kipara Roberta Frangeša Mihanovića izradu skulpture pfeifferice koja je godinu dana poslije, 1900., bila izložena na Svjetskoj izložbi u Parizu, gdje je dobila zlatnu medalju. Osim intenzivnim i inovativnim uzgojem svinja Pfeiffer je imao i ergelu konja, koju je nakon smrti Carla Leopolda Pfeiffera kupio osječki veleposjednik Ferdinand Speiser. Carl Leopold Pfeiffer osnovao je 1875. i ergelu konja na pustari Dios-Szeles, koju je naslijedio njegov nećak Otto Pfeiffer, a nakon njegove smrti njegova udovica Irena Pfeiffer, te njihov sin Gabor. Na pustari Donji Orlovnjak Pfeifferovi su uzgajali ovce, a na pustari Gornji Orlovnjak izgradili su ciglanu, na čijim su ciglama utisnuti inicijali “C. L. P.”, osnivača i vlasnika ciglane Carla Leopolda Pfeiffera. n