Kolumne
Grgur Vremeplovac Piše: Grgur Ivanković
Oltarna pala sv. Antuna nastala u ateljeu slikara Ferenca Xavéra Falkonera
Datum objave: 14. lipnja, 2021.

Sveti Antun jedan je od najštovanijih osječkih svetaca. Osječanima se toliko omilio da su baroknu franjevačku crkvu Uznesenja Svetog Križa od milja prekrstili u crkvu svetog Ante. On je svetac koji na osječke ulice, od najranijih jutarnjih do kasnih večernjih sati, izmami rijeke ljudi koji se u tihim neformalnim kolonama slijevaju u Tvrđu pokloniti se svecu, neformalnom zaštitniku grada. Oltar svetog Antuna Padovanskog u franjevačkoj crkvi podignut je 1732. godine prema želji, i sredstvima, kapetana Antonia grofa Al Gaudente, jer je prema legendi sveti Antun zaslužan za pobjedu kršćanske vojske u bitci kod Lepanta.

Unutar drvenog polikromiranog baroknog oltara nalazi se oltarna pala s prikazom svetog Antuna koji u naručju desne ruke drži malog Isusa, a u lijevoj cvijet ljiljana, koji mu je jedan od glavnih atributa. Oltarnu palu flankiranu lezenama i stupovima krase i barokne pozlaćene skulpture sv. Kolomana iz Irske, i svetog Ivana Nepomuka, sveca čiji se kip nalazio u javom prostoru svakog dijela grada Osijeka.

Slika izrađena tehnikom ulja na platnu nastala je 1770. godine, u ateljeu budimskog slikara Ferenca Xavéra Falkonera. Ovu je slikarsku radionicu u Budi utemeljio Georg Falkoner, koji je rođen 1646., u Škotskoj, a umro u Budi 1741., a slikar Ferenc rođen je u Budi 8. srpnja 1737., gdje je i umro 20. travnja 1792. godine. Slikarstvo je studirao na uglednoj bečkoj Akademiji likovnih umjetnosti u razdoblju od 1756. do 1759. godine, nakon čega se vratio u rodnu Budu. Ondje je preuzeo obiteljsku umjetničku radionicu koja je bila smještena u njegovoj baroknoj uglovnoj jednokatnici, u budimskom gradu, koju je početkom18. stoljeća za svoje potrebe sagradio budimski kipar Anton Horger.

Osječka oltarna pala sv. Antuna, visoka 217 i široka 106 centimetara, gotovo jednake je veličine i godine nastanka kao i Falkonerova oltarna pala s prikazom zaruka sv. Katarine, koja se također nalazi u ovoj osječkoj franjevačkoj crkvi.

Sveti Antun Padovanski rođen je u Lisabonu u 13. stoljeću. Prvotno je stupio u red svetog Augustina, no nakon saznanja o čudima svetog Franje uputio se u Assisi upoznati osnivača novog, franjevačkog reda. Iako u početku sumnjičav u Antunove sposobnosti, sv. Franjo oduševio se Antunovim propovjedničkim darom te mu povjerio rad na odgoju unutar franjevačkog reda. Obdaren govorničkim sposobnostima ubrzo je postao omiljen među vjernicima, što je ostao do danas. Svoje je znanje prenosio predavanjima u Bologni, Montpellieru, Toulousi i Padovi, gdje je i umro u trideset i šestoj godini. Posmrtni se ostaci ovog omiljenog katoličkog sveca nalaze u Padovi, čiji je on zaštitnik. Svetog Antuna Padovanskog na oltarnim ćemo palama i svetim sličicama prepoznati po njegovim najčešćim svetačkim oznakama: cvijetu ljiljana, procvjetalom križu, knjizi i plamenu. Od razdoblja renesanse u ikonografiji ovog sveca pojavljuje se i mali Isus, čime je na neki način postao i zaštitnikom djece, pa ga vjernici zazivaju s molbama za ozdravljenje i plodnost. Štovanje svetog Antuna, osim vjerskoga uvijek je i svjetovno događanje, pa se građani nakon mise druže obilazeći brojne štandove opskrbljene raznolikom robom među kojom dominiraju svijeće, slatkiši i licitari, čija se tradicija izrade i ukrašavanja do danas očuvala u našem gradu i koja je uvrštena na Svjetsku listu nematerijalne kulturne baštine.

AUTOR BROJNIH SLIKA KOJE KRASE OLTARE

Budimski barokni slikar Ferenc Falkoner, osim dviju oltarnih pala u osječkoj baroknoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa, sv. Antun Padovanski i Zaruke svete Katarine, autor je brojnih slika koje krase oltare crkava diljem ugarskog dijela Habsburške Monarhije. Falkonerova se djela nalaze uglavnom u franjevačkim, ali i drugim crkvama, od rodne mu Bude, danas Budapest, Budakeszija, Váca, Dunaföldvára, Baje i Szegeda u današnjoj Mađarskoj, preko Futoga i Bača u Vojvodini, u današnjoj Srbiji, do Šarengrada, Našica i Slavonskog Broda u Hrvatskoj.