Objavljeno 21. studenog, 2023.
Dr. Zoran Zoričić: Trebalo bi ići prema procesu odgovornog priređivanja igara na sreću u Hrvatskoj
U Hrvatskoj između 50.000 i 100.000 građana ima ozbiljnije simptome ovisnosti o kockanju, a procjenjuje se da je i do pola milijuna Hrvata direktno ili indirektno zahvaćeno problemima vezanim uz tu vrstu ovisnosti.
U populaciji mladih ukupno je 13 posto njih pod rizikom, a najviše se to odnosi na kladionice, automate, kasino, lutriju, bingo, online-kockanje. Muškarci su u većem riziku, kao i oni u manjim i srednjim gradovima, a posebno zabrinjava to što svaka treća osoba poznaje nekoga tko je u problemu zbog kockanja. Zbog svega toga prekomjerno kockanje postaje sve veći javnozdravstveni problem.
Dostupno
Hrvatski zavod za javno zdravstvo kockanje definira kao bilo koju "igru" u kojoj postoji šansa za dobitak ili gubitak novca, a čiji ishod ne možemo predvidjeti.
Ovisnost o igrama na sreću, ovisnost o kockanju, patološko kockanje ili ludopatiju karakteriziraju kao nesposobnost pojedine ovisne osobe da se suzdrži od kockanja ili klađenja, čak i ako joj prijete ozbiljne posljedice u osobnom, obiteljskom ili poslovnom okruženju. Ovisnost o kockanju javlja se kod oba spola i u svim kulturama, neovisno o obrazovanju i bogatstvu. Stručnjaci upozoravaju kako kockanje u našem društvu nema negativne konotacije i stigmatizacije, već je to legalan, rasprostranjen, svima dostupan i društveno prihvatljiv oblik zabave. Navode da se znakovi i simptomi ovisosti o kockanju primjećuju kroz negativan utjecaj na odnose s obitelji i prijateljima, da dovodi do financijskih problema ili izaziva probleme u izvršavanju svakodnevnih obveza na poslu, studiju ili u školi, da se sve više i više vremena i energije posvećuje kockanju i neuspješnim pokušajima smanjivanja ili prestanka kockanja kao i pokušajima sakrivanja kockanja od obitelji i prijatelja. Na kraju slijede krađe ili laži radi stjecanja novca za kockanje, stalno traženje pomoći obitelji, prijatelja i znanaca za podmirivanje dugova. Kod mladih se ti simptomi pokazuju kroz neobjašnjivu potrebu za većom količinom novca, izostancima iz škole, pretjeranom okupiranošću praćenja sportskih rezultata, a što dovodi do sve sve češćeg izostanka s aktivnosti i udaljavanja od prijatelja i obitelji uz česte promjene raspoloženja.
Predsjednik Hrvatskog društva za ovisnosti Hrvatskog liječničkog zbora, prof. dr. sc. Zoran Zoričić, smatra da se broj ljudi koji imaju problem s patologijom kockanja u našoj zemlji kreće oko 50.000. "Ne vjerujem da je puno veći broj ovisnika, osobno mislim da smo uspjeli zaustaviti taj napredak broja ovisnika. Pitanje je ima li itko pravu sliku o tome jer jedan dio je prijavljenih kod nas, a drugi kocka na platformama, domaćim i tuđim. Neke su pod kontrolom, a neke nisu, i sve što je online, puno se teže može kontrolirati", pojašnjava Zoričić dodajući kako u Hrvatskoj postoji registar ovisnika za droge, a želja je kreirati i registar ovisnika o alkoholu i kocki. "Registrom bismo dobili mnogo jer bismo puno pouzdanije mogli pratiti učinke liječenja. Imati te epidemiološke podatke i pratiti tokove i trendove idu li gore ili dolje, i koliko su uspješni tretmani, sve bismo to dobili kroz registar", ističe Zoričić.
Prema njegovim saznanjima, u zemljama s većim društvenim proizvodom po glavi stanovnika veći je i "promet". "Priča da će kockati siromašni kako bi se izvukli iz jada šuplja je socijalna priča jer bogatija društva više novca obrću na kocki nego siromašnija. Oni koji kockaju zapravo se zakapaju u socijalni kal. Problem je u nečemu drugom - u bogatijim zemljama funkcionira sustav odgovornog priređivanja igara na sreću, pa postoji i neka odgovornost prema igračima", tvrdi naš sugovornik.
Preodgoj
Adrenalin i uzbuđenje je ono što potiče pravog kockara kojemu često nije ni do dobiti ni do poraza, već samo da se igra nastavlja. "U međuvremenu kockar vara sebe i sve oko sebe i jedina konstanta u životu mu je laž, pronevjera... Dio zablude je da će kockati dok se ne izvuče", kaže Zoričić.
Klub liječenih ovisnika o kockanju (KLOK) kod nas je osnovan 2007. godine. "Znanstvenom metodologijom za sada imamo potvrđenu uspješnost 60 posto ako sudjeluje obitelj, jer se inzistira na obiteljskom pristupu. To je grupa ‘Jedno zajedničko NE kockanju‘ koje je uvijek jače nego individualno. One koji su prošli tu priču teže se može muljati, lagati i oni su ti koji traže promjenu. Na duge staze uz grupu čovjek ima velike šanse da stane ako ima potporu nekoga bliskog", smatra Zoričić.
Napominje da se ovisnici o kockanju na liječenje u pravilu javljaju kada dotaknu dno. "Izbjegavaju dok ih se ne otkrije. Način pomoći ide kroz preodgoj, pomoći im da naprave jači sustav vrijednosti, da uspostave najprije apstinenciju, a potom ju i održe. Nužan je rad s tim ljudima na svim poljima, duhovnom, socijalnom, psihološkom... Lako je stati, problem je održati apstinenciju. Ove grupe fokusirane su na razdoblje do tri godine kako bi za to vrijeme pomogle da ljudi održe apstinenciju i promijene način života i sustav vrijednosti. Bez toga ne ide. U komorbiditetu često idu depresije. I suicidi su kod kockara statistički znatno češći. Treba ići prema procesu odgovornog priređivanja igara na sreću", zaključuje Zoričić.
Tomislav Prusina
U PRORAČUN “SJEO” 251 MILIJUN EURA
Prema podacima Porezne uprave, s osnova poreza i naknada od igara na sreću u državni proračun je lani uplaćeno više od 251 milijun eura. To je gotovo 60,6 milijuna eura više nego što je u državni proračun uplaćeno 2021. godine. Prošle je godine dakle povećanje iznosilo 24 posto. Ukupna porezna osnovica koju su priređivači igara na sreću prijavili za 2021. godinu za plaćanje naknada od priređivanja igara na sreću u casinima iznosila je 173.398.180,87 eura (1.306.468.593,76 kuna), za plaćanje naknada od priređivanja igara na sreću na automatima iznosila je 165.499.678,91 euro (1.246.957.330,75 kuna), za plaćanje naknada od priređivanja igara klađenja iznosila je 719.355.695,59 eura (5.419.985.488,41 kuna). Ukupne isplate u igrama klađenja u 2021. godini iznosile su 564.093.932,75 eura (4.250.165.736,33 kune). Ukupna porezna osnovica koju su priređivači igara na sreću prijavili za 2022. godinu za plaćanje naknada od priređivanja igara na sreću u kasinima iznosila je 253.969.399,45 eura, za plaćanje naknada od priređivanja igara na sreću na automatima iznosila je 254.787.344,41 euro, a za plaćanje naknada od priređivanja igara klađenja 886.417.137,96 eura. Ukupne isplate u igrama klađenja prošle godine iznosile su 681.371.425,48 eura.
Zoran Zoričić
predsjednik Hrvatskog društva za ovisnosti
VAŽNOST DONOŠENJA NACIONALNE STRATEGIJE ZA BOLESTI OVISNOSTI
Dr. Zoričić upozorava da država, ako želi riješiti probleme povezane s kockom, mora onemogućiti direktni marketing industriji igara na sreću jer je redukcija marketinga najvažniji dio priče. Važno je, kaže, nadgledati i dostupnost igara mlađima od 18 godina. “Kada je riječ o postupku liječenja, nastojimo da ono bude na nacionalnoj razini, odnosno da svaka županija u okviru službi za bolesti ovisnosti pri zavodima za javno zdravstvo pruža i podršku kockarima. U ožujku je u Saboru izglasana Nacionalna strategija za bolesti ovisnosti koja je koherentna i sada obuhvaća i alkohol i kocku. To je svjetlo na kraju tunela koje svima nama daje nadu da će se i prevencija i tretman problema povezanih s alkoholom i drogama od sada i kvalitetnije popratiti od politike, a to uključuje i organizaciju i financije”, zaključuje Zoričić. Svi stručnjaci upozoravaju da država ne smije gledati samo novac i da on ne smije biti jedini kriterij kod problema s organizacijom igara na sreću već se treba voditi briga i o društvenim kriterijima.
Tomislav Mišetić
predsjednik udruge “NE-ovisnost”
NEMAMO SUSTAV PREVENCIJE ZA OVU VRSTU OVISNOSTI
Tomislav Mišetić, predsjednik Udruge za borbu protiv ovisnosti “NE-ovisnost”, također upozorava na činjenicu da broj ovisnika o kockanju znatno raste. “Zaključujemo to po stalnim upitima za pomoć naših sugrađana. U Hrvatskoj ne postoji nacionalni registar za ovisnike o kockanju kao što je onaj za ovisnike o drogama koji egzistira od 1978. Stoga ne baratamo pravim brojevima, nego procjenama. Prema nekim domaćim istraživanjima 2,2 posto odraslih osoba (starosti od 15 do 64 godine) u Hrvatskoj kocka uz gubitak kontrole”, kaže Mišetić. Drži kako je to posljedica pretjerano agresivnog marketinga koji promovira igre na sreću i koji vrlo često šalje neprimjerene poruke bez ikakvih pravila i nadzora. “Također nemamo ustrojen sustav prevencije za ovu vrstu ovisnosti. Za osobe koje problematično ili patološki kockaju udruga NE-ovisnost nudi savjetovanje, uključenje u klub liječenih ovisnika o kockanju KLOK ili psihosocijalni tretman u okviru terapijske zajednice”, poručuje Mišetić.