Ulaganja rizičnog i privatnog vlasničkog kapitala u klimatske tehnologije pala su u 2023. godini za 40 % jer ekonomska neizvjesnost i geopolitički sukobi smanjuju povjerenje investitora, navodi se u nedavno objavljenom PwC-ovu izvješću o stanju klimatske tehnologije "State of Climate Tech" za 2023. godinu.

U okviru ovogodišnjeg izvješća analizirano je više od 8000 start-upova na području klimatskih tehnologija i više od 32.000 transakcija u vrijednosti većoj od 490 milijardi dolara. Osnovni skup podataka na kojima se temelji analiza, PwC-ov indeks ulaganja u klimatske tehnologije (Climate Tech Investment Index), znatno je proširen ove godine, s gotovo dvostruko većim brojem start-upova koji se prate i širim rasponom analiziranih vrsta transakcija u usporedbi s prošlom godinom. Utvrđeno je da je pad ulaganja u klimatske tehnologije bio znatno manji od prosječnog pada ulaganja u rizični kapital i privatni vlasnički kapital od 50 % u svim sektorima. Kao rezultat toga, udio financiranja rizičnim i privatnim vlasničkim kapitalom u klimatske tehnologije nastavio je rasti i čini više od 10 % ulaganja privatnog vlasničkog kapitala u start-upove u 2023. godini, u odnosu prema 7 % u 2018. godini.



Također postoje znakovi da ulaganja u klimatske tehnologije postaju sve popularnija, pri čemu iskusni investitori (koji su uložili u pet ili više transakcija povezanih s klimatskim tehnologijama) zauzimaju manji udio u ukupnom broju onih koji se bave klimatskim tehnologijama jer se udio investitora koji prvi put ulažu povećava. U međuvremenu, prvi put se više transakcija sklapa u srednjoj fazi razvoja projekta, a ne u njegovoj ranoj fazi.

Emma Cox, globalna voditeljica aktivnosti vezanih za klimatska pitanja iz PwC-a UK, izjavila je: "Razvoj i široka primjena klimatskih tehnologija bitan je dio suočavanja s klimatskim izazovima. Stoga, iako ne iznenađuje da su apsolutne razine ulaganja u klimatske tehnologije pale zajedno s tržištem, ta činjenica ipak zabrinjava. Dobra vijest je da je taj sektor imao dobre rezultate u relativnom smislu, s manjim padom ulaganja nego u drugim područjima. Također je ohrabrujuće vidjeti pomak u ravnoteži ulaganja prema tehnologijama koje mogu najviše smanjiti emisije. Taj se pomak sada mora nastaviti, a potrebno je i podizanje apsolutnih razina ulaganja u sve tehnologije koje imaju potencijal smanjenja emisija."

Damir Kecko, partner i voditelj Odjela usluga transakcija PwC-a Hrvatska, dodao je: "Naše izvješće o stanju tehnologije za klimatske promjene u 2023. otkriva velik pad u ulaganjima, odražavajući ekonomske neizvjesnosti. Ali ulaganja u klimatsku tehnologiju rastu, što upućuje na privlačnost industrije. Pejzaž se razvija poslovima u srednjoj fazi koji prvi put premašuju one u ranoj fazi. Međutim, u Hrvatskoj još uvijek ne vidimo momentum u transakcijama u području klimatskih tehnologija unatoč činjenici da je veći broj domaćih poslovnih subjekata u fazi priprema projekata ili investicija. Investiranje u tehnologije za klimatske promjene donosi pozitivan trend u učinkovitosti troškova, s povećanim ulaganjima u visokopotencijalne tehnologije poput solarnih elektrana i proizvodnje zelenog vodika. S druge strane izazovi čine prilike; pad ulaganja stvara jedinstvenu priliku za investitore koji žele biti pokretači inovacija u području klimatskih tehnologija."



Ostali ključni nalazi i teme dotaknuti u izvješću uključuju pomak prema većoj učinkovitosti pri izdvajanju sredstava za smanjenje emisija. U prijašnjim je izvješćima navedeno da se ulaganja ne dodjeljuju razmjerno potencijalu tehnologija za smanjenje emisija – s nerazmjernim udjelom ulaganja u tehnologije s nižim potencijalom. Iako ta praksa i dalje postoji, napravljen je ohrabrujući pomak u pravom smjeru. Znatna promjena dogodila se u industrijskom sektoru, koji je odgovoran za više emisija od bilo kojeg drugog sektora gospodarstva (34 %). Investitori su između 2013. i trećeg tromjesečja 2022. godine usmjerili nešto manje od 8 % ulaganja namijenjenih klimatskim tehnologijama u industriju. Udio ulaganja u industrijski sektor gotovo se udvostručio, na 14 %, između četvrtog tromjesečja 2022. i trećeg tromjesečja 2023. godine.

Iako su ukupne razine ulaganja u padu, zabilježen je porast udjela ulaganja privatnog vlasničkog kapitala/rizičnog kapitala i potpora u klimatske tehnologije koje investitori izdvajaju za start-upove koji se bave tehnologijama s većim potencijalom za smanjenje emisija. Na primjer, udio solarne energije u ulaganjima proporcionalno je porastao za 24 %, a zeleni vodik za 64 %. Hvatanje, iskorištavanje i skladištenje ugljika poraslo je za 39 % od 2022. godine iako još uvijek čini manje od 2 % ukupnog financiranja klimatskih tehnologija. Udio kapitala koji se ulaže u tehnologije s relativno nižim potencijalom za smanjenje emisija je pao, te se proporcionalni udio ulaganja u laka baterijska električna vozila smanjio za 50 % od 2022. godine, a ulaganja u mikromobilnost za 38 %. Doduše, područje mobilnosti u svojim različitim oblicima još uvijek čini 45 % ulaganja. Investitori više nisu zainteresirani za sklapanja transakcija u ranoj fazi razvoja projekta, a broj investitora koji prvi put ulažu u klimatske tehnologije raste.