Objavljeno 13. studenog, 2023.
Sve češće nije moguće pronaći kandidate za radno mjesto asistenta
Problem niskih plaća mladih znanstvenika te ugovori o radu na određeno vrijeme demotivirajući su za rad u sustavu znanosti.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u akademskoj godini 2022./2023. na visokim učilištima bilo je zaposleno 3740 asistenata i 979 viših asistenata. Tome treba dodati asistente i poslijedoktorande u znanstvenim institutima, pa se može reći da u sustavu vjerojatno ima nešto više od 5000 mladih znanstvenika, ističe Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Brutoplaća asistenta sa svim dodacima, nakon povećanja osnovice od pet posto koje će se početi isplaćivati ovog mjeseca, iznosi 1645 eura, a za samca u Zagrebu netoplaća je 1130 eura. "Prema našoj projekciji, ako ne dođe do većeg povećanja koeficijenta iduće godine, prosječna plaća u odnosu prema 2016. porast će u gospodarstvu minimalno 15 postotnih poena više od plaće asistenta", procjenjuje Kroflin. Zbog malih plaća u posljednjih deset godina prisutan je odljev mladih znanstvenika i studenata, što se vidi u problemu popunjavanja upisnih kvota na pojedinim visokim učilištima. Sve češće nije moguće pronaći kandidate za asistentska radna mjesta, odnosno privući adekvatne mlade ljude koji bi mogli nadomjestiti kolege koji odlaze u mirovinu, ističe Kroflin.
Asistenti se prema Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti moraju zapošljavati iz redova osobito uspješnih studenata. No njihova je plaća manja od prosječne plaće u Hrvatskoj, odnosno tek je nešto viša od 50 posto prosječne plaće radnika s visokom stručnom spremom u Zagrebu. "Sindikat unaprjeđenje pozicije asistenata smatra ključnim prioritetom jer bez mogućnosti privlačenja i zadržavanja kvalitetnih mladih ljudi u sustavu nemoguće je dugoročno razvijati i podizati kvalitetu znanstvenog i visokoobrazovnog sustava", upozorava Kroflin.
Plaće u gospodarstvu za neke su profile višestruko veće od asistentskih, a karijerni razvoj bitno brži. Situacija je, kaže, slična i u odnosu prema nekim drugim dijelovima javnih službi. Primjerice, mladi na početku karijere u području medicine, farmacije ili biokemije u sustavu zdravstva trenutno imaju bitno veći koeficijent nego u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Uz to, u zdravstvu postoje i specifični dodaci koji razlike u plaćama čine izraženijima. Pritom problem nije pretjerana visina plaća u zdravstvu, već neprimjerena politika plaća Vlade koja je zanemarila sve zaposlenike u javnim službama, tvrdi Kroflin.
Problem mladih znanstvenika su i ugovori na određeno koji traju i do deset godina. Čak i kada doktoriraju te prijeđu na poziciju višeg asistenta, njih i dalje čeka ugovor na određeno na još četiri godine. S doktoratom i novim radnim mjestom koje podrazumijeva i veći koeficijent te s dodatkom za deset godina staža i svim drugim dodacima, plaća i dalje ostaje ispod one koju bi taj profil ljudi mogao ostvariti u privatnom sektoru, ocijenio je Kroflin.
Dijana Pavlović
ŠTETNO ZA SUSTAV I CIJELO DRUŠTVO
”Bez ozbiljnijeg dodatnog rasta plaća asistenata kroz novi sustav koeficijenata, koji Vlada najavljuje za početak iduće godine, pozicija asistenata, a time i sustava znanosti i visokog obrazovanja, dodatno će se pogoršavati jer će druge plaće nastaviti rasti brže nego plaće u znanosti i visokom obrazovanju. To je dugoročno štetno za kvalitetu obrazovnog sustava i cijelo društvo”, upozorava Kroflin. Sindikat znanosti zauzimat će se za porast plaća asistenata kroz novi sustav koeficijenata od bar 15 posto, kako bi se otvorila mogućnost zapošljavanja najboljih studenata. Također će tražiti uvođenje mogućnosti dodatnog povećanja plaće za asistente dvije ili tri godine nakon zaposlenja, kako bi bili motivirani ostati u sustavu. Kroflin smatra i da nije dobro rješenje što država isplaćuje istu plaću svim asistentima. “Sasvim sigurno da plaća asistenta u Osijeku osigurava drukčiji životni standard od iste plaće asistenta u Dubrovniku gdje su životni troškovi veći.”