Objavljeno 13. studenog, 2023.
Proučavanje bi moglo potaknuti nov pristup u liječenju kardioloških uzroka
Zbog vrućine, gladi, predugog stajanja ili jednostavno zbog pogleda na krv ili iglu, 40 posto ljudi onesvijesti se bar jednom u životu, no što točno izaziva te kratkotrajne gubitke svijesti, koje znanstvenici nazivaju sinkopama, već je dugo nepoznanica kardiolozima i neuroznanstvenicima.
Novi neuroni
Nedavno su istraživači otkrili nervnu putanju koja kontrolira taj proces, a uključuje i prije nepoznatu grupu senzornih neurona koji povezuju srce s moždanim deblom. Studija, objavljena u časopisu Nature, upućuje na to da aktiviranje spomenutih neurona čini laboratorijske miševe nepokretnima gotovo odmah, nakon čega slijedi manifestacija simptoma uočenih i za sinkope u ljudi, poput brzog širenja zjenica i prevrtanja očiju u očnim šupljinama. Autori upućuju na to da je upravo takva nervna putanja ključna za razumijevanje nesvjestice, povrh prijašnjeg saznanja da je ona posljedica smanjenog protoka krvi u mozgu.
- Dolazi do smanjenja protoka krvi, no istodobno postoje posebni sklopovi u mozgu koji to kontroliraju - pojasnio je neuroznanstvenik s Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu i koautor studije Vineet Augustine.
- Proučavanje ovih putanja moglo bi potaknuti nov pristup u liječenju kardioloških uzroka sinkope - smatra kardiolog Kalyanam Shivkumar s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu.
Mehanizmi koji kontroliraju kako i zbog čega ljudi padaju u nesvijest odavno su zagonetka znanstvenicima, dijelom i zbog toga što se oni uglavnom fokusiraju na proučavanje srčanog mišića ili mozga, ali izolirano. Autori ove studije razvili su nove alate koji upućuju na koji način ta dva sustava djeluju međusobno, odnosno kakva je njihova interakcija. Analizom sekvencioniranja RNK nodusnog ganglija, dijela u živcu vagusu, koji povezuje mozak s nekoliko organa, uključujući i srce, istraživači su identificirali grupu senzornih neurona koji upućuju na tip receptora uključen u kontrakciju malih mišića u krvnim žilama, koji izazivaju njihovo suženje. Ti neuroni, nazvani NPY2R VSN, razlikuju se od ostalih grana živca vagusa povezanih s plućima ili crijevima. Oni formiraju grane u donjim mišićnim dijelovima srca, takozvanim ventrikulima, i povezani su s posebnim područjem moždanog debla koje se naziva area postrema. S pomoću nove tehnike, koja kombinira ultrazvučno snimanje visoke razlučivosti s optogenetikom, načinom kontroliranja aktivnosti neurona s pomoću svjetla, znanstvenici su stimulirali NPY2R VSN u miševa, prateći im srčani ritam, krvni tlak, disanje i pokrete očiju.
Kada su se aktivirali NPY2R VSN, miševi koji su se slobodno kretali uokolo onesvijestili su se za nekoliko sekundi. Dok su bili u nesvijesti, u njih su zamijećeni slični simptomi kao u ljudi: brzo širenje zjenica i prevrtanje očiju u šupljinama, ali i ostali simptomi sinkope kao ud ljudi, poput smanjenog broja otkucaja srca, sniženoga krvnog tlaka, smanjene brzine disanja i sporijeg dotoka krvi u mozak.
- Sada znamo da u srcu postoje receptori koji će, kada se aktiviraju, "isključiti" rad srca - kazao je Jan Gert van Dijk, klinički neurolog Medicinskog centra Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj.
Moždana aktivnost
Ljudi se obično brzo oporave od sinkope.
- Neuroni u mozgu su poput vrlo razmažene djece. Trebaju kisik i šećer, i to odmah. Vrlo brzo prestaju funkcionirati uskratite li im dotok kisika ili glukoze - objasnio je Van Dijk.
Te živčane stanice bez kisika počinju umirati nakon otprilike dvije do pet minuta, no sinkopa obično traje manje od 60 sekundi.
- Ako ponovno dodate kisik, jednostavno će nastaviti s radom, i to jednako brzo - pojasnio je Van Dijk.
Da bi što bolje shvatili što se točno događa u mozgu za sinkope, istraživači su se koristili elektrodama za snimanje aktivnosti tisuća neurona iz različitih regija mozga u laboratorijskih miševa u trenutku dok su životinje padale u nesvijest. Utvrdili su da se aktivnost smanjila u svim područjima mozga, osim u specifičnoj regiji hipotalamusa poznatoj kao periventrikularna zona (PVZ). Kad je ta zona bila blokirana, miševi su doživljavali duže epizode nesvjestice, ae stimulacija PVZ-a utjecala je tako da su se životinje osvijestile i počele ponovno kretati. Autori kažu da koordinirana neuronska mreža koja uključuje NPY2R VSN i PVZ regulira nesvjesticu i oporavak koji potom slijedi.
Otkriće NPY2R VSN-a ne daje odgovore na sva pitanja odmah, no buduća istraživanja mogla bi pojasniti gotovo sve nepoznanice, smatra klinički kardiolog Richard Sutton s londonskog Imperial Collegea.
- Pitanja koja kardiolozi postavljaju desetljećima sada mogu uključiti i neuroznanstvenu perspektivu da bi se pokušalo utvrditi na koji način živčani sustav kontrolira srce - rekao je Augustine.
- Sljedeće veliko pitanje jest na koji se način ti neuroni pokreću. To je jedna od najvećih zagonetki u cijeloj mojoj karijeri - rekao je Dijk.
H
SIMPTOMI
Nesvjestica (sinkopa) iznenadni je kratkotrajni gubitak svijesti tijekom kojeg osoba pada, ili klone sjedeći, nakon čega slijedi vraćanje k svijesti. Osoba je nepomična, bez mišićnog tonusa i obično ima hladne noge i ruke, slab puls i plitko diše.
UPOZORENJE
Neki ljudi imaju omaglice i osjećaju se omamljeno prije nego što izgube svijest. Drugi navode mučninu, znojenje, zamagljen ili tunelski vid, trnce u usnama ili prstima, bol u prsima ili osjećaj lupanja srca. Manje često ljudi padnu u nesvijest iznenada, bez ikakvih simptoma upozorenja.