Na poljima slavonskih i baranjskih poljoprivrednih proizvođača u tijeku je žetva soje, žetva suncokreta je na većini površina završena, a žetva kukuruza još nije započela u punom obujmu.

Nakon prilično poraznih rezultata u ljetošnjoj žetvi ječma i pšenice, kada su prinosi bili znatno ispod prosjeka koje ostvaruju ratari na istoku Hrvatske, proizvodni rezultati jesenske žetve su dobri. Dakako, osim na površinama koje je ljetos zahvatilo olujno nevrijeme, a tih je površina bilo znatno više nego proteklih godina.

- U cijeloj Hrvatskoj ove je godine, prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i i ruralnom razvoju, suncokretom bilo posijano 60-ak tisuća hektara, što je osam tisuća hektara više nego lani. Podaci poljoprivrednih poduzeća pokazuju da su u žetvi ostvareni prinosi od tri pa do četiri i više od četiri tone po hektaru.

Ovogodišnji prinosi su u prosjeku deset posto veći nego prošle godine - kaže Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, Županijske komore Osijek. No, nastavlja, za poljoprivredne proizvođače loše je to što su otkupne cijene suncokreta znatno niže nego prošle godine u ovo vrijeme. Tvrdi kako je prije godinu dana otkupna cijena suncokreta iznosila doista visokih i nerealnih 4,10 kuna ili 0,54 eura za kilogram (uzrok je rat u Ukrajini, zemlji koja je najveći proizvođač suncokreta i suncokretovog ulja u Europi), a ove godine otkupna je cijena oko 0,30 eura za kilogram.

- Soja će biti požeta s površine od 72 tisuće hektara. Prošle je godine pod tom kulturom bilo zasijano više od 92 tisuće hektara.

Razlog smanjenju površina je, u glavnom, ispodprosječan lanjski urod izazvan sušom. Ove jeseni urodi se kreću od tri do četiri tone po hektaru. Na mnogim površinama ovogodišnji je prinos po hektaru i dvostruko veći nego lani - priča, nastavljajući kako je započela i žetva kukuruza, kojega je ukupno u cijeloj zemlji proljetos zasijano na površini od 280 tisuća hektara, približno kao i prošle godine. Ističe kako trenutačne informacije govore kako se urodi kreću od osam do deset tona po hektaru što je, u svakom slučaju, više nego lani, kada je, posebice na istoku Hrvatske, kukuruz stradao zbog suše. Konkretniji proizvodni rezultati znat će se u listopadu.

- Kampanja prerade šećerne repe u jedinoj aktivnoj hrvatskoj šećerani, u Sladorani Županja, počela je prije nešto više od dva tjedna. Površine na kojima se proizvodi šećerna repa smanjene su u protekle dvije godine, tako da je ove godine pod tom industrijskom kulturom ukupno 8300 hektara. Poljoprivredni proizvođači mnogo su očekivali od šećerne repe ove godine, s obzirom na povoljne vremenske prilike i dobru zaštitu usjeva. Prinosi se kreću do 70 tona po hektaru. Međutim, mnogi su neugodno iznenađeni time da korijen nedugo nakon vađenja počinje trunuti, što stvara gubitke proizvođačima, ali i probleme u preradi repe - podvlači Mikulić.

Baranjski poljoprivrednik, Petar Pranjić, predsjednik odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, bazira se na nepovoljnu financijsku priču ponavljajući kako je seljak ‘‘na koljenima‘‘.

- Prosječni prinos suncokreta na istoku Hrvatske je između 2,5 do 3 tone. No, lani mu je cijena bila 600 a sada oko 280 eura. Slično je i sa sojom. Što se kukuruza tiče, mediji izvješćuju kako godina nikada nije bila bolja, kako su rekordni prinosi i slično, a ja ne znam odakle takve informacije. Možda na sjevernom dijelu Hrvatske ili oko Zagreba. Istok je stradao od tuče i suše koja se proteže već treću-četvrtu godinu. Kiše je, doduše, bilo, ali su enormne količine došle u krivo vrijeme. Biljke nisu mogle odraditi potrebne procese tijekom vegetacije - žali se Pranjić, nastavljajući kako je, uz sve to, cijena sjemena enormno visoka pa garantira da 80 posto seljaka nema ni vreću sjemena za jesensku sjetvu koja se bliži. Ne zna kako će sjetve izgledati, ne zbog prosvjeda i nekakvog revolta, nego zbog nemogućnosti.

- Omjer između otkupne cijene pšenice i sjemena je 1:6. Nitko normalan neće uložiti kako bi izgubio. To je ravno samoubojstvu.

Ova sjetva će biti igra ruskog ruleta - objašnjava Pranjić, dodajući još kako su silosi pune pšenice treće ili četvrte kategorije, za koju nitko ne pita. Zbog svega toga oči seljaka opet su usmjerene k državi, pa je na inicijativu Odbora za ratarstvo HPK zatražen prijam kod nadležnih. Odgovor očekuju ovih dana. Na upit što će od država zahtijevati, odgovara usporedbom s potezima mađarske vlade. Prema njegovim informacijama, mađarski su poljoprivrednici dobili 650 eura po hektaru obradive površine, pšenica je otkupljena za potrebe državnih rezervi, a viškovi su namijenjeni za prodaju.

-Takvo što očekujemo i kod nas. Hrvatski seljak ne propada. On je već gotovo propao. Ovo više nema smisla, ulagati puno, a dobiti malo. Država mora urediti tržište. Već više godina dva-tri trgovačka društva u Hrvatskoj formiraju kojekave burze kojih se svi slijepo drže. Ministrica poljoprivrede kaže da se udružimo, a ja pitam s kim da se udružim u ovoj konfuziji i nesređenom tržištu. Ovakva situacija neće proći za godinu dana. Bilo je godina kada je podbacila jedna kultura, kada je bilo sušno ili kišovito, pa vam druga žetva ponudi izlaz iz krize. Došlo je do drastičnog pada cijena, najviše zbog prekomjernog uvoza. Bruxelles je otvorio sve rampe, pogotovo u Hrvatskoj, koja zdušno nudi svoje luke, ne pitajući za svog seljaka je li on prodao svoju robu. Volim reći i logično je da se prvo svoja djeca nahrane pa onda pomogne susjedu - poručuje Pranjić.