Carinske i policijske akcije u kojima službenici i obučeni psi otkrivaju manje ili veće količine različitih droga nisu rijetkost, dok zavodi za javno zdravstvo redovito provode akcije usmjerene k borbi protiv ovisnosti.

Kad razmatramo općenito situaciju s problematikom zlouporabe droga u Hrvatskoj i uspješnosti borbe protiv ilegalne trgovine, stručnjaci kažu da u nas, u usporedbi s međunarodnom narkoscenom, situacija i nije tako drastična, što ne znači da problem nije u porastu.

Dubravko Klarić, kriminalist s dugogodišnjim domaćim i međunarodnim policijskim iskustvom, stručnjak za borbu protiv droge, kaže da je problem prisutan i treba ga promatrati kao visokorizičan kompleksni društveni fenomen.

"Ne smije se zaboraviti kako je u kontekstu javnozdravstvene domene liječenje i resocijalizacija svakog posrnulog člana zajednice u vezi sa zlouporabom droga dugotrajno i mukotrpno, a uspješan ishod je, nažalost, u većini slučajeva neizvjestan. Dodamo li ovdje zakonske probleme, zlouporaba je doista problem za koji možemo reći da je gotovo nerješiv, bar u dogledno vrijeme. Hrvatska je europska država, i logično je da naši trendovi zlouporabe prate međunarodne. Učinkovitost represivnog državnog sustava, poglavito policije i carine, više je nego dobra. Prema međunarodnoj kriminalističkoj prosudbi, otkrivačka djelatnost kreće se na više od 30 posto od količine droga koje dolaze na ilegalno tržište, što se svakako može uzeti kao uspješno, jer uvijek treba imati u vidu i tamni broj, odnosno slučajeve koji nikad neće biti otkriveni, prijavljeni, procesuirani i presuđeni", kaže Klarić.

Govoreći o novim sredstvima ovisnosti, njihovim najčešćim konzumentima te mogućnostima otkrivanja i borbi protiv njih, Klarić navodi da je svjetska narkoscena prepuna različitih tipova droga, pa i Hrvatska u tom smislu nije usamljen otok, što znači da i na našem ilegalnom tržištu ima "svega i svačega". "Volim uporabiti izraz ‘svakakvog smeća‘, sumnjivog nepoznatog kvalitativnog i kvantitativnog sastava, jer ono predstavlja velike opasnosti za konzumente, a nerijetko rezultira fatalnim posljedicama. Produkti indijske konoplje najzastupljeniji su u zlouporabi, pogotovo marihuana, i globalno i u Hrvatskoj. No tu su kokain, heroin, amfetamini u raznim oblicima i formama. Posljednjih dvadesetak godina na ilegalnom tržištu pojavljuje se, uz ostale sintetičke droge, i sintetski kanabis. Pojavljuju se i razne tvari koje, jednostavno rečeno, imitiraju učinke već postojećih, ‘‘konvencionalnih‘‘, droga. Moje je mišljenje temeljeno na dugogodišnjoj praksi, a i prema mišljenjima drugih kolega koji se bave tom problematikom, da u zlouporabi nema novih i starih droga, već samo više i manje aktualnih. No pitanje je u kakvom se obliku pojavljuju, često pomiješane s različitim drugim supstancijama. Primjerice, u posljednje vrijeme dosta se piše u medijima o ‘‘novoj‘‘ drogi, metamfetaminu, pod uličnim nazivom ice - led, staklo i slično. Ovdje treba reći da to nije novina, jer smo u našoj kriminalističkoj praksi otkrivali i plijenili tu drogu prije više od trideset godina. Na međunarodnom planu prate se novi pojavni oblici i stavljaju se na listu kontroliranih supstancija", kaže Klarić.

Potrošačka populacija je vrlo šarolika, no najviše je konzumenata u dobi od dvadeset do trideset godina. "Situacija je drukčija kad je riječ o ilegalnoj proizvodnji, krijumčarenju i preprodaji droge. Ovdje se pojavljuje i starija populacija kriminalnih aktera. Transnacionalni organizirani kriminalitet u zlouporabi droga ostvaruje veliki profit. Sukladno tome i represivno djelovanje mora kroz svoje kriminalističko otkrivačko djelovanje pratiti te trendove, i ostvarivati međunarodnu suradnju. Područje rada i aktivnosti je veliko, a koje će se mjere i radnje u istraživanju poduzimati, ovisit će o svakom pojedinom slučaju", kaže kriminalist.

Putevi droge vrlo su šaroliki. U Hrvatskoj je tradicionalna "balkanska ruta", koja je prepoznata kasnih sedamdesetih prošlog stoljeća, ali njezini pravci (sjeverni, centralni i južni) nisu više izravni, nego su te rute "cirkularne". Droga dolazi iz gotovo svih svjetskih lokacija, a za opskrbu ilegalnog tržišta u Hrvatskoj te unutrašnjosti Europe koriste se sva prijevozna sredstva – na kopnu, u zraku, a pogotovo na moru. Dubravko Klarić siguran je da u dogledno vrijeme rat protiv droge nećemo dobiti, ali pojedine bitke hoćemo.

Ako promatramo drogu kao robu, na svijetu nema proizvoda koji donosi tako veliku zaradu, odnosno kojoj se vrijednost višestruko poveća od lokacije proizvodnje do (ilegalnog) tržišta.