Proteklog tjedna u našoj zemlji završio je prvi upis državnih obveznica namijenjenih građanima, tzv. narodnih obveznica. Podsjetimo, minimalni ulog bio je 500 eura, a minimalna kamatna stopa je 3,65 posto godišnje. Dospijeće obveznice je 2025., a upisivale su se u dva kruga: prvi je bio za građane, a jučer je otvoren za institucionalne investitore i trajao je samo taj dan. Od upisa narodnih obveznica država je očekivala milijardu eura i taj je plan uspješno realiziran. "Interes je bio jako dobar, onako kako smo i planirali", zadovoljan je ministar financija Marko Primorac.

No rasprave o obveznicama traju i dalje. Jedno do pitanja je što s izdavanjem narodnih obveznica može dobiti država, a što građani, jer RH nema iskustva s takvim oblikom prikupljanja novca od građana, premda se mnogi još sjećaju spektakularne akcije u vrijeme Sanadera kada su dionice HT-a ponuđene na prodaju. Ova je pak situacija ipak nešto novo i drukčije. Ukratko, ako se primjerice uloži novac u kupnju deset tisuća eura vrijednih obveznica, može se za dvije godine zaraditi 650 eura, i to bez poreza, pa je to najisplativija štednja jer u bankama su kamate minimalne tek oko 0,3 posto. Inače, država ovim izdanjem obveznica zasad odustaje od zaduživanja u inozemstvu, iako nam je kreditni rejting vrlo dobar, no Vlada želi ojačati tržište kapitala i stvoriti širu bazu vjernih ulagača. Predsjednik Vlade Andrej Plenković je, komentirajući izdavanje državnih obveznica, kazao: "Javne financije su konsolidirane i njima se odgovorno upravlja. Izdavanje državne obveznice ne bismo organizirali da ne vjerujemo u dobre mogućnosti ulaganja po dobroj kamati."



Kao datum konkretnog izdanja obveznice predviđen je 8. ožujka, dan poslije uvrstit će se na Zagrebačku burzu, dok je njezino dospijeće dvije godine kasnije, 8. ožujka 2025. godine. Ako nekomu novac zatreba prije isteka roka od dvije godine, obveznicu može prodati na burzi. No pitanje je po kojoj cijeni. "Kod državnih obveznica sigurno je bolja situacija, tu su rizici neusporedivo niži negoli kod korporativnih obveznica. Vjerujem da će Vlada učiniti sve da ne dođe do toga da počne padati vrijednost uložene glavnice. Vlada bi morala osigurati otkup svih onih dionica koje budu ponuđene prije roka dospijeća", ističe ekonomski analitičar Damir Novotny. Tko obveznicu zadrži do dospijeća, dakle dvije godine, neće imati nikakvih troškova koji se odnose na porez. Kamata će se isplaćivati jedanput godišnje, prvi put 8. ožujka iduće godine te nakon isteka roka dospijeća - 2025. "Međutim, ako građani, koji ulože u obveznice, odluče obveznice prije dospijeća prodati moraju znati, ako su ih kupili za 100, a prodaju za 120, da će ova razlika koju nazivamo realizirani dobitak biti pod porezom na dohodak od kapitala. Ali samo zarada", ističe dekanica RRIF-a, Visoke škole za financijski menadžment, dr. sc. Đurđica Jurić.

Kako u Hrvatskoj ništa ne može proći bez politiziranja, čak se i ova u svijetu uobičajena ekonomska praksa dovela u pitanje. Dok su vladajući najavljivali kako žele kupiti državne obveznice, iz oporbe su se uglavnom čula oprečna mišljenja, uz nerijetko nesuvisla objašnjenja. Tako je Dalija Orešković iz Centra izjavila da ne želi sudjelovati jer na ulaganje poziva HDZ, dok mostovac Božo Petrov smatra da se radi o pljački građana. Od vladajućih, jedan od ministara kupio je obvezinca za čak 100.000 eura. Obveznice je kupio i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, dok je ministra Branka Bačića "mučio" mogući sukob interesa, ali se ipak odlučio za kupnju. Što se pak tiče bivših premijera i ministara, interes za obveznice pokazali su i Zdravko Marić i Boris Lalovac. No predsjednik države Zoran Milanović narodne obveznice nije kupio, kazavši: "Pokupovat će to ljudi koji imaju novca. Znate zašto neću? Neka to kupe oni kojima to znači više nego meni, ja ionako ne mogu kupiti puno."

U međuvremenu, ministar financija Marko Primorac apelirao je na građane da u državne obveznice ulažu onu štednju koja im neće biti potrebna u iduće dvije godine, jer oni koji će obveznice držati do isteka roka dospijeća mogu biti "apsolutno mirni i sigurni" da će dobiti nominalni iznos koji su uložili te kuponsku kamatnu stopu od minimalno 3,25 posto. Benefit ovog izdanja za građane, prema Primorčevim riječima, vrlo je jasan, s obzirom na to da su kamate na štednju u bankama, pa i onu oročenu, relativno niske u odnosu prema kamatnoj stopi koja će biti u izdanju državnih obveznica. "Ona će biti otprilike deset puta veća u odnosu prema onom što građani trenutačno dobivaju u bankama", istaknuo je ministar financija.

No, što su zapravo narodne obveznice, koje su njihove prednosti i mane? Kako je tema narodnih obveznica privlačila pozornost javnosti, zatraženo je i od profesionalaca da pojasne o kakvom se instrumentu radi i kome bi preporučili da ulože u njih. Dakle, što su obveznice koje je Vlada u ime države ponudila na kupnju? Kada od države kupite obveznicu, to zapravo znači da ste državi dali određen iznos novca, a država vam je preko obveznice obećala vratiti taj iznos nakon određenog razdoblja - uvećan za neku fiksnu kamatu. Kamata (kod obveznice zvana kupon) računa se na cijenu pri dospijeću, koju znate unaprijed, pri kupnji. Država se ovim putem "zadužuje kod kuće" umjesto na vanjskom tržištu. "Narodne" obveznice imaju iste karakteristike kao i uobičajene obveznice, no one su prilikom izdanja namijenjene građanima, a ne financijskim institucijama. Nadalje, suprotno općenitom dojmu građana, državne obveznice se smatraju najmanje rizičnim vrijednosnim papirom unutar nekog financijskog sustava - dakle, one su manje rizične od depozita u banci u Hrvatskoj.

A na što treba pripaziti? Ako ste primjerice kupili državne/narodne obveznice s rokom dospijeća od pet godina, ali želite izići iz investicije nakon dvije godine - obveznice morate prodati. Može se dogoditi da je u tom trenutku tržišna cijena obveznice veća, ali i manja od one po kojoj ste je kupili. To znači da biste prilikom prodaje mogli ostvariti i kapitalni gubitak. Za te dvije godine koliko ste držali obveznicu dobit ćete punu kamatu i gubitka kamate neće biti, no cijena na tržištu nije zajamčena.

Spomenimo i koristi za državu. Kad država izda obveznice dolazi do baze investitora koji su vjerniji, odnosno ne prodaju obveznice pri svakom znaku krize. Da se država zadužila "vani", u izazovnim vremenima kakva su ova sadašnja, strani investitori nemaju veliku motivaciju zadržati hrvatske obveznice. Država ovim putem dolazi i do nove kategorije investitora, odnosno do vlastitih građana. Nakon što se kroz obveznice kod građana stvori određeno iskustvo u investiranju, na njih se može računati i u budućnosti. Drugim riječima, država se zadužuje kod vlastitih građana, umjesto na stranom tržištu. Građani kamate koje prime kroz takvu investiciju mogu potrošiti u vlastitoj zemlji i tako poticati rast BDP-a. I još nešto je važno - novac građana ne odlazi izvan države, već kruži unutar zemlje i potiče gospodarsku aktivnost. Pojednostavljeno to pak znači da ako je državi preskupo zadužiti se na vanjskom tržištu, isplativije je obveznice ponuditi vlastitim građanima i kamate isplaćivati njima. I upravo je to sad učinila država, odnosno Vlada premijera Plenkovića. Rekli bismo - u pravi trenutak i s pravom ponudom!



Sve u svemu, akcija s obveznicama još je jedan opravdan i utemeljen potez Vlade u okolnostima ekonomske stabilizacije i izlaska iz krize. Između ostalog, na taj se način potiče dugoročna štednja i financijska pismenost, dok država stvara širu bazu vjernijih investitora. Kako preko obveznica država zapravo postaje dužnik građanima, tako bismo se mogli naći u situaciji da građani počnu tražiti veću fiskalnu odgovornost i disciplinu države jer sada tu državu sami direktno financiraju kroz obveznice i pritom očekuju kamatu.

A što se tiče opstrukcije, iznova se pokazala nemoć i nekonstruktivnost većine oporbe koja je i obveznice iskoristila kao prigodu da Vladi podmeće klipove i dovodi obveznice u sumnju, uz potporu dijela "lijevih" i "desnih" ekonomista, kao i dijela medija, koji su situaciju iskoristili za nova katastrofična predviđanja. To zapravo ne treba čuditi jer obveznice valja promatrati ne samo kroz ekonomski nego i politički kontekst. Ukupno uzevši, zaključak se može svesti na jednu rečenicu: Obveznice su isplativo ulaganje s jamstvom države!