Ekonomija
ZELENE ONLINE PRODAJE NISU ZAŽIVJELE

Hrvati ne žele kupovati hranu preko interneta
Objavljeno 2. veljače, 2023.
Za e-prodaju hrane nemamo naviku, ni hladni lanac dostave

Klikom miša do odjeće i obuće - da, no do hrane - ne, bar ne u onoj mjeri u kojoj to zagovaratelji online prodaje poljoprivrednih proizvoda i hrane žele, no očito je potonje za hrvatskog prosječnog proizvođača, kao i kupca (još uvijek) prerevolucionarno, pa se obje strane drže uobičajenog plasmana, prodaje i kupnje hrane.



Jer, pandemija bolesti COVID-19 pokazala je svu praktičnost, dostupnost online prodaje u krajnjim situacijama kao što je bio lockdown, pa i hrane, zelene ponude. Osnivale su se e-tržnice i na lokalnoj razini, prodaja se s klupa i štandova razvikano preselila na internet, društvene mreže, pa klikom miša s robom do kućnog praga kupca, no nije trebalo dugo pa da se čuju i rezoni da se "ne isplati penjati na treći kat zbog glavice zelene salate i jednog kupusa". Početna pandemijska euforija online zelene prodaje brzo je utihnula, a, s druge strane jenjavanjem pandemije potvrdilo se da online prodaja odjeće i obuće kulminira.

Inicijative


Zamoljeni za komentar, u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) ističu kako podržavaju sve oblike prodaje domaćih poljoprivrednih proizvoda i domaće hrane koji mogu pridonijeti boljoj prodaji, dostupnosti proizvoda za krajnje korisnike potrošače, pri čemu se stalno zalaže za kratke lance opskrbe, jer da je to najbolji način da kvalitetni domaći proizvodi u kratkom vremenu dođu do kupca i potaknu veću proizvodnju i prodaju.

- Da bi uspjeli preživjeti u vrijeme pandemije, OPG-ovi su se okrenuli prodaji na društvenim mrežama i internetskih tržnica kao dobar način poštivanja epidemioloških mjera. Pandemija je dovela do promjena u potrošačkom ponašanju. Dio proizvođača dobro se prilagodio situaciji te je vrlo dobro prihvatio nove kanale prodaje. No, postoje i stariji poljoprivrednici koji nemaju znanje za online prodaju. Takvi poljoprivrednici su i dalje vjerni tradicionalnim kanalima prodaje, a tijekom pandemije veća se pozornost počela pridavati kvaliteti proizvoda i zdravoj prehrani - kažu u Komori.

U nas inicijative, pa i one realizirane, o platformama hrane postoje, no ne u znatnijem broju. O jednoj, od strane jednog startupa, moglo se čitati i prošlih dana; startup želi objediniti raspršene hrvatske poljoprivrednike, da se tako udruže, a da kupci na jednom mjestu, klikom miša, mogu do hrane objedinjene online trgovinom hrane. U tražilicu se upiše željeni proizvod, regija i druge generalije te kupac dobiva brzo i lako željenu hranu, poruka je tog startupa. Tu je i svojevrsna godišnja članarina od nekoliko stotina eura.

Nedorečeno


- Internetska prodaja hrane već je prisutna na društvenim mrežama, postoje burze, internetski oglasni prostori. Govori se i o udruživanju na takav način, a udruživanje već postoje kroz proizvođačke organizacije (PO) za čiji se osnutak dobiva 100.000 eura iz mjera ruralnog razvoja (RR), kaže ratar Matija Brlošić koji se okušao i kao povrtlar. Kako zagovarati internetsko udruživanje proizvođača hrane, nastavlja, kad su i ionako PO-ovi malobrojni.

K tome, naša poljoprivredna proizvodnja je usitnjena, tu je i pitanje zakonskih okvira online prodaje, ali i to da je hrana osjetljiv proizvod sa svojim zakonitostima na putu do stola potrošača.

U HPK-u podsjećaju da je jedan od glavnih kamena spoticanja - hladan lanac dostave.

- Možda jedan od glavnih uzroka što online prodaja nije dobila na većoj važnosti je i činjenica da netko treba dostaviti poljoprivredne proizvode i hranu na režimu do + 4 Celzijeva stupnja, a jako je malo privatnih hladnjača koje rade u maloprodaji, a nemaju ih ni privatne službe poput GLS-a, TNT-a, i sličnih dostavnih službi. Hrana traži hladan lanac dostave, a takav u Hrvatskoj ne postoji, osim lokalno u Zagrebu, ističu u HPK-u.

Svojevremeno pokrenuta Tržnica.hr, projekt Ministarstva poljoprivrede, nije zaživjela očekivano.

- Prestankom koronakrize potrošači su se vratili starim kanalima kupovine hrane, a to su trgovine, maloprodajni objekti, tržnice ili kupnja od susjeda koji proizvode hranu - kažu u HPK-u.

Voditeljica đakovačke Tržnice, PJ Univerzala, Ivanka Vargić, kaže da ni lokalno e-tržnica nije zaživjela, da povrtlari nisu bili zadovoljni.

I u HPK-u ocjenjuju da taj oblik prodaje nije zakonski najbolje reguliran, pa da je u eksploziji pojave različitih tražilica hrane, FB grupa i sl., došlo do "konfuzije te se nije marketinškim alatima pokušalo profilirati jednu kvalitetnu tražilicu koja bi se brendirala i postala središnje mjesto takve prodaje domaćih OPG-a". I Brlošić drži da taj oblik prodaje nije (u potpunosti) uređen.



- Tko, primjerice, odgovara za robu, kupio ju je, a nije platio i slično - kaže Brlošić i ističe pokrivenost proizvođača organizatorima proizvodnje - mlijeko je 90 % u organiziranom otkupu, žitarice također, svega možda 20 % proizvođača sami ulaze u proizvodnju.

Suzana Župan
Više od 80 posto prodaje hrane odvija se putem maloprodaje
Iz HPK-a ističu kako internetska prodaja zahtijeva daleko više aktivnosti od prodaje putem trgovina, odnosno polica, zbog čega je njihovo mišljenje kako je od izuzetne važnosti da naši domaći poljoprivredno-prehrambeni proizvodi budu dostupni na policama trgovina, jer se više od 80 posto prodaje hrane odvija preko maloprodaje. - Pojedine države članice EU-a pokušale su tijekom pandemije pronaći način da se zakonski odredi koliko je potrebno da na policama trgovina bude udjel domaće hrane i proizvoda, no vidjeli smo da tako nešto nije moguće zbog Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i zajedničkog EU tržišta. Naše je mišljenje kako na policama domaćih trgovina i danas ima previše uvozne hrane koja dolazi po dampinškim cijenama i zbog koje naši proizvodi nisu konkurentni. Isto tako, smatramo da je potrebno snažnije udruživanje poljoprivrednika, povezivanje, stvaranje zajedničkih prepoznatljivih brendova koji bi došli do police domaće trgovine, ali i izvoza. Nadamo se da ćemo u tome biti uspješniji u novom programskom razdoblju i da ćemo pokrenuti snažnije domaću preradu i proizvodnju novih proizvoda dodane vrijednost - poručuju u HPK-u.

Osnovana vritualna tržnica “Biofood”
U sklopu projekta “Organic Route Croatia - Moldova”, uspostavljena je virtualna tržnica prirodnih proizvoda “Biofood”, koja proizvođačima omogućuje izravnu prodaju njihovih proizvoda putem web-trgovine, izvijestili su iz osječke tvrtke “Tera Tehnopolis”. Projekt “Organic Route Croatia - Moldova” vrijedan je više od 56 tisuća eura, sufinaciran je sredstvima inicijative “EU4Business Europske unije”, a cilj mu je osnaživanje ekološke poljoprivrede i trgovinske razmjene između hrvatskih i moldavskih ekoloških proizvođača. “Tera Tehnopolis”, čiji su osnivači Grad Osijek, Osječko-baranjska županija i osječko sveučilište, korisnik je projekta, a provodila ga je u suradnji s moldavskom neprofitnom udrugom za održivi razvoj “EcoVisio”. U tvrtki ističu kako se virtualnoj tržnici mogu priključiti proizvođači ekoloških proizvoda i oni koji se u svojoj proizvodnji vode načelima ekološkog uzgoja.H

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OTPORNOST I RAST VAŽNOG SEKTORA

U pet godina broj pčela porastao je za dvije tisuće

2

SVJETSKA BANKA TRAŽI VIŠE PRIVATNOG KAPITALA

Goleme godišnje potrebe za novcem

3

NA NAJNIŽIM JE RAZINAMA U DVA DESETLJEĆA

Pad proizvodnje riže zbog suše