Novosti
RADNA SNAGA U DUGOTRAJNOJ SKRBI

Manjak medicinskih sestara i njegovatelja starijih osoba riješiti inozemnim radnicima
Objavljeno 26. siječnja, 2023.
Poslodavci su zainteresirani za lakše zapošljavanje stranih radnika u dugotrajnoj skrbi

Nakon što je pandemija koronavirusa pokazala brojne ranjivosti sektora dugotrajne skrbi o starijim osobama, a ponajviše je izražen problem manjka radne snage - medicinskih sestara i njegovatelja, Europska komisija u rujnu 2022. predstavila je Europsku strategiju za skrb. Tu se, kao jedno od mogućih ključnih rješenja za manjak radne snage u dugotrajnoj skrbi, predlažu migracije.



Dostupne usluge


Kako bi se u Hrvatsku privuklo inozemne radnike, nužno je unaprijediti sustav priznavanja njihovih kvalifikacija, omogućiti im odgovarajuće stručno usavršavanje i kvalitetno učenje jezika te dobru integraciju, piše u svom tekstu "Imigracija kao rješenje za manjak radne snage u dugotrajnoj skrbi" Marijana Bađun, viša znanstvena suradnica Instituta za javne financije, u nedavnom Osvrtu toga instituta.

Ona ističe kako je pandemija koronavirusa pokazala brojne ranjivosti sektora dugotrajne skrbi o starijim osobama, a ponajviše je izražen problem nedovoljnog broja zaposlenih - medicinskih sestara i njegovatelja. Podsjeća da je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj na to već dugo upozorava, a i Europska je komisija 2021. objavila izvješće o dugotrajnoj skrbi te u rujnu 2022. predstavila Europsku strategiju za skrb. "Cilj je strategije osigurati kvalitetne, priuštive i dostupne usluge skrbi u zemljama članicama EU-a te poboljšati položaj primatelja i pružatelja formalne i neformalne skrbi. U strategiji se kao jedno od ključnih rješenja problema manjka radne snage predlažu migracije", dodaje.

U vezi s tim naglašava kako će, prema procjeni Europske komisije, do 2050. u Europskoj uniji biti potrebno više od 1,6 milijuna dodatnih radnika kako bi njihov broj na 100 korisnika dugotrajne skrbi ostao isti. Preporuke za privlačenje i zadržavanje zaposlenih u dugotrajnoj skrbi, napominje, uvijek se svode na isto - potrebno je povećati njihove plaće, poboljšati uvjete rada, omogućiti profesionalno usavršavanje i jačati socijalni dijalog. No, medicinskim sestrama i njegovateljima koji skrbe o starijim osobama sve je teže čekati provedbu preporuka te se diljem Europe odlučuju na štrajkove ili prosvjede. Mnogi su radnici tijekom pandemije napustili sektor dugotrajne skrbi, pa su oni koji su ostali još više opterećeni, dodaje.

Prema njezinim riječima, Hrvatska je jedna od zemalja članica EU-a koja ima "odljev skrbi", a slično je i u Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Sloveniji. Radnici iz ovih zemalja odlaze u bogatije zemlje, pretežito radi većih plaća i boljih uvjeta rada, čime se dodatno produbljuje problem manjka radne snage u zemljama s nižim dohotkom, a čije stanovništvo također stari. Osim toga, kada medicinske sestre odu na rad u inozemstvo, gubi se povrat na ulaganje u njihovo obrazovanje i usavršavanje u matičnoj zemlji. Prema podacima Hrvatske komore medicinskih sestara, iz Hrvatske je od 2013. do sada otišlo 2400 medicinskih sestara, piše Bađun, ističući kako ih u zdravstvu trenutačno nedostaje 4000, a broj za dugotrajnu skrb nije poznat. U izvješću pučke pravobraniteljice za 2021., stoji kako je u većini domova za starije osobe prisutan manjak medicinskih sestara, njegovateljica i socijalnih radnica, ali i da se na crno zapošljava medicinsko osoblje iz susjednih država.

Usklađivanje kriterija


O načinima i mogućnostima privlačenja inozemnih radnika u sustav dugotrajne skrbi javno se raspravlja u zemljama koje već imaju njihov znatan udjel u dugotrajnoj skrbi, primjerice u Austriji, ali i u zemljama koje zbog odljeva vlastitih radnika traže rješenje u imigraciji, kao što je slučaj u Portugalu. U Hrvatskoj je dosad inicijativu za lakše zapošljavanje inozemnih radnika u dugotrajnoj skrbi pokazala Hrvatska udruga poslodavaca, no vrijeme je da Vlada konkretizira neke svoje prijedloge, ne samo za potencijalne inozemne radnike, nego i za domaće medicinske sestre/tehničare i njegovatelje koji rade jako težak, a nedovoljno plaćen posao. Kako su medicinske sestre u dugotrajnoj skrbi manje plaćene od medicinskih sestara u zdravstvu, to bi vjerojatno trebala biti jedna od prvih tema za razmatranje i dogovor.

Čak i ako se u Hrvatskoj poduzmu sve mjere za povećanje privlačnosti ovog posla za domaću radnu snagu te poraste njihov broj u dugotrajnoj skrbi, zbog starenja stanovništva i sve manjeg broja mogućih pružatelja neformalne, obiteljske skrbi, to vjerojatno neće biti dovoljno. Ključno je inozemnim radnicima omogućiti odgovarajuće stručno usavršavanje i kvalitetno učenje jezika, ali i razviti programe njihove integracije. Europska komisija nastojat će uskladiti kriterije za priznavanje kvalifikacija radnika iz zemalja nečlanica, što će im omogućiti i veću mobilnost. Migracije su vođene ekonomskim blagostanjem, radnim uvjetima, geografskim položajem, jezikom, kulturom i drugim čimbenicima, što znači da se Hrvatskoj neće biti lako "natjecati" za inozemnu radnu snagu u bilo kojem segmentu tržišta rada, pa tako i u sustavu dugotrajne skrbi. "I kraće zadržavanje inozemnih radnika na putu prema bogatijoj zemlji bilo bi korisno za sustav dugotrajne skrbi koji je u Hrvatskoj predugo zanemarivan, premda bi trebalo poduzeti mjere da oni ostanu što dulje. Jednostavno, korisnici ne mogu dobiti kvalitetnu uslugu skrbi bez dovoljnog broja ljudi koji će se o njima brinuti", naglašava Marijana Bađun.

Igor Bošnjak
PROBLEMI U TESTIRANJU TRŽIŠTA RADA
U Hrvatskoj je od 2021. u primjeni novi model zapošljavanja stranih radnika koji zahtijeva provedbu testa tržišta rada pri Zavodu za zapošljavanje. Dakle, poslodavac koji želi zaposliti stranca prije negoli zatraži dozvolu za boravak i rad, mora provjeriti ima li mogućnost zaposliti radnika s tržišta rada RH. Napušten je stari sustav koji se temeljio na godišnjim kvotama. Medicinske sestre i njegovatelji nisu izuzeti od testa tržišta rada, za razliku od, primjerice građevinskih zanimanja, ili kuhara, mesara, automehaničara, programera itd. Problem može nastati kad postoje nezaposlene medicinske sestre sa zdravstvenim poteškoćama koje ih znatno sputavaju u radu, ili koje zbog drugih okolnosti nisu u stanju kvalitetno obavljati posao, a svejedno imaju prednost nad inozemnim medicinskim sestrama. Kvota za medicinske sestre/tehničare u 2020. (za sektor socijalne skrbi) bila je 55, a preostalo je 31 mjesto. Za njegovatelje je kvota bila 90, a preostalo je 12 mjesta, piše Bađun.

UDJEL 8 POSTO
Prema Eurofoundu u 2019. godini 7,9 % radne snage EU-a u dugotrajnoj skrbi činili su inozemni radnici, što je gotovo identično njihovom udjelu u cjelokupnoj radnoj snazi (8 %). Malta (43 %), Luksemburg (21 %), Irska (19 %) i Austrija (14 %), imale su najveći udjel inozemnih radnika u dugotrajnoj skrbi, a nakon njih slijedile su Velika Britanija (13 %), Cipar, Njemačka, Italija (sve po 12 %), Švedska (11 %), Belgija (10 %) i Španjolska (9 %). S druge strane, u nekim zemljama članicama gotovo da i nije bilo inozemnih radnika u dugotrajnoj skrbi, primjerice u Bugarskoj, Hrvatskoj, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj, koje su imale udjel ispod jedan posto. Službeni podaci vjerojatno podcjenjuju stvaran broj inozemnih radnika, jer neki rade na crno, ili na određeno kraće vrijeme.

Možda ste propustili...

RADI PODIZANJA SVIJESTI O KLIMATSKIM PROMJENAMA

Sat za planet: Ugasite rasvjetu

TREĆA GODIŠNJICA POTRESA U ZAGREBU

Bačić: Obnavlja se 126 javnih zgrada

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana