Srbija je 2022. godinu, prema službenim podacima, završila s inflacijom od 15,1 posto, dok statistički pokazatelji ukazuju na to da su cijene hrane i energenata uvećane od 14 do više od 52 posto, uz prosječnu plaću od 640 eura. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, najviše je poskupio ogrjev te skupina hrane u koju pripadaju mlijeko, mliječni proizvodi i jaja, dok je značajno uvećana i cijena pojedinih vrsta mesa, povrća i sredstava za osobnu higijenu. Samo je za mlijeko 2022. trebalo izdvojiti 52,8 posto više, pa se litra danas prodaje za nešto manje od dva eura, dok su jogurt i ostali fermentirani mliječni proizvodi skuplji za 50,8 posto, pokazuju podaci RZZS-a, koji su na upit dostavljeni kabelskoj TV N1. Hrana je za godinu dana opteretila kućne proračune u prosjeku za 24,3 posto, a ponajviše skupina “mlijeko, sir i jaja” - za 43,3 posto. U skupini “meso” za trećinu je skuplja junetina - 34,4 posto, pa za kilogram treba izbrojiti gotovo 11 eura, dok se po rastu cijena izdvajaju limun, banane i crveni luk. Vozači u Srbiji u prvoj polovini siječnja plaćaju benzin i dizel skuplje nego većina u regiji, primjerice litra dizela je 1,747 eura, a benzina 1,389. Službena statistika bilježi i da je skupina “čvrsta goriva” poskočila tijekom 2022. za prosječnih 51,4 posto, a samo drvo za ogrjev za 52 posto. Srbijanski ministar financija Siniša Mali ustvrdio je potkraj prošle godine, pozivajući se na makroekonomske pokazatelje, da će BDP za 2022. premašiti 60,2 milijarde eura, a udjel javnog duga u BDP-u koncem studenoga bio je 53,7 posto i ispod razine preporuka iz Maastrichta. U pogledu BDP-a, Europska banka za obnovu i razvoj zadržala je projekciju iz svibnja da će gospodarstvo Srbije porasti u 2022. za 3,3 posto, ali je umanjila prognozu rasta za 2023. s četiri na 3,2 posto. H