Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u prosincu za 13,1 posto, a inflacija je u cijeloj 2022. iznosila 10,8 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku.

Najnoviji statistički podatci pokazuju da je rast potrošačkih cijena usporio na godišnjoj razini. Naime, do podataka objavljenih u utorak godišnje stope inflacije više su mjeseci zaredom bilježile rekordne razine, a posljednji put u studenome, kada je inflacija iznosila rekordnih 13,5 posto.



Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, pale su na mjesečnoj razini, te su u prosincu bile niže za prosječno 0,3 posto nego u studenome.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini porasle su cijene svih kategorija, a najveći porast potrošačkih cijena prosječno je ostvaren u skupini hrane i bezalkoholnih pića, za 19 posto. Sa 17,1 posto slijedi kategorija restorana i hotela, pa pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, koja bilježi skok od 16,1 posto, potom kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 16 posto. Nadalje, cijene odjeće i obuće skočile su za 12,1 posto, raznih dobara i usluga za 11,5 posto, u kategoriji rekreacije i kulture za 9,6 posto, cijene prijevoza za 8,4 posto, a, primjerice, alkoholnih pića i duhana za 5,3 posto. Najblaži rast zabilježen je u kategoriji komunikacija, za 0,9 posto. Statističari ističu kako su rastu godišnje stope inflacije u prosincu najviše pridonijeli porasti cijena u skupinama hrane i bezalkoholnih pića (4,93 postotnih bodova), stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (2,70 postotnih bodova), prijevoza (1,24 postotna boda), zatim u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva (0,92 postotna boda), restorana i hotela (0,85 postotnih bodova) itd. Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena prosječno je na godišnjoj razini ostvaren u skupini prerađenih prehrambenih proizvoda, za 18 posto, uz doprinos porastu od 4,06 postotnih bodova, napominju iz DZS-a.

Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su prosječno također porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, za 1,2 posto, kategorije alkoholnih pića i duhana te rekreacije i kulture porasle su za po 0,8 posto, a raznih dobara i usluga za 0,7 posto. S druge strane, najveći pad cijena bilježi se u kategoriji prijevoza, za četiri posto, slijedi odjeća i obuća s padom od 2,8 posto, a pad je, od 0,6 posto, zablježila i kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva.

DZS u priopćenju o indeksu potrošačkih cijena iznosi i podatke o inflaciji mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije. Prema tim podatcima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosincu u odnosu prema studenome prosječno su pale za 0,1 posto. U usporedbi s prosincem 2021., odnosno na godišnjoj razini, potrošačke su cijene, mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, porasle za 12,7 posto, a u godišnjem prosjeku bile su više 10,7 posto, podatci su DZS-a.



Podatci Eurostata objavljeni u ponedjeljak pokazali su kako su cijene poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji snažno porasle u 2022. zbog rata u Ukrajini, suše i poskupljenja energije, a Hrvatska je nadmašila europski prosjek skokom cijena žitarica.

Poljoprivredni proizvodi u EU-u poskupjeli su prošle godine za 24 posto. U 2021. cijene su im porasle za 9,3 posto, a u 2020. gotovo su stagnirale. Hrvatska je blago ispod europskog prosjeka s rastom cijena poljoprivrednih proizvoda u 2022. od 19,4 posto. U 2021. bile su više za 12,6 posto, a u 2020. gotovo nepromijenjene. Rusija i Ukrajina velike su izvoznice žitarica, pšenice, kukuruza, uljarica, ali i gnojiva, objašnjavaju europski statističari. Snažno je na cijene utjecala i suša, jer je, kako se očekuje, smanjila prinos žitarica, i inflatorni pritisci, potaknuti poskupljenjem energije zbog postupnog smanjenja opskrbe ruskim plinom. Najviše su prošle godine u EU-u poskupjele žitarice i jaja, za 45 posto, te mlijeko, za 31 posto. Europljani su prošle godine kupovali tek nešto jeftinije voće, prosječno za tri posto, navodi Eurostat. Poskupljenje žitarica kretalo se prošle godine u rasponu od nekih 33 posto u Austriji, Nizozemskoj i Latviji do 67 posto u Mađarskoj i 70 posto u Finskoj. Hrvatska je bila iznad europskog prosjeka s poskupljenjem žitarica od 52 posto. U 2021. bile su poskupjele za 39 posto, a u 2020. cijena im je gotovo stagnirala.

Jaja su pak najviše poskupjela u Francuskoj i Belgiji, za 76 odnosno 74 posto. Najblaži rast cijena zabilježili su Cipar i Grčka, za sedam posto. Hrvatska je prošle godine pratila europski prosjek s poskupljenjem jaja za 43 posto. U 2021. cijena im je porasla za 1,7 posto. Suša je u 2022. smanjila dostupnost svježe trave za hranu za krave muzare, pa su cijene mlijeka porasle, u rasponu od približno 50 posto u Latviji, Mađarskoj, Litvi i Belgiji do tri posto na Cipru i devet posto na Malti. U Hrvatskoj je mlijeko prošle godine poskupjelo za 20 posto. U 2021. cijene su mu stagnirale.