Magazin
TJEDNI OSVRT

Možemo li i kada očekivati pad inflacije?
Objavljeno 19. studenog, 2022.

Život je sve teži! Što se tiče inflacije u Hrvatskoj, srušen je još jedan rekord. Potrošačke cijene porasle su u listopadu za 13,2 posto na godišnjoj razini, pa je tako inflacija dosegnula novu najvišu razinu otkad Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke. Nije utjeha ni u tome što je i u eurozoni inflacija u listopadu bila 10,7 posto.



Stoga se većina građana svakodnevno pita ima li tomu kraja. Predviđanja političara, prije svega ekonomista, kreću se od optimističnijih do realnijih. Ali nitko se, nažalost, ne nada da bi iduće godine stopa inflacije mogla padati prema željenih dva posto. I ministar gospodarstva Davor Filipović osvrnuo se na najnoviji podatak DZS-a. “Dogodine je Ministarstvo financija predvidjelo da će doći do smirivanja inflacije, odnosno da će ona usporiti na 5,7 posto. A mi ćemo sagledati situaciju i donositi sve odluke koje idu u korist naših ljudi”, naveo je Filipović. Ipak, do tada, ono što najviše muči većinu s više nego tankim novčanicima jest to što je najveći porast potrošačkih cijena u skupini hrane i bezalkoholnih pića, 19,7 posto, i hoće li se bar cijene namirnica, kao i režijskih troškova, konačno početi ispuhivati. Stručnjakinja Maruška Vizek s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu o prognozama za iduću godinu kaže: “Inflacija se iz mjeseca u mjesec povećava, nama je u trećem mjesecu dosegla vrhunac i sad već vidimo blagi trend smanjenja stopa mjesečne inflacije, vrlo blago se ispuhuje i očekujemo da će se do sredine sljedeće godine početi ispuhavati.” Prema DZS-u, godišnji je prosjek inflacije 9,6 posto, ali se čini da je cijena života otišla gore znatno više od toga. Zašto je tako, Vizek odgovara: “Indeks koji mjeri promjenu inflacije zasniva se na promjeni cijene ukupne košarice dobara, od hrane, usluga, obrazovanja, zdravstva, prijevoza, energenata... Neki od nas troše više hrane, neki više na prijevoz, neki više energije. Ako trošite više hrane, a manje kulture i rekreacije, imat ćete dojam da je inflacija dvostruko veća nego što stvarno jest jer ne trošite druge robe i usluge, kojima cijena nije narasla”, objašnjava stručnjakinja.

A o tome koga takva inflacija najviše pogađa, Vizek navodi: “Najviše pogađa najsiromašnije slojeve društva jer se u njihovoj potrošačkoj košarici najviše nalaze hrana, piće i energenti”, kaže ekonomistica.

Damir Gregorović
Možda ste propustili...

PROF. DR. SC. PERO MALDINI POLITOLOG JE I SVEUČILIŠNI PROFESOR

Milanović potkopava kredibilitet Hrvatske u međunarodnoj zajednici

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Duga povijest političkih i građanskih sloboda

BESKRAJNA SAGA O ZOMBIJIMA: SPEKTAKULARNI KRAJ TV-SERIJALA THE WALKING DEAD

Obitelj je sve što je ostalo

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana