Regija
JUTRA SE PRODAJU VEĆ NAVEČER

Na dan smrti u kuću pokojnika sa sućuti i - ponudom za zemlju
Objavljeno 2. rujna, 2022.
Ne kupuje se na nečiji smrtni dan samo zemlja preminuloga, zanimanje se iskazuje i za stoku, traktore, mehanizaciju...
ĐAKOVO/SLAVONSKI BROD - Cijena poljoprivrednom zemljištu je skočila, a ne kupuju ga samo ratari, nego i poduzetnici, trgovci nekretninama i drugi, pa se i u radijskom eteru mogu čuti šturi, kratki oglasi: "Kupujemo poljoprivredno zemljište na području Slavonije. Informacije na broj telefona…".

Također, ne baš mali broj oglasa o kupnji/prodaji zemlje je i na internetskim oglasnim prostorima. Ratari negoduju da upravo potonji, oni koji nisu poljoprivrednici, dižu cijenu jutru zemlje koju "pravi" poljoprivrednici ne mogu pratiti, da je takvima zemlja biznis, investicija, spekulacija, a ne podloga za proizvodnju hrane.

"Stoje u redu"


Kako god, potražnje za zemljom je uvijek velika, a državne zemlje za zakup nikada dosta, a ne časi se ni časa kada je o širenju privatnih površina riječ, pa se nerijetko, uz riječi sućuti, već na sam dan smrti ide u pokojnikovu kuću i daje ponuda za kupnju njegove zemlje, "a da se preminuli još nije ni ohladio", rekao bi naš svijet. Tako poljoprivredno zemljište ima važnost života i/ili smrti.

U zapadnom dijelu brodskog kraja, u Slavonskom Kobašu, umirovljeni Ivan Klasnić, član suprugina OPG-a s proizvodnjom mlijeka i tovom, zalaže se, kaže, za reviziju državne zemlje, jer da je "tu, u Slavoniji, ima, ali nije dostupna svima".

- Jutro zemlje kod nas je stajalo 10.000 kuna, a sada je od 3000 eura pa naviše. U Podravini nema državne zemlje, sve je privatno, ondje je jutro čak osam do deset tisuća eura. Velika je potražnja za zemljom i ondje, pa, primjerice, u kraju oko Virja, na granici s Mađarskom, kada susjed umre, a nema nasljednika, već navečer stoje ljudi u redu pred pokojnikovom kućom i čekaju da pitaju pošto je zemlja za prodaju - kaže Klasnić kako se Podravci, u nedostatku državnog zemljišta, snalaze kako doći do privatnih površina. Netko u pokojnikovu kuću očito dolazi izraziti sućut, tugovati, izraziti pijetet obitelji zbog gubitka, a netko vidi idealnu priliku da poveća zemljišni fond te ne gubi vrijeme u ponudi. Zemlja je uvijek značila život, pa se za nju ne bira ni trenutak nečije smrti. Opravdana je to nužda, ili, ipak, neumjesnost, kriva prilika, krivo vrijeme da okrupnjuješ zemlju dok ti preminuli susjed još leži u drugoj sobi? Jer, u nedostatku mrtvačnica koje dosad brojna sela nisu imala, lijes s pokojnikom bio je u njegovoj kući sve do trenutka odlaska na groblje.

I fondovi dižu cijenu


No ne treba potegnuti u Podravinu, pa da se čovjek osvjedoči u tu pomalo morbidnu praksu. Ima je i u Slavoniji, kaže piškorevački ratar Matija Brlošić.

- Uvijek je toga bilo na selu, čim netko u selu umre, već navečer je netko znao kupiti pokojnikovu zemlju. Netko je došao izraziti sućut, a netko je pitao: "Što se i pošto prodaje?".

Na dan pokojnikove smrti određeni ljudi, koji nemaju morala, već idu kupovati, ili istoga dana padne dogovor o kupoprodaji - kaže Brlošić. Ne kupuje se na nečiji smrtni dan samo zemlja, interes se iskazuje i za stoku, traktore, mehanizaciju...

- Znam za slučaj u Piškorevcima, čovjek je odmah nakon smrti vlasnika kupio svu njegovu zemlju, 10 do 12 jutara. Pokojnik se nije ženio, nije imao obitelj ni djecu. No ni kupac, koji je imao dva sina, nije dugo poživio nakon toga, razbolio se i umro - dodaje Brlošić.

Danas jutro zemlje u đakovačkom kraju, one prve klase, stoji i do 6000 eura. Prema toj je cijeni Đakovčanin nedavno prodao jutro u piškorevačkom ataru. Istina, zemlja je to uz državnu cestu prema Vrpolju, pa ima dobar pristup, a time i visoku cijenu. Brlošić dodaje kako i EU fondovi dijelom dižu cijenu, a kupuju oni po tim uvjetima koji su prošli na tim fondovima i naveli da će za određeni iznos kupiti zemlju te im je to i u obvezi. Oni na natječajima EU fondova, drugi na smrtni dan suseljanina, susjeda. Rekao bi narod: “Dok nekom ne smrkne, drugome ne svane”. Doslovce!

Suzana Župan
Realno bi trebala biti oko 4000 eura
- Prije zadnjih poskupljenja cijena zemlje u đakovačkom se kraju dugo vremena vrtjela oko tri tisuće eura. A nekada je bila oko tisuću i pet stotina nekadašnjih njemačkih maraka, nakon čega je otišla na tisuću i pet stotina eura, pa na dvije tisuće te potom na tri tisuće eura - kaže piškorevački ratar Matija Brlošić o cjenovnim skokovima katastarskog jutra zemlje tijekom zadnjih godina. Na naš upit kakva bi mu zapravo trebala biti realna cijena, a da ju ne kreiraju poduzetnici, špekulanti, mešetari i trgovci nekretninama, Brlošić kaže kako bi ona u đakovačkom kraju trebala biti oko četiri tisuće eura.

Zapad jeftiniji
Sve što je zapadnije u Slavoniji, poput područja oko Nove Gradiške, poljoprivredno je zemljište jeftinije u odnosu na istok Hrvatske, no nije ni tako kvalitetno kao na slavonskom istoku, pa je u zapadnoj Slavoniji ima već za 1000 do 1500 eura po katastarskom jutru.

U đakovačkom kraju jutro zemlje stoji i do 6000 eura, ratari negoduju da cijenu zemlji dižu poduzetnici

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana