Novosti
TRŽIŠTE NEKRETNINA - NOVAC “ČUVAN U CIGLAMA”

Polovina se nekretnina i u Osijeku plaća gotovinom
Objavljeno 17. kolovoza, 2022.
Kupuju ljudi pred mirovinom koji su nešto uštedjeli, ili su drukčije došli do novca

Hrvatski građani tradicionalno, kao da im je to u genetskom kodu, pokazuju sklonost prema vlasništvu nad nekretninama, bilo da je riječ o kući, stanu, apartmanu, vikendici, sobičku, izbi, pa čak i garaži. Samo da je u našem vlasništvu, čak i ako se pokaže da ponekad nije isplativa za održavanje ili rentabilna, neka je ona tu, što bi naši ljudi rekli, "samo neka je to naše jedan kroz jedan". Rekordna inflacija u Hrvatskoj, veća od 12 posto, izračunata u lipnju ove godine, kao da je taj gen dodatno aktivirala i građani su se odlučili na veća ulaganja i kupnju nekretnina. Sve ono što se uspjelo uštedjeti tijekom dvogodišnje pandemije koronavirusa i što je bilo spremljeno na računima u banci, ili pak "u čarapi", valjalo je osigurati od pada vrijednosti, a naši ljudi procjenjuju da su za to upravo nekretnine u ovom trenutku idelne. Uostalom, i životni ciklusi su takvi da se kupuju nekretnine zbog odlaska djece na studij, zbog zasnivanja vlastite obitelji, ali i kada se bračni parovi rastaju, kao i u nizu drugih slučajeva.



U Glasu Slavonije nedavno su dva ekonomska stručnjaka, Ljubo Jurčić i Damir Novotny, upozorili kako kupnja nekretnina u ovo vrijeme inflacije i nije baš najbolji način čuvanja vrijednosti ušteđevine. Prihvatljivo je ulagati u nekretnine kada se radi o velikim ušteđevinama, od 50 i više tisuća eura, i kada za to nije potrebno dodatno ulaziti u kreditne aranžmane i zaduživati se. Posebno ako se kupljene nekretnine onda mogu iznajmljivati.

Da velik dio Hrvata klasično ulaže novac u nekretnine i tako ga "čuva u ciglama", smatra i agentica za nekretnine iz Zagreba Jelena Travoščanec Todorović, koja je u Novom danu govorila da je to kod nas popularnije nego neke od drugih opcija koje su na tržištu, poput dionica, kriptovaluta, zlata.

"Uvijek se traži neka prosječna kvadratura, od 60 do 65 metara četvornih. Atraktivni su i manji stanovi, jer su oni dobri i mladima, i starima, i za najam… Tu je širi spektar mogućnosti. Također, povećala se i potražnja za većim stanovima. Četveročlane obitelji koje traže stanove od sto kvadrata moraju čekati da se takav stan pojavi na tržištu", tvrdi Travoščanec Todorović, i dodaje kako svaka dobro sagrađena nekretnina odmah ima kupca i neće se dugo zadržati na tržištu. Napominje da je još uvijek veća potražnja od ponude dobrih nekretnina na tržištu. "Još je prisutan trend rasta cijena, inflacija je prisutna, a banke su rekle da će pooštriti uvjete za dizanje stambenih kredita. Ipak, trenutačno krediti još nemaju velik utjecaj na tržište", smatra zagrebačka agentica.

U sljedećem vremenu ipak očekuje trend stabilizacije i diferencijacije cijena. "Bolje nekretnine imat će bolju cijenu, a one s nekom pogreškom - uređenost papira, lokacija, enterijer, katnost - nižu. Ne možemo govoriti o suterenskom stanu da ima jednaku vrijednost kao stan na prvom katu. Imamo mnogo oglašenih nekretnina koje imaju nerealne cijene. Prodavatelji su posegnuli za većim očekivanjima nego što ih kupci mogu ostvariti. Događa se često da ljudi koji odlaze izvan grada kupuju ili kuće ili parcele za gradnju kuće, a da njihova cijena ovisi o infrastrukturi, kanalizaciji i sličnom", pojašnjava Travoščanec Todorović.

Da se i u Osijeku polovina kupoprodaje nekretnina obavlja u kešu i gotovinom, smatra i Duško Grgur, predsjednik strukovne skupine pri HGK-u i direktor German d.o.o. - Agencije za promet nekretninama.

"Stranci kupuju gotovinom, a naši ljudi nešto manje u ‘kešu‘, ali vrlo malo manje, tako da možemo reći kako se polovina nekretninskih transakcija obavlja bez kredita. Ljudi imaju vlastitih sredstava na banci i kupuju nekretnine, jer ih mogu rentati i uzimati najam. Stanovi u Osijeku, nažalost, više nisu jeftini i prikladni svakome za kupnju. Tako novi stan u središtu Osijeka košta 1800 eura po četvornom metru. Nema malih stanova, garsonijera, jednosobnih i dvosobnih stanova, nema ih ni za lijek", tvrdi Grgur, dodajući da za 50 kvadrata stana treba "iskeširati" 90 tisuća eura, što nije mali novac za prosječnog građanina.

Ističe da kupuju ljudi koji su pred mirovinom i koji su za svog životnog i radnog vijeka uspjeli nešto i uštedjeti, ili su do novca došli prodajom nekog nasljedstva, zemlje, pokretnina, ili nečeg drugog. "Sada to hoće pretočiti u nekretnine, jer kamata nema. Banke imaju mnogo viška novca i daju korektne uvjete za podizanje kredita. Kamate od 2,9 posto su povoljne, a još ako imaju poticajnih sredstava Grada ili Županije, ili putem APN-a za mladu populaciju, to se isplati", poručuje Grgur.

Tomislav Prusina
SVI ŽELE NAJNOVIJE, ARMIRANE ZGRADE
U usporedbi s 2006. godinom, prošle je godine izdano 8200 manje dozvola za stambene jedinice.

”Zbog potresa svi žele najnovije zgrade, armirane zgrade. U Zagrebu nema mnogo velikih parcela, često nemamo sređene papire i imamo velika očekivanja prodavatelja, a investitori s cijenom građevinskog materijala, koja se ipak stabilizirala i smanjila te nedostatkom radne snage manje se odlučuje na gradnju. Ako u gradu imate manje izbora za gradnju, nije ni čudno da se gradnja širi ka rubnim dijelovima grada, ili u mjesta oko grada”, uvjerena je Jelena Travoščanec Todorović.

Prema njezinim riječima, cijena kvadrata u Zagrebu uglavnom je oko 2300 eura, a novogradnja oko 2500 eura po kvadratu.

”Po visini cijena parira Split, koji je dobro pozicioniran. APN više nije nešto što jako utječe na tržište. Kada su krenuli, imali su znatan utjecaj, ali sada smo imali druge faktore. Više od 50 posto nekretnina u Hrvatskoj se kupuje u gotovini. Mi ne očekujemo situacije koje bi izazvale značajne potrese na tržištu. Prošle godine 30 posto kupaca nekretnina u Hrvatskoj bili su stranci koji kupuju u kešu. Više od 50 posto kupnje u Zagrebu je priljev kapitala izvan grada. Stranci uglavnom kupuju na obali i luksuznije nekretnine”, zaključuje Jelena Travoščanec Todorović.

Kupnja nekretnina može biti sklizak teren
Postoji opasnost da se špekulativna kupnja stanova pretvori u debakl. Jurčić, naime, predviđa da bi se do kraja ove, ili početkom sljedeće godine, moglo dogoditi da vrijednost stanova počne padati. Podsjeća da bi nam se mogla ponoviti 2008. godina, kada se nakon krize na tržištu pojavilo 15 tisuća stanova koje nitko nije želio, čak ni po znatno nižim cijenama. Novotny je pak ustvrdio da ulaganje u nekretnine na području pet slavonskih županija nije isplativo, jer im vrijednost konstantno pada, osim u Osijeku, gdje su cijene i potražnja relativno visoke. Kaže kako se isplati ulagati u nekretnine na jadranskoj obali i Zagrebu, ali da je sada i to upitno, jer su cijene toliko visoke da je pitanje biste li taj novac mogli vratiti u slučaju da vam on hitno zatreba. Smatra da bi danas nekretninu platili mnogo više nego što ona objektivno vrijedi.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TRŽIŠTE NEKRETNINA U 2021.

Lani je prodano nekretnina za 60 milijardi kuna

2

SAVJET O POPISU

Upozoravali na netočne rezultate

3

NISU PRISTALI NA VLADINU PONUDU

Sindikati bi povišicu 8 %