Magazin
MODERNI SUVERENIZAM

Održiva budućnost koja
mobilizira sve potencijale
Objavljeno 6. kolovoza, 2022.
Realna stvarnost: Pelješki most, ulazak u Eurozonu i Schengen, postignuća su odgovornog državnog suverenizma

Pelješki most za nas je najvažniji projekt, spajanje državnog teritorija, strateško postignuće koje ostaje zauvijek. Pa ne može se biti veći suverenist od toga, kazao je premijer Andrej Plenković u intervjuu još prije dvije godine, kad je političku i širu javnost diljem Europe i u Hrvatskoj već bio preplavio pojam "suverenizma" i "suverenista". Taj pojam poslije je preuzeo i Plenković, dodajući mu pridjev moderni, što prema političkim analitičarima nije samo lingvistička razlika, nego i ona suštinska u odnosu na populistički "suverenizam", koji se temelji na, pojednostavljeno, postavljanju žice na granicama i bučenju o nevažnim pitanjima. Zatim je Plenković u više navrata ponovno apostrofirao taj pojam kazavši kako "Hrvatska treba vladu koja će baštiniti novi moderni suverenizam". No, što točno to znači?



Naš koncept novog modernog suverenizma podrazumijeva snažnu Hrvatsku čije državne institucije imaju snagu i otpornost suočiti se sa svim ugrozama i krizama te vodstvo koje zna kapitalizirati međunarodni položaj zemlje za korist hrvatskih građana, kažu iz Vlade. Premijer Plenković je i na nedavnom otvorenju Pelješkog mosta poručio: "Ovo je potez generacije koji dolazi u trenutku kada smo znali iskoristiti ono za što smo se zalagali proteklih 30-ak godina", pa ustvrdio da je projekt realiziran na najbolji i najučinkovitiji način, na načelu modernog suverenizma "gdje realiziramo naše strateške ciljeve, koristeći naš osnaženi položaj". Podsjetimo i da je u lipnju, na 33. godišnjicu HDZ-a, Plenković rekao i kako nema suverenističkijeg poteza ni od ulaska u eurozonu, šengenski prostor te pomoći u krizi. "Današnje vrijeme i današnji prioriteti drugačiji su nego što su bili prije 30-ak godina. Moderni hrvatski suverenizam, oko kojeg formiramo sve naše aktivnosti i politiku proteklih nekoliko godina, lako se može prevesti u današnje političke prioritete", zaključio je premijer RH.

Osvrćući se na ulogu države u krizi, Plenković je podsjetio na brojne izazove s kojima smo se suočili proteklih godina - Agrokor, dolazak na naplatu enormnih dugova hrvatskih brodogradilišta, pandemiju koronavirusa, dva razorna potresa koja su pogodila Zagreb i Banovinu te krizu izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu. "Mi smo tu, tu su radna mjesta, tu je gospodarski rast, tu je investicijski kreditni rejting. Nema prekomjernog proračunskog manjka, nema makroekonomskih neravnoteža, država staje iza hrvatskog radnika i plaća više od 700.000 ljudima u privatnom sektoru, omogućuje za više od 120.000 kompanija da ostanu na nogama u krizi u kojoj bi većina njih stavila ključ u bravu", naglasio je Plenković.

INTERESNA BORBA


Detaljnije o suverenizmu govorio je, navevši više primjera, i doajen hrvatske političke diplomacije Mate Granić, koji je u hrvatski politički diskurs uveo taj pojam uspoređujući ga sa suverenizmom iz 90-ih godina prošloga stoljeća, koji je iznio Franjo Tuđman. "Tada je pojam suverenizma označavao stvaranje suverene države, obranu, teritorijalni integritet, oslobođenje i međunarodno priznanje, ali i stvaranje demokratske države i promjene političkog sustava", podsjeća Granić. Hrvatska je postala članica UN-a, NATO-a i EU-a, no zadnjih godina svijet se sve više mijenja, posebno od trena kad je bivši američki predsjednik Donald Trump izjavio "Amerika prva", koja gura multilateralizam u krizu i propitkuje uloge i odnose unutar NATO-a, prema EU-u, Kini i Rusiji, što su i teme o kojima nema konsenzusa ni unutar EU-a. "Naš dom je EU, a glavni strateški partner NATO. U svim tim okolnostima trebalo se znati ponašati i boriti se za naše interese", ističe Granić.

Taj moderni suverenizam, za razliku od suverenizma kojim se diči dio desne političke opcije, a koji se temelji na zatvaranju i reminiscencijama na prošlost, znači da Hrvatska treba znati komunicirati i s Kinom i s Rusijom za ostvarivanje svojih interesa. Moderni suverenizam znači i da se, primjerice, protiv ilegalnih migracija ne bori samo policijom na granici, nego i pritiskom na EU da preuzme dio odgovornosti za događanja na granici između Grčke i Turske, kamo je Plenković, kao premijer predsjedavajući Europskim vijećem, odveo europske čelnike. "EU jest naš dom, ali naše je da se borimo i da u proračunu EU-a što bolje prođemo, što smo i uspjeli", dodaje nadalje Granić.

"Još jedan konkretan primjer modernog suverenizma jest Pelješki most. Otkloniti kritike koje su dolazile iz nekih europskih država, poput Njemačke, zbog kineske investicije, i to u isto vrijeme dok ta država, kao i druge, obilato primaju i otvaraju vrata kineskom novcu, znači boriti se za svoje interese", naglašava dalje Granić.

Suverenizam je, unatoč protivljenju BiH, u krizi koronavirusa, postići da hrvatski državljani koji su prolazili neumskim koridorom ne idu u samoizolaciju. Suverenizam je i pokrenuti odgovor na koronakrizu, objasniti Europskoj komisiji da je pitanje granice bilateralno, a ne europsko pitanje, i mnoga druga. Moderni suverenizam je i napraviti otklon od većine europskih država koje su na Općoj skupštini UN-a podržale rezoluciju kojom se od SAD-a traži povlačenje Trumpove odluke o priznanju Jeruzalema za glavni grad Izraela, pa i - za mnoge dvojbeno - balansiranje u odnosu prema Mađarskoj zbog partikularnih interesa, ali i pokazati da u Hrvatskoj nema mjesta ekstremizmu, naveo je, između ostaloga, Granić.

IZGUBLJENA DESNICA


Inače, iako je za očekivati da mnoge bitne suverenističke ideje baštini i oporba, posebice ona s desnice koja se kiti suverenizmom, to baš i nije tako. Većina ih je "otplovila u neke druge vode", ili se uopće ne snalazi u artikuliranju svojih interesa, pa čak i čuveni Hrvatski suverenisti (stranka), uronjeni daleko u prošlost, a izgubljeni u realnom vremenu. Pa i od kada je Ivan Penava došao na čelo Domovinskog pokreta, sve je došlo "na svoje mjesto". SDP je prepolovio broj svojih zastupnika, ali je DP otišao korak dalje, primjerice, uspio je ono što nikome nije - izgubio je dvije trećine saborskih mandata! Osim toga, sam se isključio iz partnerstva u Vladi.

Još jedan od eventualnih suverenista trebao bi biti i HSS, koji će za dvije godine obilježiti 120. obljetnicu osnutka. No s obzirom na to da su u potpunosti iznevjerili braću Radić, HDZ je u svom programu preuzeo i sve pozitivne sastavnice njihovog učenja.

Konačno, imamo i Most sa osam saborskih zastupnika, od kojih polovina nije u njihovoj stranci. Mostovci uporno optužuju HDZ da je ispražnjen od vrijednosti, da ne drži do svog svjetonazora, dok sami istodobno predlažu ideološki moratorij lažne desnice svim protivnicima stranke koja je osnovala Hrvatsku. Za njih moderni hrvatski suverenizam - ne može!

No, unatoč svemu navednom, suverenizam je i za hrvatsku oporbu postao novi politički trend. Naprosto bar svi na desnici bili bi suverenisti i predstavili se kao nova i rebrendirana verzija hrvatskog nacionalizma. U toj priči nastojali su izgurati Plenkovićev HDZ s popisa onih koji pripadaju u red suverenističkih opcija, ući im u teren i oteti biračko tijelo. Ali, nisu uspjeli. No, zanimljivo je da su to radili upravo oni koji su, zahvaljujući istoj toj stranci, ušli u Hrvatski sabor, poput Hrvoja Zekanovića, zatim Penave, koji je svojim akcijama otvoreno izazivao bijes stranačkog vrha. Čelnik Mosta Božo Petrov, još jedan bivši HDZ-ov politički partner, svoju je stranku čak nazivao "suverenističkom opcijom s jakom domoljubnom crtom". Ali, i u tome su uglavnom bili neuspješni. Pa si postavimo pitanje - zašto?

Inače, prema definiciji, suverenitet je pojam koji označava vrhovnu i konačnu političku vlast iznad koje, u pogledu donošenja i provođenja političkih odluka, nema više vlasti. Suverenitet je, uz stanovništvo, teritorij i pravni poredak, jedno od bitnih obilježja države. Unutarnji suverenitet znači da je država najviša vlast na svojem teritoriju te da raspolaže s moći kakvu nema nijedna društvena organizacija ni pojedinac. Vanjski suverenitet znači da je država neovisna i ravnopravna u odnosima s drugim državama. Formalno-pravno, suverenitet se iskazuje kao akt priznanja postojanja neke države od drugih država.

U Hrvatskoj su, pak, mnogi s desnice bili uvjereni da je pred njima svijetla budućnost, s obzirom na to da stranke koje zastupaju konzervativne vrijednosti i suverenistički pristup u politici bilježe velik rast i imaju respektabilne lidere (Viktor Orban, Marine Le Pen...). Ipak, prevarili su se, jer osim HDZ-a, koji ima moderan pristup suverenizmu, desnu suverenističku političku scenu u RH za sada predstavljaju stranke koje, prema anketama, imaju minornu podršku javnosti. Drugim riječima, ponovimo još jednom, moderni suverenizam nije suverenizam kojeg zagovaraju i svojataju konzervativne desne opcije, poput Hrvatskih suverenista, Mosta i drugih sličnih. Zapravo je sve što se tiče modernog suverenizma pojasnio hrvatski premijer, čije izjave po tom pitanju u uvodnom dijelu ove teme ne treba shvatiti kao propagandu nego kao realno, objektivno i argumentirano shvaćanje aktualne situacije u društvu, politici i funkcioniranju države na dobrobit svih njezinih građana.

Damir Gregorović
Kršćanske vrijednosti
Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, Hrvatsko katoličko sveučilište i Zaklada Konrad Adenauer (CDU) već tradicionalno su i krajem prošle godine organizirali Međunarodnu konferenciju “Vrijednosti u politici i društvu”, na kojoj su sudjelovali slovenski vicepremijer Matej Tonin, rektor HKS-a Željko Tanjić i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. “Vrijednosti su ono temeljno, vrijednosti su misao vodilja u ozbiljnoj politici. Posebno nam je drago jer predsjednik Andrej Plenković uvijek naglašava upravo naše nacionalne i kršćanske vrijednosti, koje kroz načelo modernog suverenizma prilagođavamo novom kontekstu, globalnom i društvenom te izazovima 21. stoljeća”, istaknuo je ravnatelj Zakladne uprave Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DMITRIJ GUDKOV RUSKI OPORBENI POLITIČAR

Nitko ne želi ratovati
za Putinove interese

2

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Svijet treba jaku, ali miroljubljivu Rusiju, a ne ovakvu koja napada susjede i ubija civile

3

NOVI ČINOVI U DRAMI: EUROPSKA UNIJA IZMEĐU INTERESA SAD-A I RUSIJE

Europa ne upravlja ratnim zbivanjima na vlastitom kontinentu, igra se vodi između SAD-a i Rusije